Na početku prijepodnevnog dijela radionice Ivo Dolić naglasio je kako je u izradi prijedloga novog pravilnika za provedbu podmjere 19.2. i 19.3. najviše rasprave u APPRRR-u bilo oko postupka odabira projekta na LAG-razini. Prema novom prijedlogu pravilnika predviđeno je kako će LAG obavljati dio poslova APPRRR-a. Prema očekivanju APPRRR-a prvi natječaju na LAG-razini za provedbu podmjere 19.2. krenut će u rujnu 2017. godine. APPRRR će pomoći LAG-ovima u pripremi objave natječaja na način da će dostaviti okvir, a LAG-ovi će natječajnu dokumentaciju sami dopuniti svojim kriterijima i uvjetima sukladno lokalnoj razvojnoj strategiji. Novina u prijedlogu pravilnika je potpisivanje sporazuma o suradnji između APPRRR-a i LAG-a kojim će se definirati međusobne zadaće i odgovornosti. LAG-ovi će imati dvije ključne zadaće: provjeriti prihvatljivost korisnika i provjeriti prihvatljivost kriterija odabira projekta, odnosno provesti ocjenu projekta. Cijeli posao nije jednostavan i LAG-ove očekuje veliki posao. Sporazumi o suradnji između APPRRR-a i LAG-ova trebali bi se potpisati do 15. kolovoza ove godine. Zadaća LAG-a je prije objave prvog natječaja izmijeniti i uskladiti svoju lokalnu razvojnu strategiju. Upravna tijela LAG-a trebaju donijeti odluku hoće li se obrada zahtjeva na LAG-razini obavljati preko vlastitog sustava zaprimanja zahtjeva ili u papirnatom obliku. APPRRR će ponuditi mogućnost da to bude sustavno rješenje. LAG-ovi će imati obvezu učitavati svu dokumentaciju za korisnike koji budu predloženi za daljnji postupak u APPRRR-u. Prvi natječaj LAG-ovi mogu raspisati za jednu mjeru ili za više mjera istodobno, ovisno o kapacitetima kojima raspolažu. Plan je da prvi raspisani natječaj za sve LAG-ove bude za podmjeru 6.3.1., a gospodin Dolić predlaže da se u tom prvom natječaju na raspolaganju stave sva sredstva predviđena za tu podmjeru iz LRS bez razbijanja po godinama.

Budući da je od 2015. godine do danas došlo do značajnih promjena u pravilnicima za pojedine tipove operacija, prijedlog je da se usklađivanje LRS provede na način da kriteriji odabira korisnika i projekata ne budu sastavni dio strategije, nego da se navede kako će biti definirani u natječaju na LAG-razini. Usklađivanjem LRS LAG-ovi neće ići na ponovno ocjenjivanje, kao što bi to bilo u redovnom postupku, odnosno to usklađivanje neće imati tretman promjene strategije. Usklađivanje LRS treba usvojiti tijelo LAG-a koje je usvojilo i strategiju. Kriteriji odabira u natječaju na LAG-razini trebaju biti što jednostavniji. Međutim, LRS ne može imati samo kriterije odabira koji su propisani na nacionalnoj razini zato što LEADER-program naglašava potrebu uspostavljanja vlastitih kriterija LAG-a i to se mora ispoštovati. Preporuka je da se kriteriji odabira naprave u dodacima LRS. Prema pravilima EK promjena kriterija u dodacima nije promjena LRS, a LAG-ovi će kasnije moći mijenjati kriterije po svojoj volji bez promjene LRS. Što se tiče LRS koje imaju puno mjera predviđenih za provedbu, preporuka je da se u prve dvije godine stave one mjere koje će se sigurno provesti, a sve ostale mjere treba prebaciti za godine koje slijede kako bi se zadržali planirani pokazatelji u LRS. Ukoliko se tijekom vremena utvrdi potreba za smanjenjem broja mjera, onda će se to uraditi kroz promjenu LRS koja će ići na novu ocjenu.

