Prvog dana radionice, u utorak, 16. travnja, održana je aktivnost pod nazivom "Primjeri dobre prakse korisnika mjere Programa ruralnog razvoja (PRR) Republike Hrvatske za razdoblje 2014. do 2020. godine", u kojoj su sudionici posjetili Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Hažić iz Jurovčaka. Sudionici su imali priliku upoznati se s uspješnim OPG-om, koje se do sada javljalo na više natječaja za mjere PRR i sredstvima potpore uspjelo unaprijediti poslovanje i postati primjer uspješne provedbe kratkog lanca opskrbe i dodatnih sadržaja OPG-a.

OPG Hažić, Jurovčak (Međimurje)
Djelatnost OPG-a predstavila je Tatjana Hažić, članica OPG-a koja je zadužena za marketing. OPG Hažić trenutno obrađuje 7,3 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega se pod vinogradom nalazi 2,0 ha i pod višegodišnjim nasadom jabuke 5,3 ha. Gospodarstvo ima vlastitu vinariju i gospodarski objekt u kojem prima turiste te proizvodi jabučne sokove u različitim kombinacijama okusa, jabučni ocat i čips od jabuka. Sudionici radionice imali su priliku kušati vina proizvedena u Vinariji Hažić (graševina, chardonnay i traminac), gusti i filtrirani sok od jabuke, kombinaciju sokova od jabuke sa sokom od naranče i sokom od aronije te sok od grožđa, domaće kruhiće u bučinom ulju i čips od jabuke.

Tijekom prezentacije sudionici radionice doznali su kako se gotovo 80% proizvodnje vina i soka proda na kućnom pragu jer OPG u ugostiteljskom objektu primi oko 8.000 posjetitelja godišnje. OPG ima odličnu suradnju s LifeClass Termama Sveti Martin, kojima isporučuje sve vrste sokova, vino u buteljama i čips od jabuke. Gospođa Hažić je posjetiteljima pokazala unutrašnjost podruma i vinarije te postrojenje za proizvodnju sokova i jabučnog octa. Posebno zanimanje posjetitelji su pokazali za liniju proizvodnje čipsa od jabuka, koja koristi adaptiranu sušaru za duhan vlastite konstrukcije, u kojoj se suše narezane kriške jabuka za jabučni čips. U trenutku posjeta sušara se koristila za sušenje listova koprive jer OPG prodaje i čajeve od koprive.

OPG Hažić se 2012. godine prijavilo na natječaj Ministarstva gospodarstva i dobilo kvotu za proizvodnju električne energije iz solarnih panela, koju prodaje HEP-u po povoljnoj tarifi. Time su troškovi električne energije koju koristi OPG za vlastite proizvodne procese svedeni na nula kuna.

OPG Hažić se do sada javljalo i ostvarilo potporu na natječajima za podmjeru 6.3.1. "Potpora malim gospodarstvima" te podmjeru 6.1.1. "Potpora mladim poljoprivrednicima" i na natječaj za podmjeru 4.2.1., iz koje je nabavilo novu liniju za proizvodnju sokova od jabuke i jabučnog octa. Gospođa Hažić je naglasila kako stalno prate stanje na tržištu i stalno nastoje ponuditi nešto novo, uz niže troškove, jer se tržište brzo zasiti ustaljenih poslovnih modela, što je veliki rizik za male proizvođače. Zbog toga su se odlučili iskrčiti jedan hektar starog vinograda u neposrednoj blizini vinarije i na tom zemljištu planiraju izgraditi kamp prijavom na natječaj za podmjeru 6.4.1.

Terme Sveti Martin
Nakon posjeta OPG-u Hažić, sudionici radionice su u Termama Sveti Martin prisustvovali prezentaciji Jelene Berečić, direktorice ljudskih resursa i organizacijske kulture, koja je govorila o suradnji Termi Sveti Martin s LAG-om Međimurski doli i bregi i lokalnim proizvođačima hrane. Na početku prezentacije istaknula je kako Terme Sveti Martin godišnje imaju oko 60 tisuća posjetitelja i 135 tisuća noćenja, odnosno da se ostvaruje u prosjeku 2,25 noćenja po posjetitelju.

