23. 06. 2020.

Nacrt Strategije poljoprivrede 2020.-2030. godine

Državni tajnik Tugomir MajdakDržavni tajnik Tugomir MajdakU utorak, 23. VI. 2020. godine, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore (HGK) – Županijska komora Osijek predstavljen je Nacrte Strategije poljoprivrede 2020.–2030. "Više od farme". Na početku predstavljanja Igor Mikulić, viši stručni suradnik u HGK – ŽK Osijek upoznao je prisutne s planom predstavljanja Nacrta Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske i nakon toga je riječ predao Tugomiru Majdaku, državnom tajniku u Ministarstvu poljoprivrede.

Gospodin Majdak je na početku istaknuo kako je Republika Hrvatska posljednju strategiju poljoprivrede izradila 2001. godine i nakon punih 20 godina javila se potreba da Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji sa Svjetskom bankom, izradi novu strategiju poljoprivrede za razdoblje 2020.–2030. godine, koja je usklađena sa smjernicama Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske komisije (EK) za programsko razdoblje 2021.–2027. godine i s nacionalnim potrebama poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Sudionici predstavljanja Nacrta Strategije poljoprivrede 2020.-2030.Sudionici predstavljanja Nacrta Strategije poljoprivrede 2020.-2030.Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo EU, preuzete su obveze vezane uz provedbu ZPP, a to se prije svega odnosi na područja koja je EK označila kao prioritete u poljoprivrednoj proizvodnji, a to su zahtjevi vezani uz klimatske promjene i zaštitu okoliša. U novom programskom razdoblju 2021.–2027. godine promijenjeni su prioriteti ZPP i EK, tako da se naglasak stavlja na provedbu Europskog zelenog plana i provedbu strateških dokumenata: Strategije "Od polja do stola" (izvorno: A Farm to Fork Strategy) i Strategije bioraznolikosti (izvorno: EU Biodiversity Strategy for 2030).

Izrada Strategije poljoprivrede 2020.–2030. provedena je kroz pet koraka:

  • dijagnostika stanja
  • konzultacije s dionicima
  • definiranje ključnih potreba (15)
  • definiranje strateških ciljeva (4)
  • definiranje aktivnosti i mjera

U okviru dijagnostike stanje napravljena je SWOT-analiza, u kojoj su utvrđeni potencijali i prednosti te ograničenja postojeće poljoprivredne proizvodnje u RH. Kao potencijali i prednosti u SWOT-analizi izdvojeni su: povoljni agroekološki uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, neograničen pristup tržištu nakon ulaska RH među članice EU, raznolike mogućnosti financiranja, uključujući i sredstva iz fondova EU, dobra cestovna infrastruktura i uska povezanost poljoprivrede s brojnim drugim sektorima.

Kod ograničenja hrvatske poljoprivrede utvrđene su tri ključne kategorije:

  • niska produktivnost
  • niska konkurentnost
  • niska razina ulaganja u poljoprivredu

Kad se govori o prilikama za rast poljoprivrednog sektora, naglašeno je šest područja. To su:

  • povezivanje poljoprivredne proizvodnje s prehrambenim sektorom
  • diferenciranje ponude i traženje niša na razini EU
  • bolja prilagodljivost okolišu i klimi
  • regionalni razvoj s razvojem odgovarajuće infrastrukture
  • prilagodba sustavu potpora sukladno preporukama EK
  • tehnologija i inovacije, što podrazumijeva suradnju s akademskom zajednicom

Gospodin Majdak je napomenuo kako EK za iduće programsko razdoblje planira promjene u sustavu potpora i poticaja, gdje će naglasak biti na malom i srednjem poduzetništvu, čiji će razvoj biti označen kao prioritet u ZPP.

Kad je riječ o niskoj produktivnosti i niskoj konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, to se najbolje vidi po podacima o prosječnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje po poljoprivrednom gospodarstvu u EU, koja iznosi oko 20.000,00 €, dok je prosjek u RH oko 5.000,00 €.

Za iduće razdoblje definirana je vizija razvoja hrvatske poljoprivrede u sljedećoj rečenici: "Proizvoditi veću količinu hranjive i visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima."

U skladu s navedenom vizijom razvoja hrvatske poljoprivrede određena su četiri strateška cilja:

  • povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
  • jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora
  • razvoj ruralnog gospodarstva i unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima
  • poticanje ulaganja u tehnologije i inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Na temelju utvrđenih strateških ciljeva predloženo je šest skupina aktivnosti, koje ujedno predstavljaju operacije i mjere za razdoblje od 2020.–2030. godine, a definirane su planom provedbe.