Gospodin Dolić je naglasio kako je važno da do 31. 12. 2018. godine LAG-ovi ugovore najmanje 20% odobrenog iznosa iz LRS. Zbog vremenske stiske postoji prijedlog da se indikatori i revizija odgode do 30. 6. 2019. godine, ali će tada EK gledati na 25% sredstava od realiziranih projekata i to je u ovom trenutku za LAG-ove nepovoljnija situacija. Zato je u prvom natječaju najbolje izabrati onu mjeru koja u sebi nosi najviše novca i kojom se može ispuniti uvjet od minimalno 20% ugovorenih sredstava. LAG-ovi su sada postali projekt-menadžeri jer trebaju kroz usklađenja dobro isplanirati kako će poslovati i funkcionirati u idućem razdoblju s obzirom na vremenski škripac i pokazatelje koji su se planirali ostvariti kroz provedbu LRS.

U prijedlogu novog pravilnika određeno je da maksimalni iznos projekta na LAG-razini može biti 100.000,00 eura, što uključuje prihvatljive i neprihvatljive troškove. Preporuka je da LAG-ovi smanje broj podmjera u svojim LRS, pri čemu je u prvom natječaj potrebno obuhvati jednu ili dvije podmjere. Gospodin Dolić je naglasio kako Ministarstvo poljoprivrede ima intenciju da LAG-ovi što prije krenu s natječajima, pri čemu se preferira sustavni pristup kroz Agronet. U Agronetu će biti otvoreni natječaji na LAG-razini, tako da će se iz Agronet-izbornika moći odabrati npr. Natječaj za operaciju 19.2. – tip operacije 6.3.1. ili Natječaj za provedbu podmjere 19.2. – tip operacije 4.1.1. Tako će biti i s unošenjem zahtjeva za potporu (ZP), a slično će biti riješeno i za zahtjeve za isplatu (ZI).

Na upit kako stoji stvar s podmjerama kao što su 4.1.1. ili 4.2.1. koje se na nacionalnoj razini odvijaju u dvije faze, istaknuto je kako ti kriteriji ne bi išli u LAG-natječaje, nego bi to bilo vezano uz APPRRR. Kod natječaja za te podmjere LAG se ne bi trebao brinuti o građevinskim dozvolama i prikupljenim ponudama ili javnoj nabavi, nego bi to radio APPRRR. LAG će imati obvezu učitati svu dokumentaciju za svoje korisnike. Ipak, preporučuje se LAG-ovima, bez obzira što građevinska dozvola nije uvjet koji se traži u prvoj fazi, da od svojih korisnika koji imaju planirane građevinske radove zatraže građevinsku dokumentaciju sukladno Zakonu o građenju, jer im je to određena garancija da će projekt biti realiziran, što je jako bitno ne samo za korisnike, nego i za sam LAG, odnosno njegovih 25% sredstava od realizacije projekta.

Kada je riječ o procedurama za odobrenje projekta na LAG-razini, zadaća LAG-ova je – odmah nakon što se usvoji novi Pravilnik – uskladiti svoje procedure s novim Pravilnikom za provedbu podmjere 19.2., 19.3. i 19.4. Preporuka je da se u usklađenu LRS napiše tekst kako će se procedure o odabiru projekata odrediti internim aktima jer se na taj način kasnije neće trebati mijenjati LRS i za najmanju promjenu procedure.

Prema prijedlogu novog Pravilnika za provedbu podmjere 19.2. i 19.3. odabir projekata provodi se na LAG-razini i sastoji od sljedećih faza (članak 30):

1. faza – podnošenje i administrativna kontrola projekta
2. faza – ocjenjivanje projekata od strane Ocjenjivačkog odbora
3. faza – odabir projekata od strane upravnog (izvršnog) tijela LAG-a
4. faza – prigovori na odluku LAG-a

Ocjenjivači ne smiju biti članovi bilo kojeg tijela LAG-a sukladno Uredbi 1303 EK koja nalaže da se trebaju maknuti bilo kakve veze između Ocjenjivačkog odbora i bilo kojeg tijela LAG-a. Nakon ocjenjivanja, Ocjenjivački odbor izrađuje listu svih projekata koji su dospjeli na natječaj, zajedno s projektima koji nisu prošli administrativnu kontrolu. Lista s rangiranim projektima od strane Ocjenjivačkog odbora dostavlja se na odlučivanje Upravnom odboru LAG-a, a nakon toga se šalje u APPRRR-u, koji vrši nadzor nad radom Ocjenjivačkog odbora.