Ono na što su Terme Sveti Martin posebno ponosne je suradnja s lokalnih 20 do 25 OPG-ova, u što su uključeni i OPG-ovi samih zaposlenika Termi. Uprava Termi nema namjeru povećavati broj noćenja, nego želi povećati prosječnu cijenu (potrošnju) gostiju jer žele privući kvalitetne goste s jačom platežnom moći, koji su spremni kupiti domaću hranu koja je skuplja nego da se namirnice nabavljaju isključivo u trgovačkim lancima. Zbog toga se vodi briga da, uz namirnice koje se dijelom nabavljaju u trgovačkim lancima, većina namirnica bude nabavljena od lokalnih proizvođača. Terme daju određenu prednost namirnicama koje proizvode OPG-ovi samih zaposlenika. Na taj način želi se podići svijest kod zaposlenika da im ponuda bude kvalitetnija jer će o kvaliteti namirnica i ponuđenih usluga ovisiti njihova radna mjesta.

Terme kupuju namirnice od lokalnih konvencionalnih, ekoloških i biodinamičkih proizvođača jer žele animirati goste da sami odluče kakvu hranu žele izbrati za sebe. Ključ je u prepoznatljivosti i povjerenju gostiju u kvalitetu namirnica koje im se nude za hranu, tako da je u cijelom procesu najvažnija edukacija kako zaposlenika, tako i samih gostiju. Uprava Termi prvo je provela edukaciju zaposlenika s ciljem da ih osvijesti što se želi napraviti. Budući da je vlasnik Termi inozemni fond u vlasništvu komercijalne banke, kojima je na prvom mjestu interes za profitom, upravi je trebalo dosta napora objasniti koncept oslanjanja na lokalne proizvođače čije je hrana skuplja nego namirnice kupljene u trgovačkim lancima. Zbog toga je uprava Termi vlasnicima stalno naglašavala prednosti otkupa namirnica od lokalnog stanovništva, a te prednosti su:

1. u manje od 24 sata namirnice stižu od proizvođača do stola potrošača,
2. raznolika ponuda namirnica na kojoj se temelji i raznolikost ponude za goste (kupce),
3. kontrolirano podrijetlo namirnica,
4. bolji okus hrane.

Gospođa Berečić naglasila je da je uprava Termi, zato što su kupovane skuplje namirnice od lokalnih proizvođača, morala voditi brigu da se smanje drugi troškovi. Stoga su educirani zaposlenici da na svojim OPG-ovima sami proizvode kvalitetne namirnice. Kod određivanja redoslijeda plaćanja, na prvom su mjestu plaće zaposlenika, a odmah nakon toga plaćanja lokalnim dobavljačima kako bi Terme mogle ostvariti što povoljnije uvjete nabave namirnica i na taj način snižavati troškove.

Kvaliteta hrane podizala se i kroz smanjivanje karte jelā koja se nudila gostima, pri čemu se stalno naglašavala tradicionalna, međimurska hrana. Karta jelā prilagođavala se "OPG kalendaru dobave", uz svakodnevno praćenje troškova namirnica. To nije nimalo lagan put i Terme su pet godina poslovale s minusom, da bi prvi puta 2018. godine ostvarile neto-dobit u poslovanju, što je potvrda da je cijeli koncept uspješno proveden.

Same Terme ne žele prijeći granicu od 135 tisuća noćenja godišnje jer procjenjuju kako bi značajnije podizanje broja noćenja moglo utjecati na smanjenje ponuđene kvalitete. Terme dio gostiju usmjeravaju na privatne apartmane OPG-a od kojih kupuju namirnice i na taj način dodatno jačaju međusobno povjerenje. Uprava inzistira na tome kako je u poslovanju najvažnije gostu dati mogućnost izbora i zbog toga izbjegava agresivni marketing.

U sljedećem razdoblju Terme žele realizirati izradu platforme e-kupi, koja će omogućiti da mogu reklamirati i godišnje preusmjeriti 650-700 posjetitelja u smještajne kapacitete 50 lokalnih iznajmljivača. Plan je izraditi brošuru koja će reklamirati lokalne proizvođače hrane, uključujući i mogućnosti smještaja kod takvih proizvođača. Same Terme nastoje stalno promovirati lokalne proizvođače hrane i obrte koji se bave tradicijskim vještinama. Svakog petka Terme organiziraju "Međimursku večer", na kojoj – uz predstavljanje tradicijskih vrijednosti područja – lokalni proizvođači hrane nude na stolu svoje proizvode.

