Zaštita izvornosti
Crna slavonska svinja – fajferica, pokretanjem inicijative za zaštitu izvornosti, postala je određeni brend jer je postala prepoznatljiva po svojim specifičnostima. Kad nešto postaje i postane brend, uz to se veže novac i raste zanimanje ljudi koji žele nabrzinu zaraditi. Crna slavonska svinja danas je postala ugroženija, nego što je bila prije 20 godina, ali ne po proizvodnji, nego po tome što se sve pokušava prodati na tržištu kao meso crne slavonske svinje.

Tijekom 1995. godine bilo je evidentirano svega 200 krmača i osam (8) nerastova, koji su udovoljavali genetskoj specifikaciji crne slavonske svinje – fajferice pa je ona bila fizički ugrožena te je zbog toga pokrenut postupak zaštite izvornosti. Prema dostupnim podacima, danas postoji do tri tisuće krmača i oko 20.000 tovljenika crne slavonske svinje. U utrci za novcem u praksi se događa da – zbog izostanka nadzora nad procesom proizvodnje i zbog neodgovarajućih uvjeta držanja svinja – dolazi do križanja pasmina i u trgovinama se pokušava prodati meso crne slavonske svinje koje ne odgovara specifikaciji.

Crna boja slavonske svinje je dominantna i prilikom križanja s bijelim pasminama prasci budu crni, ali njihova genetska struktura mesa ima sve odlike bijele svinje. U trci za profitom i u namjeri da uzmu 100 eura poticaja, proizvođači drže crnu slavonsku svinju u zatvorenom prostoru zajedno s ostalim svinjama, tako da dolazi do križanja i intenzivno ju hrane da dostigne težinu od 150 kg unutar 12 mjeseci. Takve križance nepošteni proizvođači deklariraju kao crnu slavonsku svinju. Zbog toga je potrebno uvesti oznaku izvornosti za crnu slavonsku svinju kako bi se poštovala specifikacija proizvoda.

Za proizvodnju crne slavonske svinje bitni su:

• (1) njezina dob, koja treba biti od 18 mjeseci do 2 godine,
• (2) način držanja i to isključivo ekstenzivan, s mogućnošću slobodnog kretanja, gdje za jedno prase treba osigurati minimalno 100 kvadratnih metara prostora, a na jednom hektaru može biti maksimalno 20 svinja zbog nitratne direktive,
• te (3) pravilna hranidba, koja uključuje žitarice (ječam, pšenica, tritikale), krmne smjese i što manje kukuruza.

Potreba udruživanja u zadruge
Istraživanja su pokazala da je zbog dugog razdoblja držanja proizvodnja crne slavonske svinje isplativa isključivo pretvaranjem u finalni proizvod jer se tako može postići viša cijena. Znanstvena istraživanja su pokazala kako okus mesu daju masnoće. Kod hibridne svinje uzgojene u intenzivnom tovu nalazi se 0,8% masti u mesu i zato je ono bez okusa, dok je kod crne slavonske svinje prisutno 6,0 do 8,0 posto masti, odnosno deset puta više.

Kod proizvodnje crne slavonske svinje pojedinci trebaju biti proizvođači, nutricionisti, stručnjaci za prodaju i stručnjaci za financije. To jednostavno nije moguće. Zato bi se oni trebali međusobno udružiti u zadrugu, tako da proizvođač bude samo proizvođač, a poslove marketinga, prodaje i naplate trebaju raditi osobe stručne za takve poslove.

Danas malo proizvođača ulazi u sustav kvalitete zato što je to velika obveza jer su stalno pod nadzorom i s druge strane postoji obveza stalnih godišnjih plaćanja kontrolnim kućama. Zbog takvog stava proizvodnja crne slavonske svinje nije pod nadzorom i to stvara veliku štetu pravim proizvođačima.

