Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo EU, preuzete su obveze vezane uz provedbu ZPP, a to se prije svega odnosi na područja koja je EK označila kao prioritete u poljoprivrednoj proizvodnji, a to su zahtjevi vezani uz klimatske promjene i zaštitu okoliša. U novom programskom razdoblju 2021.–2027. godine promijenjeni su prioriteti ZPP i EK, tako da se naglasak stavlja na provedbu Europskog zelenog plana i provedbu strateških dokumenata: Strategije "Od polja do stola" (izvorno: A Farm to Fork Strategy) i Strategije bioraznolikosti (izvorno: EU Biodiversity Strategy for 2030).

Izrada Strategije poljoprivrede 2020.–2030. provedena je kroz pet koraka:

• dijagnostika stanja
• konzultacije s dionicima
• definiranje ključnih potreba (15)
• definiranje strateških ciljeva (4)
• definiranje aktivnosti i mjera

U okviru dijagnostike stanje napravljena je SWOT-analiza, u kojoj su utvrđeni potencijali i prednosti te ograničenja postojeće poljoprivredne proizvodnje u RH. Kao potencijali i prednosti u SWOT-analizi izdvojeni su: povoljni agroekološki uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, neograničen pristup tržištu nakon ulaska RH među članice EU, raznolike mogućnosti financiranja, uključujući i sredstva iz fondova EU, dobra cestovna infrastruktura i uska povezanost poljoprivrede s brojnim drugim sektorima.

Kod ograničenja hrvatske poljoprivrede utvrđene su tri ključne kategorije:

• niska produktivnost
• niska konkurentnost
• niska razina ulaganja u poljoprivredu

Kad se govori o prilikama za rast poljoprivrednog sektora, naglašeno je šest područja. To su:

• povezivanje poljoprivredne proizvodnje s prehrambenim sektorom
• diferenciranje ponude i traženje niša na razini EU
• bolja prilagodljivost okolišu i klimi
• regionalni razvoj s razvojem odgovarajuće infrastrukture
• prilagodba sustavu potpora sukladno preporukama EK
• tehnologija i inovacije, što podrazumijeva suradnju s akademskom zajednicom

Gospodin Majdak je napomenuo kako EK za iduće programsko razdoblje planira promjene u sustavu potpora i poticaja, gdje će naglasak biti na malom i srednjem poduzetništvu, čiji će razvoj biti označen kao prioritet u ZPP.

Kad je riječ o niskoj produktivnosti i niskoj konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, to se najbolje vidi po podacima o prosječnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje po poljoprivrednom gospodarstvu u EU, koja iznosi oko 20.000,00 €, dok je prosjek u RH oko 5.000,00 €.

Za iduće razdoblje definirana je vizija razvoja hrvatske poljoprivrede u sljedećoj rečenici: "Proizvoditi veću količinu hranjive i visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima."

U skladu s navedenom vizijom razvoja hrvatske poljoprivrede određena su četiri strateška cilja:

• povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene
• jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora
• razvoj ruralnog gospodarstva i unapređenje uvjeta života u ruralnim područjima
• poticanje ulaganja u tehnologije i inovacije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Na temelju utvrđenih strateških ciljeva predloženo je šest skupina aktivnosti, koje ujedno predstavljaju operacije i mjere za razdoblje od 2020.–2030. godine, a definirane su planom provedbe.

Gospodin Majdak je u prezentaciji istaknuo kako u Strategiji poljoprivrede 2020.–2030. značajan udio ima i pitanje financiranja, gdje ZPP pruža okvir koji će se trebati poštovati u programskom razdoblju 2021.–2027. godina. RH traži da se u okviru ZPP ostavi mogućnosti državama da mogu fleksibilno, sukladno svojim potrebama, definirati financijske okvire, a ne da to bude čvrsto određeno do strane EK. Za iduće programsko razdoblje EK je već postavila određene okvire unutar proračuna ZPP. Tako će svaka država iz svoje omotnice trebati odvojiti najmanje 2% za mlade poljoprivrednike, 3% za sektorske mjere, 13% za vezana plaćanja (do sada je to bilo 15%), 15% za operativne programe u sektoru voća i povrća, 30% za mjere namijenjene klimi i zaštiti okoliša i 5% za provedbu LEADER/CLLD-programa. Isto tako, ZPP traži prilagodbu izravnih plaćanja, tako da se prednost daje malim i srednjim gospodarskim subjektima.