Terme Sveti Martin trenutno provode projekt izrade biodinamičkog vrta na kojem su angažirani isključivo zaposlenici. Na taj način želi se provesti edukaciju i potaknuti svijest o biodinamičkoj proizvodnji hrane kod samih zaposlenika po metodi dr. Rudolfa Steinera, koji je rođen na području Međimurja, u Donjem Kraljevcu. Terme svake godine organiziraju "Tjedan biodinamike" posvećen dr. Rudolfu Steineru.

Drugog dana, u srijedu, 17. travnja 2019. godine, sudionici radionice upoznati su s obvezama lokalnih akcijskih grupa u implementaciji lokalnih razvojnih strategija (LRS) nakon odluke upravnog tijela i provedbenog tijela, sukladno regulatornom obliku. S navedenim obvezama sudionike je upoznala Tajana Broz, voditeljica LAG-a Zagorje - Sutla. Gospođa Broz je kroz prezentaciju upozorila sudionike na odredbe Pravilnika o provedi podmjere 19.2. "Provedba operacija unutar CLLD-strategije", podmjere 19.3. "Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a" i podmjere 19.4. "Tekući troškovi i animacija" unutar mjere 19. "Potpora lokalnom razvoju u okviru inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice)".

Pravilnik o provedbi podmjera 19.2., 19.3. i 19.4.
Tijekom prezentacije izdvojene su obveze LAG-a koje se odnose na implementaciju. Poseban osvrt u prezentaciji dan je na novu obvezu LAG-ova koja se odnosi na provedbu LRS i posjet lokaciji ulaganja u projektima odobrenim na LAG-natječajima. Naglašeno je kako postoji bitna razlika između posjete lokaciji ulaganja koja se događa prije podnošenja zahtjeva za konačnu isplatu i kontrole na terenu koja se događa nakon podnošenja zahtjeva za konačnu isplatu. Zaposlenici LAG-a nisu akreditirani od strane EK za obavljanje kontrole na terenu i da tu treba biti oprezan.

Verica Mušić iz LAG-a Šumanovci potaknula je raspravu o izgledu i sadržaju naljepnice i ploče koju korisnici u provedbi LAG-natječaja trebaju koristiti za kupljenu opremu. Na terenu se javljaju različita tumačenja vezano uz odredbe vidljivosti projekta. U ugovorima koje su korisnici potpisali s APPRRR-om za odobrena sredstva iz natječaja na LAG-razini iz LRS, koji je sukladan tipu operacije 6.3.1., razlikuje se dio vezan uz vidljivost projekta u odnosu na Prilog 5. natječaja na nacionalnoj razini. U Prilogu 5. natječaja na nacionalnoj razini, gdje su propisani uvjeti za minimalno označavanje projekta, navodi se sadržaj o sufinanciranom dijelu EU i RH, dok toga nema u odredbama ugovora kod LAG-natječaja, pa bi tijekom nadzora iz EU moglo doći do problema.

Tijekom rasprave koja se nakon toga razvila, upozoreno je na opasnost za LAG-ove da se tijekom provedbe podmjere 19.3. "Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a" može dogoditi situacija u kojoj se neće iskoristiti sva odobrena sredstava LAG-a za tu podmjeru jer za provedbu aktivnosti nije riješeno pitanje pretfinanciranja. Neiskorištenost sredstava u podmjeri 19.3. za posljedicu ima manji iznos sredstava koji će se odobriti LAG-u za podmjeru 19.4. "Tekući troškovi i animacija" jer ukupni iznos sredstava u ovoj podmjeri čini udio 25% isplaćenih sredstava kroz podmjeru 19.2. i podmjeru 19.3.

Provedba LRS sukladno Zakonu o javnoj nabavi
Nakon kraće stanke, rad je nastavljen prezentacijom Tatjane Polić iz LAG-a Vallis Colapis vezano uz obveze odobrenih lokalnih akcijskih grupa u provedbi LRS sukladno Zakonu o javnoj nabavi. LAG-ovi su obveznici provedbe pravila Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16). Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, postoji obveza da LAG usvoji opći akt javne nabave koji treba objaviti na web-stranici, a rok je bio 01.01.2017. godine.