Kada se raspiše natječaj na LAG-razini i nema dovoljno prijavljenih projekta za pokriti planiranu alokaciju sredstava, LAG će tada, kao i u slučaju kada ima više projekata nego što ima sredstava, prvo izdati odluku o privremenoj rang-listi projekata.

LAG je dužan uime i za račun nositelja projekta podnijeti zahtjev za potporu putem Agroneta za odabrane projekte u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti odluke na razini LAG-a. Predsjednik LAG-a treba potpisati sve odluke o odabiru i odbijanju projekata.

Podmjera 19.3.

Poslijepodnevni dio radionice bio je posvećen podmjeri 19.3. "Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a", koju je vodio Ivo Dolić iz APPRRR-a. Sama podmjera 19.3. sastoji se od dvije operacije. Operacija 19.3.1. "Priprema aktivnosti projekata suradnje" i operacija 19.3.2. "Provedba aktivnosti projekta suradnje". Natječaje za svaku od operacija unutar podmjere 19.3. APPRRR će objaviti zasebno. Prvi objavljeni natječaj APPRRR-a za operaciju 19.3.1. očekuje se već početkom rujna 2017. godine i bit će stalno otvoren. Za prijavu na natječaj za operaciju 19.3.1. mora postojati odluka Upravnog odbora o pripremi projekta suradnje i dokaz da će konkretan projekt biti proveden, za što treba biti potpisan sporazum o suradnji između najmanje dva LAG-a.