Gospodin Majdak je u prezentaciji istaknuo kako u Strategiji poljoprivrede 2020.–2030. značajan udio ima i pitanje financiranja, gdje ZPP pruža okvir koji će se trebati poštovati u programskom razdoblju 2021.–2027. godina. RH traži da se u okviru ZPP ostavi mogućnosti državama da mogu fleksibilno, sukladno svojim potrebama, definirati financijske okvire, a ne da to bude čvrsto određeno do strane EK. Za iduće programsko razdoblje EK je već postavila određene okvire unutar proračuna ZPP. Tako će svaka država iz svoje omotnice trebati odvojiti najmanje 2% za mlade poljoprivrednike, 3% za sektorske mjere, 13% za vezana plaćanja (do sada je to bilo 15%), 15% za operativne programe u sektoru voća i povrća, 30% za mjere namijenjene klimi i zaštiti okoliša i 5% za provedbu LEADER/CLLD-programa. Isto tako, ZPP traži prilagodbu izravnih plaćanja, tako da se prednost daje malim i srednjim gospodarskim subjektima.

Svaka strategija treba odrediti i pokazatelje prema kojima će se mjeriti uspješnost provedbe strategije. Među ključnim pokazateljima u Strategiji poljoprivrede 2020.–2030. je povećanje vrijednosti proizvodnje u prioritetnom sektoru voća i povrća za 120 posto te povećanje proizvodnje u stočarstvu. Među prioritetnim pokazateljima nalaze se projekti mladih poljoprivrednika, projekti navodnjavanja poljoprivrednih površina te projekti povezani s bioekonomijom.

Kad se govori o procesu provedbe strategije, ključan je strateški plan ZPP za razdoblje 2021.–2027. godine i akcijski plan za nacionalne mjere, koji će se financirati iz državnog proračuna, a koji će biti donesen nakon što se zvanično usvoji Strategija poljoprivrede 2020.–2030.

Nakon prezentacije uslijedila je kraća rasprava i stanka.

* * *

Nacrt Strategije razvoja akvakulture 2020.–2030.

U drugom dijelu Tatjana Boroša Pecigoš iz Uprave za ribarstvo predstavila je Nacrt Strategije razvoja akvakulture 2020.–2030. "Više od ribnjaka".

Gospođa Boroša Pecigoš istaknula je da je taj Nacrt izrađen u suradnji s konzultantima Svjetske banke i da je usklađen sa smjernicama ZPP te nacionalnim smjernicama razvoja akvakulture.

Kao i kod Nacrta Strategije poljoprivrede 2020.–2030., izrađena je SWOT-analiza stanja u akvakulturi i određene su prednosti, ograničenja i prilike za razvoj akvakulture u razdoblju od 2020.–2030. godine.

Na temelju provedene analize i dijagnostike utvrđena su četiri strateška cilja. To su:

  • povećanje produktivnosti u sektoru akvakulture
  • jačanje konkurentnosti
  • doprinos razvoju ruralnog prostora – ulaganja u pripadajuću infrastrukturu
  • poticanje ulaganja u sektor akvakulture

Kad se govori o poticanju ulaganja u sektor akvakulture, prednost će dobivati ulaganja u inovativne projekte za akvakulturu, financiranje izrade izvedbenih studija i poslovnih planova za velike projekte, poticanje spajanja / udruživanja manjih uzgajalište te logističkih i distribucijskih subjekata, poticanje vrijednosnih lanaca u akvakulturi (osnivanje proizvodnih partnerstava, osnivanje organizacija proizvođača u akvakulturi), poticanje proizvođača na upravljanje rizicima od klimatskih promjena i za zaštitu okoliša te poticanje uzgoja ribe u kontroliranim uvjetima.

Strategijom se namjerava postići poticanje veće sinergije sektora akvakulture i srodnih sektora u ruralnim i obalnim područjima s naglaskom na gastrodestinacijski turizam.

Određene su specifične mjere za uzgoj bijele ribe, tune, školjkaša te toplovodnih i hladnovodnih vrsta u akvakulturi.

Za svaki strateški cilj određeni su pripadajući pokazatelji. Unutar strateškog cilja povećanja produktivnosti planirano je povećanje proizvodnje u idućih 10 godina za 30% i povećanje vrijednosti prodaje za 20%.