Obveznici Zakona o javnoj nabavi trebaju svake godine usvojiti Plan nabave za iznose nabave veće od 20.000,00 kn bez PDV i to najkasnije 30 dana od dana usvajanja financijskog plana. Plan nabave treba usvojiti Upravni odbor LAG-a. Plan nabave može se po potrebi mijenjati uz odgovarajuće odluke Upravnog odbora. LAG ne smije ništa nabavljati dok Upravni odbor ne usvoji godišnji Plan nabave. Svaki LAG treba napraviti registar javne nabave, u koji se odlažu svi ugovori vezani uz javnu nabavu. U registar javne nabave odlažu se i ugovori vezani za projekte prekogranične suradnje, bez obzira što za njih nije formalno provedena javna nabava ako je po nacionalnom zakonu postojala obveza provedbe javne nabave. Kod projekata prekogranične suradnje vrijedi pravilo da onaj tko daje novac taj određuje i pravila provedbe javne nabave.

LAG-ovi trebaju imati u svom sastavu jednog specijalista za javnu nabavu, koji će brinuti o provedbi svih obveza po Zakona o javnoj nabavi, ili će se odlučiti za korištenje usluga specijalista za javnu nabavu izvan LAG-a. Za sve provedene javne nabave unutar kalendarske godine potrebno je do 31. ožujka sljedeće godine putem "Narodnih novina" dostaviti izvještaj o provedenim javnim nabavama u prethodnoj godini. Kazne za nepridržavanje zakonskih odredbi Zakona o javnoj nabavi izrazito su visoke.

Nakon prezentacije, razvila se rasprava kako LAG-ovi trebaju postupiti jer u sustavu aplikacije Agronet postoji portal Ponude. Postavlja se pitanje gdje LAG-ovi trebaju objaviti predmete javne i male ponude – kroz sustav Agronet ili u "Narodnim novinama". Stav je, budući da LAG-ovi neće imati javnu nabavu za radove iznad 500.000,00 kn, da sve dok APPRRR ne propiše da se javne ponude i male ponude trebaju provoditi preko "Narodnih novina", treba iste provoditi preko portala Ponude u sustavu Agronet.

Za projekte u podmjeri 19.3. "Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a" vrijede pravila kao kod projekata prekogranične suradnje. U provedbi projekta suradnje kod nabava iznad 35.000,00 kn bez PDV obvezno je prikupiti tri (3) usporedive ponude i izabrati ponudu s najnižom cijenom. Za nabavu čiji je predmet nabave ispod 35.000.00 kn obvezna je jedna ponuda. Za iznose veće od 200.000,00 kn za usluge, odnosno 500.000,00 kn za radove, javna nabava se obavlja isključivo preko portala "Narodnih novina".

Tijekom rasprave upozoreno je kako se kod prijave za podmjeru 19.3. treba voditi računa da ukoliko projekt sadrži aktivnost građenja i opremanja građevina, tada se javna nabava treba provesti i dostaviti prije podnošenja zahtjeva za projekt. Ukoliko se u projektu suradnje radi samo o nabavci opreme i usluga, tada se dokumenti javne nabava (tri ili jedna ponuda, ovisno o vrijednosti nabave) podnose uz zahtjev za isplatu. Tijekom rasprave iskristalizirao se stav i preporuka da u projektima suradnje svaki LAG provodi svoju nabavu, uz izbjegavanje zajedničke nabave gdje god je moguće.

Metodologija vrednovanja
Nakon toga radionica je nastavljena temama vezanim uz metodologiju vrednovanja LEADER/CLLD sukladno smjernicama na EU-razini i obveza koje lokalne akcijske grupa imaju po pitanju vrednovanja odabranih lokalnih razvojnih strategija (LRS). Na početku ove teme Bojana Markotić detaljno je upoznala sudionike radionice s dosadašnjim rezultatima provedbe LRS u Republici Hrvatskoj koji su dobiveni od APPRRR-a. Nakon toga je Anđela Cvjetković, predsjednica LAG-a Terra Liburna, govorila o procesu evaluacije LRS, budući da je to obveza LAG-a sukladno izabranim LRS. To nije zakonska obveza, nego se evaluacija LRS radi zbog nas samih. Evaluacijom LRS mi provjeravamo sami sebe jesu li postignuti planirani ciljevi i što možemo poboljšati u idućem razdoblju.

Cilj evaluacije je prikupiti sve raspoložive dokaze za sam proces vrednovanja. Sama evaluacija LRS provodi se kroz vrednovanje sedam temeljnih načela LEADER-a. Za sam proces evaluacije LAG-ovi mogu koristiti sljedeće evaluacijske metode: samoprocjena, anketiranje, intervju, studija slučaja, fokus-grupe, peer-to-peer, značajne promjene, društveni povrat investicija i analiza društvene mreže. Pretpostavlja se da će LAG-ovi najviše koristiti metodu samoprocjene. Kao prikupljeni dokumenti koristit će se postojeće liste sudionika, u kojima je bitno izvršiti selekciju i utvrditi koliko je bilo muških osoba, ženskih osoba, društveno podređenih osoba, osoba iz javnog sektora, osoba iz civilnog sektora, osoba iz gospodarskog sektora i na temelju prikupljenih podataka će se napraviti odgovarajuće usporedbe i analize.