Baranjski potencijali
Baranja je područje koje se u marketinškom smislu pozicionira kao gastro-enološka destinacija. U tom smislu potrebno je učiniti daljnje korake da veći lokalni restorani kupuju proizvode od domaćih proizvođača, kao što se to radi u Austriji ili Italiji. To sve treba biti zasnovano na tržišnoj osnovi. Problem su navike ljudi, a navike ljudima treba stvarati. Mi smo svakodnevno izloženi medijskoj agresiji, gdje se u udarnim terminima na TV reklamiraju isključivo trgovački centri sa svojim akcijama. Nikada nije reklamiran neki OPG sa svojom ponudom, a ako odete u Austriju, vidjet ćete na svakom koraku veliki pano na kojem se nude domaći proizvodi proizvedeni na tom imanju.

Baranja ima veliki resurs. To je zemlja i nju treba sačuvati jer od nje treba živjeti lokalno stanovništvo. Upravo zbog toga se treba raditi na promjeni postojećih navika. Lokalni proizvođači također trebaju mijenjati svoje navike. Oni trebaju shvatiti da ne proizvode isključivo za sebe, nego da proizvode za tržište koje već ima formirane navike, a koje je teško promijeniti. Te navike se mogu promijeniti tako da lokalni restorani nude domaće proizvode koji svojom kvalitetom zadovoljavaju navike potrošača.

Koliki je broj tovljenika crne slavonske svinje?
Nakon uvodnog predavanja uslijedila je rasprava. Na upit zašto u službenim podacima Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) stoji podatak o godišnjoj proizvodnji od 9.000 tovljenika crne slavonske svinje, a u predavanju je rečeno da ih ima između 20 i 30 tisuća, gospodin Margeta je istaknuo problem što ne postoji nadzor nad stvarnom proizvodnjom.

Prema postojećem zakonu za ostvarenje prava na poticaj za crne slavonske svinje proizvođač mora imati najmanje jedno leglo godišnje. Ljudi zbog toga prijavljuju u prosjeku samo po četiri praseta i zbog toga u evidenciji HPA ispada da crna slavonska svinja oprasi 4 praseta godišnje. Svi znamo da se svinja oprasi dva puta godišnje i ima najmanje 6-8 praščića. Ljudi prijavljuju samo ono što moraju i tu nastaje problem.

Zanimanje za proizvodnju crne slavonske svinje se povećava, o čemu govori i činjenica da je "Belje" kupilo 110 krmača slavonske crne svinje za svoje potrebe jer namjerava raditi finalne proizvode od tog mesa.

Gdje se može kupiti meso crne slavonske svinje?
Na upit gdje se može kupiti meso crne slavonske svinje odgovoreno je kako na području Republike Hrvatske ne postoje specijalizirane mesnice ili prodavaonice za takvu prodaju, osim u Zagrebu. U trgovačkim centrima se mogu naći proizvodi koji su deklarirani da su od crne slavonske svinje. Nedavno je Poljoprivredni fakultet Osijek vršio analiza uzoraka proizvoda koji su deklarirani kao proizvodi od crne slavonske svinje. Od 10 proizvoda njih 8 uopće nije bilo od crne slavonske svinje, nego su bili proizvedeni od križanaca, dok su dva uzorka imala tek tragove mesa crne slavonske svinje.

To je najbolji dokaz da je potrebno ubrzano završiti postupak zaštite crne slavonske svinje oznakom izvornosti i poduzeti mjere nadzora nad njenom proizvodnjom jer se u suprotnom nanosi teška šteta proizvođačima i potrošačima na temelju krive deklaracije proizvoda.

Na upit kakve su mogućnosti da se meso crne slavonske svinje prodaje putem "burze hrane", gospodin Margeta je istaknuo kako već postoje web-šopovi koji nude takvu uslugu.

Problemi u funkcioniranju zadruge
Postavljeno je i pitanje koji je najveći problem u funkcioniraju zadruge. Gospodin Margeta je istaknuo kako je to, na temelju njegovog iskustva – upravitelj zadruge. On ne smije biti jedan od proizvođača, nego menadžer. To potvrđuje i iskustvo stečeno nakon studijskog posjeta Italiji, gdje je na čelu velike zadruge bio menadžer, čija je mjesečna bruto-plaća iznosila 56 tisuća euro, a zadrugari su rekli da bi voljeli da je i veća jer on radi za proviziju od naplaćene prodaje. Kad je upravitelj zadruge netko od proizvođača, uvijek postoji sumnja da on želi prodati prvo svoje proizvode i to razara tkivo zadruge.