U okviru strateškog cilja jačanja konkurentnosti planirano je povećanje dodane vrijednosti u akvakulturi za 35% i povećanje potrošnje ribe kod stanovništva za 50%.

Kada se govori o strateškom cilju razvoja ruralnog prostora, planirano je povećanje zaposlenosti u sektoru akvakulture za 15% u idućih 10 godina.

(Izvještaj napisala: Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja)

Pročitano 129 puta

Dnevnik Osječka televizija 10.04.2018

Dnevnik 20180410Dnevnik 20180410

LAG Baranja brosuraLAG Baranja brosura

Leader pristup logo

Image4

Image4

LAG Baranja - StrategijaLAG Baranja - Strategija

hrp banner


www.mps.hr

www.apprrr.hr

www.zef.hr

mvep banner

www.hmrr.hr

duplo

Dragi posjetitelji naše web stranice,

Želimo vas informirati da na internet portalu www.dravaportal.eu, možete besplatno promovirati svoje proizvode, usluge, gospodarstva i poduzeća, uz punu podršku članova tima našeg LAG-a te tako unaprijediti svoje poslovanje, povećati vidljivost i poslovne performance.

Za sve informacije vezane za objavu i unos podataka na portal, tim našeg LAG-a stoji vam na raspolaganju.

Tel: 031 333-813

email: lag.baranja@gmail.com

eu

Leadar-SlovackiLeadar-Slovacki

SEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmuSEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmu

Arhiva članaka

« Srpanj 2020 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Tagovi

** Intervencijski plan ** Zaželi * Antunovac * Baranja * Baranjska planina * Batina * Baška Voda * Beli Manastir * Belišće * Bilje * Bolman * BPSelo * Branjina * Branjin Vrh * Dalmacija * Darda * Draž * Duboševica *EU Baranja * Europa * Gajić * Grabovac * Hrvatska * Ilok * Istra * Jagodnjak * Kamenac * Karanac * Kneževi Vinogradi * Konavle * Kopačevo * Kopački rit * Kozarac * Kozjak * Lovas * Lug * Mađarska * Međimurje * Mohač * Njemačka * Nova Gradiška * OBŽ * Opatija * Osijek * Otok * Petlovac * Popovac * Rumunjska * Slavonija * Slovačka * Slovenija * Sombor * Srbija * Suza * Topolje * Valpovo * Vardarac * Vukovar * Zagreb * Zemlja * Zlatna Greda * Zmajevac * Čeminac * Đakovo * Šećerana * Šumarina Advent Agroklub Akcije BaranjaMedija Baranjci Baranjska poduzeća Belje Biciklijade Blagdani Civilno društvo Dani Dokumenti DUPLO Edukacije Ekologija Enigmatika Etnološki centar Europska Unija Festivali Forumi Fotoalbumi Fotovijest Gastronomija GatorFest Glas Slavonije Grad Beli Manastir Građanska akcija HMRR Hrvatski ruralni parlament Internet Izložbe Javne tribine Jesen u Baranji Kalendar Knjige Koncerti Konferencije Koronavirus Kulen Kultura LAG Baranja LAG kod drugih LAG natječaji LAGova webstranica LAGovi LAGovi dokumenti LEADER Ljudska prava Logo Lokalna razvojna strategija Lokalna samouprava Manifestacije Međunarodna suradnja Mirovna grupa Oaza Mladi Nacionalna zaklada Nacionalne manjine Nagrade Natječaji Nova godina Obavijesti Obrazovanje Okrugli stolovi OPGovi Osijek Osječkobaranjska županija Pdf Peticije Pisma preporuke Plakati Poduzetništvo Poljoprivreda Pozivnice Pošta Predavanja Prekogranična suradnja Prezentacije Primjeri dobre prakse Projekti Promocije Pustare Pčelarstvo Radio Baranja Radionice Ribarstvo Romi Ruralni razvoj Sajmovi Sastanci Savjet mladih Seminari Socijalno poduzetništvo Sport Strategije Stručni skupovi Studijska putovanja Sveti Martin Tečaji Tradicija Treća životna dob Turizam Udruge Udruženje *Baranja Umjetnost Vatrogasci Veći prikaz Video Vinarstvo Vinceška Vinogradarstvo Volontiranje Webstranice Zakoni Zapošljavanje Zdravlje Članci o LAGu Čvarakfest Škole Žene
Naša web-stranica koristi sljedeći kolačić: cwGeoData. Njega koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.