Kod metoda ankete potrebno je dobro osmisliti anketu, koja će se pustiti na teren i na kraju prikupiti podaci i napraviti potrebne analize. Metoda intervjua može se koristiti za prikupljanje određenih podataka unutar pojedinih sektora koji su značajni za društvenu percepciju poslovanja LAG-a. Studijom slučaja mogu se prikupiti podaci relevantni za pojedini sektor ili pojedinu skupinu na LAG-području, uz provedbu potrebnih analiza. Metoda fokus-grupe koristit će se za prikupljanje podataka na točno izabranom društvenom segmentu, koji će činiti fokus-grupu. Metoda peer-to-peer može se koristiti za provedbu ankete između LAG-ova o tome kako ih doživljavaju drugi LAG-ovi, uz prijedloge za poboljšanje nekih stvari unutar samog LAG-a. Kod metode značajne promjene prikupljaju se podaci u kojima se ističe koje je inicijative na LAG-području pokrenuo sam LAG. Metoda analize društvene mreže služi za prikupljanje podataka koje je društvene mreže izgradio sam LAG na svom području.

Preporuke za LAG-ove su da se prvo napravi plan evaluacije (10-15 stranica), koji će uključivati ljudske resurse, financijske resurse, metode evaluacije i drugo, te da se podigne svijest među članstvom kako evaluacija služi nama samima i da se napravi evaluaciju što jednostavnijom i razumljivijom. Evaluacija treba obuhvatiti planirano stanje, početno i završno stanje, fokusirati se na proces prikupljanja podataka i iskoristiti sve podatke kojima LAG raspolaže i do kojih može doći. Europska mreža za ruralni razvoj (ENRD – The European Network for Rural Development) preporučuje da evaluacija:

1. bude logički povezana,
2. doprinosi operacijama koje su dobile potporu ispunjenju ciljeva LRS,
3. ističe čimbenike uspješnosti i neuspješnosti,
4. obuhvati animacijske aktivnosti,
5. obuhvati procedure za isporuku LEDER/CLLD-načela,
6. istakne dodane vrijednosti kroz implementaciju LEADER-metode.

Praktična vježba evaluacije LRS
Nakon teorijskog upoznavanja, sudionici radionice napravili su praktičnu vježbu evaluacije LRS, podijelivši se u osam skupina. Svaka skupina dobila je istovjetan upitnik i trebala je postaviti tri ključna pitanja vezanih uz temu iz LRS te odrediti koje će se metode evaluacije primijeniti i gdje će se objaviti rezultati evaluacije. Svaka od radnih skupina obrađivala je jednu od 8 tema:

1. Relevantnost i dodana vrijednost LRS,
2. Aktivnosti provedbe LEADER,
3. Provedba pristupa LEADER,
4. Utjecaji metode LEADER,
5. Upravljanje i ruralno stanovništvo,
6. Upravljanje, kontrola i sustavi financiranja,
7. Monitoring i evaluacija,
8. Aktivnosti u ruralnim područjima.

Predstavnici svake radne skupine nakon svoga rada upoznali su ostale sudionike o rezultatima do kojih su došli u svojoj radnoj skupini, nakon čega se povela rasprava.

Trećeg dana, u četvrtak, 18. IV., prije podne sudionici radionice sudjelovali su u prezentaciji strateških planova Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) vezano uz primjenu LEADER/CLLD za iduće programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Naglašena je potreba da se LAG-ovi uključe u izradu strateških dokumenata vezanih uz ZPP, osobito oko statusa provedbe inicijative LEADER (CLLD – lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) u idućem programskom razdoblju, te da se zauzimaju isti stavovi i iste ideje za primjenu LEADER/CLLD-metode.

Na kraju su sudionici radionice raspravljali o aktualnim zbivanjima u LAG-ovima i kako ispuniti anketu APPRRR vezano uz kapacitete provedbe LRS.

Na radionici su ispred LAG-a Baranja sudjelovali Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja, zaposlenici Manuel Mucak i Mirela Brkanić i te član LAG-a Stanko Dabić.