Projekti suradnje mogu se provoditi s LAG-ovima unutar Republike Hrvatske i LAG-ovima izvan Republike Hrvatske. Preporuka APPRRR-a je da se projekti suradnje rade s LAG-ovima koji su certificirani unutar Europske Unije, kako bi se izbjegle bilo kakve neugodnosti. U operaciji 19.3.2. obvezno je potpisati sporazum o projektu. Sporazum o projektu je kao mala LRS jer se u njemu trebaju definirati ciljevi projekta, projektni zadatak i aktivnosti, rezultati projekta, obveze partnera u projektu i proračun projekta s izvorima financiranja. Ono što je bitno kod projekta suradnje je definiranje glavnog partnera u projektu. Ukoliko se sporazum o projektu potpisuje između tri LAG-a, od kojih su dva LAG-a iz RH, a jedan je inozemni, i taj inozemni LAG se navede kao glavni partner, tada se sporazumom između hrvatskih partnera treba odrediti LAG koji će biti nacionalni koordinator projekta za RH i koji će obavljati sve administrativne poslove prijave projekta u bazu projekata suradnje u RH. LAG može uzeti vanjskog stručnjaka kao voditelja projekta koji će na projektu raditi na temelju ugovora o djelu. Bitno je da svaki partner u projektu ima jasno definiranu svoju zadaću i da se prijedlogom pravilnika predvidi da glavni partner sudjeluje s najviše 60 posto troškova. Ovo ograničenje je iz jednostavnog razloga kako glavni partner ne bi u projektu uzeo svu potporu. Sam sporazum ukoliko se uzima inozemni partner treba biti napisan na tri jezika: jeziku inozemnog partnera, hrvatskom i engleskom jeziku. Projekti suradnje s inozemnim partnerima u stvari su istovjetni INTERREG-projektima, gdje postoje dva ključna dokumenta: popis planiranih aktivnosti i rezultata te proračun projekta u eurima. Na upit hoće li kod projekata suradnje biti dva proračuna, tj. ima li svaki partner svoj proračun ili će biti zajednički proračun, gospodin Dolić je rekao kako se APPRRR zalaže za zajednički proračun u kojem se vidi svaki od partnera po troškovima. Ono što je bitno kod projekata suradnje je definirati tko će na kraju projekta preuzeti vlasništvo nad projektom, tj. tko će nakon završetka projekta preuzeti vlasništvo nad imovinom projekta i njome upravljati idućih 5 godina dok je projekt pod kontrolom EK. Prije nego se potpiše sporazum o projektu, potrebno je upoznati pravila koja vrijede za projekte suradnje u zemlji partnerskog LAG-a. Suština je u tomu što svaki od partnera treba prijaviti sporazum o suradnji u svojoj državi i tada država prijavljuje projekt suradnje u bazu projekata suradnje na razini EK, koja nadgleda provedbu tih projekata. Za LAG-ove koji nemaju iskustva s prekograničnim projektima preporučuje se da prvi put projekte suradnje učine s dva ili više LAG-ova s područja RH dok se ne stekne određeno iskustvo. Za pripremu projekta može se utrošiti maksimalno 20 posto iznosa proračuna samog projekta. Pri podnošenju prvog Zahtjeva za isplatu za operaciju 19.3.1. treba biti dostavljena odluka Upravnog odbora o projektu suradnje i sporazum o projektu, u kojem je najbolje da se uključi princip da svatko snosi svoje troškove. Za operaciju 19.3.1. podnosi se samo jedan zahtjev za isplatu, na završetku operacije. Kod operacije 19.3.2. zahtjev za potporu podnosi samo glavni partner, dok zahtjev za isplatu podnosi svaki LAG-a za sebe unutar vlastite državne agencije za plaćanja. Provedba projekta suradnje može trajati maksimalno 36 mjeseci, pri čemu se zahtjev za isplatu može podnijeti svake godine po jedanput, tj. maksimalno u tri rate. Ključno je kod projekta suradnje da svi partneri i zemlje budu upoznati s projektom suradnje i da se projekt nalazi u bazi EK jer se u suprotnom neće moći ostvariti pravo na potporu. Isplatu sredstava traži svaki LAG za sebe, a glavni partner podnosi zahtjev za potporu ako su svi LAG-ovi iz iste zemlje. Ukoliko se suradnja ostvaruje s inozemnim LAG-ovima, tada zahtjev za potporu i prijavu projekta suradnje u nacionalnu agenciju vrši nacionalni koordinator ili glavni partner u projektu. EK je Uredbom 1303 propisala da sve zemlje članice EU u roku od dvije godine trebaju završiti sve administrativne poslove vezane uz uvjete za projekte suradnje i po najnovijem ti uvjeti moraju biti javno objavljeni. RH u tome kasni i već se javljaju pritisci drugih članica da se konačno utvrdi Pravilnik za podmjeru 19.3 kako bi se mogli pokrenuti pregovori o potpisivanju sporazuma o projektu.

Kriteriji odabira za projekte suradnje još uvijek se "bruse" i zato LAG-ovi kod usklađivanja LRS trebaju maknuti kriterije odabira za operaciju 19.3.2. i umjesto toga napisati kako će kriteriji odabira biti određeni u natječaju jer će se tako izbjeći sve nepotrebne komplikacije i potrebe za naknadnim promjenama LRS.

Ono što svakako treba izbjegavati u provedbi projekata suradnje je dijeljenje istih troškova između partnera jer bi EK to mogla protumačiti kao cijepanje javne nabave za što su predviđene oštre sankcije.

Na završetku radionice otvorena je diskusiju u kojoj su sudjelovali predstavnici više LAG-ova s ciljem poboljšanja novog pravilnika kako bi se olakšao rad zaposlenicima, voditeljima i tijelima LAG-a u provedi lokalne razvojne strategije.

Napisao: Stanko Dabić