Tipovi operacije 6.2.1. i 6.4.1.
Nakon stanke uslijedilo je izlaganje Bojane Orsić iz Poduzetničko-razvojnog centra (PORC) Općine Erdut u kome je sudionicima radionice predstavila tipove operacije 6.2.1. i 6.4.1. iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., istaknuvši osnovne razlike između njih. Cilj navedenih tipova operacija je potaknuti diversifikaciju poljoprivredne djelatnosti u ruralnim sredinama kako bi se proširio asortiman usluga i smanjio rizik poslovanja poljoprivredne djelatnosti.

Natječaj za provedbu tipa operacije 6.2.1. završen je u svibnju 2018. godine i sad se čekaju prvi rezultati ocjenjivanja, dok je natječaj za tip operacije 6.4.1. u tijeku i traje do 28. rujna ove godine. Govoreći o iskustvima u prijavi projekata za tip operacije 6.2.1., gospođa Orsić je rekla kako se njima u PORC-u javilo najviše potencijalnih korisnika za projekte za pokretanje turističke djelatnosti s obzirom da Općina Erdut potiče razvoj ruralnog turizma.

Nakon toga na radionici je uslijedila rasprava i obavljen je preliminarni razgovor s potencijalnim prijaviteljima na natječaj za tip operacije 6.4.1., gdje je gospođa Orsić pružala savjete kako riješiti i posložiti određene nedoumice u projektu.

Natječaji za tipove operacije 6.3.1. i 4.1.1.
U trećem dijelu radionice mr. sc. Stanko Dabić, stručni suradnik LAG-a Baranja, ukratko je predstavio aktualne natječaje iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. – i to natječaj za tip operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", koji je otvoren do 13. prosinca 2018. godine, i natječaj za tip operacije 4.1.1. "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" – sektor voća i povrća i sektor stočarstva i peradarstva.

Gospodin Dabić je ukratko upoznao prisutne tko se može javiti na pojedini natječaj, koje su prihvatljive aktivnosti, intenzitet potpore i koja je potrebna dokumentacija za prijavu na natječaj. Naglasio je kako postoje sredstva EU-fondova koja se mogu koristiti za poljoprivrednu djelatnost, osobito za ulaganja u prioritetne sektore povrća i voća te za stočarstvo i peradarstvo.

Poznato je kako Hrvatska ne proizvodi dovoljno povrća i voća za svoje potrebe, kao ni svinjskog i goveđeg mesa te mesa peradi, pa ih mora uvoziti. Strategija razvoja poljoprivrede RH treba svakako biti takva da što više proizvoda na sebi ima HPA-oznaku "Meso s hrvatskih farmi" ili "Mlijeko s hrvatskih farmi", odnosno da što više proizvedenog povrća i voća ima neobvezne zaštićene oznake lokalnog proizvoda.

Konačni cilj treba biti ono što je gospodin Margeta istaknuo u svom predavanju da lokalni restorani trebaju nuditi i prodavati domaće proizvode od svojih susjeda jer će se tako stvarati pretpostavke za održiv rast ruralnih područja. Za to je potrebno razviti i ojačati lokalne proizvođače, a to se može učiniti korištenjem sredstava iz EU-fondova kroz tip operacije 6.3.1. za one koji su tek početnici te kroz tip operacije 4.1.1. koji imaju već razvijenu proizvodnju i trebaju sredstva za daljnji razvoj.

Suradnja s LAG-om Baranja
Tijekom radionice i u raspravi na njezinom kraju obavljeni su razgovori s potencijalnim prijaviteljima u razradi njihovih projektnih ideja. Dogovoren je daljnji tijek suradnje s LAG-om Baranja u razvijanju projektnih ideja do prijave na konkretne natječaje.