Svaka strategija treba odrediti i pokazatelje prema kojima će se mjeriti uspješnost provedbe strategije. Među ključnim pokazateljima u Strategiji poljoprivrede 2020.–2030. je povećanje vrijednosti proizvodnje u prioritetnom sektoru voća i povrća za 120 posto te povećanje proizvodnje u stočarstvu. Među prioritetnim pokazateljima nalaze se projekti mladih poljoprivrednika, projekti navodnjavanja poljoprivrednih površina te projekti povezani s bioekonomijom.

Kad se govori o procesu provedbe strategije, ključan je strateški plan ZPP za razdoblje 2021.–2027. godine i akcijski plan za nacionalne mjere, koji će se financirati iz državnog proračuna, a koji će biti donesen nakon što se zvanično usvoji Strategija poljoprivrede 2020.–2030.

Nakon prezentacije uslijedila je kraća rasprava i stanka.

* * *

Nacrt Strategije razvoja akvakulture 2020.–2030.

U drugom dijelu Tatjana Boroša Pecigoš iz Uprave za ribarstvo predstavila je Nacrt Strategije razvoja akvakulture 2020.–2030. "Više od ribnjaka".

Gospođa Boroša Pecigoš istaknula je da je taj Nacrt izrađen u suradnji s konzultantima Svjetske banke i da je usklađen sa smjernicama ZPP te nacionalnim smjernicama razvoja akvakulture.

Kao i kod Nacrta Strategije poljoprivrede 2020.–2030., izrađena je SWOT-analiza stanja u akvakulturi i određene su prednosti, ograničenja i prilike za razvoj akvakulture u razdoblju od 2020.–2030. godine.

Na temelju provedene analize i dijagnostike utvrđena su četiri strateška cilja. To su:

• povećanje produktivnosti u sektoru akvakulture
• jačanje konkurentnosti
• doprinos razvoju ruralnog prostora – ulaganja u pripadajuću infrastrukturu
• poticanje ulaganja u sektor akvakulture

Kad se govori o poticanju ulaganja u sektor akvakulture, prednost će dobivati ulaganja u inovativne projekte za akvakulturu, financiranje izrade izvedbenih studija i poslovnih planova za velike projekte, poticanje spajanja / udruživanja manjih uzgajalište te logističkih i distribucijskih subjekata, poticanje vrijednosnih lanaca u akvakulturi (osnivanje proizvodnih partnerstava, osnivanje organizacija proizvođača u akvakulturi), poticanje proizvođača na upravljanje rizicima od klimatskih promjena i za zaštitu okoliša te poticanje uzgoja ribe u kontroliranim uvjetima.

Strategijom se namjerava postići poticanje veće sinergije sektora akvakulture i srodnih sektora u ruralnim i obalnim područjima s naglaskom na gastrodestinacijski turizam.

Određene su specifične mjere za uzgoj bijele ribe, tune, školjkaša te toplovodnih i hladnovodnih vrsta u akvakulturi.

Za svaki strateški cilj određeni su pripadajući pokazatelji. Unutar strateškog cilja povećanja produktivnosti planirano je povećanje proizvodnje u idućih 10 godina za 30% i povećanje vrijednosti prodaje za 20%.

U okviru strateškog cilja jačanja konkurentnosti planirano je povećanje dodane vrijednosti u akvakulturi za 35% i povećanje potrošnje ribe kod stanovništva za 50%.

Kada se govori o strateškom cilju razvoja ruralnog prostora, planirano je povećanje zaposlenosti u sektoru akvakulture za 15% u idućih 10 godina.

(Izvještaj napisala: Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja)