U subotu, 14. rujna 2024. godine, u belomanastirskom prigradskom naselju Branjinom Vrhu proslavit će se crkveni god ("kermenc") Uzvišenje svetog Križa, odn. Križevo. Uz vjerski dio, koji će se održati u župnoj crkvi Uzvišenja svetog Križa, na platou ispred Doma kulture i Vatrogasnog doma u Ulici svetog Križa održat će se i onaj zabavni dio, uz vašarske "šatre", štandove svega i svačega, ringišpile i druge mamipare za djecu i odrasle.
Kao i prošle godine (vidjeti ovdje), tim povodom, od 12 do 19 sati u obližnjoj Kući baranjskog kulena, održat će se i dan otvorenih vrata OPG-a Slobodan Stanković, s prigodnim programom, koji počinje u 17 sati i koji obuhvaća:
OPG Slobodan Stanković rado dočekuje sve zainteresirane.
U četvrtak, 18. travnja 2024. godine, u Etnološkom centru baranjske baštine u Belom Manastiru, otvorena je izložba s dugačkim nazivom: "Tisućljeća među rijekama – arheologija međurječja: Najnovija arheološka istraživanja na području Baranje". Izložba ostaje otvorena mjesec dana, do 18. maja, što znači da je mogu posjetiti svi zainteresirani Baranjci, turisti iz drugih krajeva i putnici namjernici.
Organizatori izložbe su Centar za kulturu Grada Belog Manastira te Arheološki muzej Osijek (AMO) i Arheološki muzej u Zagrebu (AMZ), a autori Jacqueline Balen (AMZ), Dragana Rajković (AMO) i Igor Vukmanić (AMO).
(Fotoalbum se može vidjeti na FB-u)
Dana 1. XII. 2023. godine u Etnološkom centru baranjske baštine, s početkom u 19 sati, održao je dr. sc. Aleksandar Horvat predavanje pod naslovom "Promjena naziva mjesta u Baranji 1922. godine". Doktor Horvat je porijeklom Belomanastirac, nekadašnji učenik Gimnazije Beli Manastir, a danas kustos – historičar u novosadskom Muzeju Vojvodine, autor knjige "Baranja : 1918-1922", objavljene 2013. godine.
U sedmom broju 29. godišta lista udruženog rada "Belje", koji je nosio datum "1. travnja (aprila) 1975. godine", na 5. stranici, objavljen je nepotpisani članak s naslovom "Suvremen Remont". Citirat ćemo njegov uvodni dio:
"Na samom ulasku u Beli Manastir krajem protekle godine pušten je u rad jedan od najsuvremenijih kompleksa za remont poljoprivredne mehanizacije. 'Remont' sada nakon tri mjeseca rada daje prve rezultate i pokazuje svu vrijednost u rješavanju pitanja popravka i pripreme poljoprivredne mehanizacije.
Isto tako ovdje u zajednici sa Srednjoškolskim centrom Beli Manastir vrši se praktična obuka 500 učenika i obrazuju kadrovi metalske, poljoprivredne i elektrostruke, kroz teoretsku i praktičnu nastavu iz stručnih predmeta."
Ostatak članka može se pročitati u priloženom faksimilu od prije – 47 godina.
U Arheološkom muzeju Osijek 3. studenog 2021. godine otvorena je izložba "Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu" koja predstavlja rezultate istraživanja duljeg od deset godina. U jesen 2008. godine Arheološki muzej Osijek, uz sudjelovanje Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju HAZU-a, započeo je rad na projektu Arheološka baština Baranje s ciljem evidentiranja arheoloških nalazišta. Tom su prilikom na položaju Sredno u Batini pronađeni ulomci keramičkih posuda i spaljenih ljudskih kostiju koji su ukazivali na mjesto groblja, što je potvrdilo i otkriće zemljanih humaka – tumula. Pokusna istraživanja započela su 2010. godine te se u kontinuitetu provode do danas. U istraživanjima je obuhvaćena površina od 4.350 m2 te su otkriveni brojni paljevinski grobovi daljske grupe kao i rimski paljevinski te kosturni grobovi.
- Ovom izložbom želimo pokazati rezultate naših istraživanja, a uz izložbu objavljen je i opsežan katalog – kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak.
(Izvor i opširnije: obz.hr)
OVDJE, a u tekstualnom obliku pročitati u nastavku ovog članka:
U srijedu, 12. VIII. 2020. godine, u "Dnevniku" HRT-a , prikazan je prilog Marije Matoš s ovakvom najavom: "Arheološka senzacija kod Belog Manastira! Tijekom izgradnje nove obilaznice - pronađeni su ostaci naselja iz čak 4 razdoblja - od bakrenog doba pa sve do početka novog vijeka. Tako bogatim nalazištem - arheolozi su iznenađeni." Prilog se može vidjeti i preslušatiIspod površine buduće belomanastirske obilaznice otkriveno je groblje na redove iz kasne antike. U 29 grobova arheolozi osječkog Arheološkog muzeja i zagrebačkog Instituta za arheologiju pronašli su pravo bogatstvo.