Boris Piližota, zamjenik osječkog gradonačelnikaZamjenik osječkog gradonačelnika Boris Piližota preko svog FB-profila obavijestio je građane da je Grad Osijek prvi veliki grad u Hrvatskoj koji je s Fondom za zaštitu okoliša u srpnju 2018. godine potpisao ugovor za nabavku 31.600 spremnika za odvojeno prikupljanje otpadne plastike i biootpada. Isporuka tih spremnika započela je u petak, 11. XII. 2020. godine.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta je nešto manja od osam milijuna kuna, a Grad Osijek je u nabavci sudjelovao sa samo 15%, dok je ostatak sufinanciran EU-sredstvima kroz Operativni program "Konkurentnost i kohezija". Time je ostvarena velika ušteda za gradski proračun, a spremnike će korisnicima individualnog i kolektivnog stanovanja u nekoliko navrata podijeliti osječki "Unikom".

Skupljeno gotovo dvije tone plastičnih čepovaOsječko-baranjska županija (OBŽ) nastavlja s humanitarnom akcijom "Plastičnim čepovima do skupih lijekova". Cilj akcije je pomoć Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske na način da se reciklažom prikupljenih čepova osigura financiranje nabave skupih lijekova oboljelima od teških malignih bolesti.

Dana 4. XI. 2020. godine, u dvorištu Policijske uprave osječko-baranjske (PUOB), tvrtki Drava International Osijek predani su prikupljeni plastični čepovi. U akciji je prikupljeno 1.860 kg čepova.

Reciklažno dvorište Općine BiljeDana 2. XI. 2020. godine u Bilju, u Dunavskoj 61, održana je Završna konferencija i predstavljanje projekata Reciklažno dvorište Općine Bilje. Projekt ukupne vrijednosti 4,3 milijuna kuna sufinanciran je iz Kohezijskog fonda u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Bespovratna sredstva EU iznose 3,5 milijuna kuna, a Općina Bilje je iz vlastitog proračuna izdvojila 500.000 kuna.

Odlaganje otpada na Reciklažno dvorište u Bilju besplatno je za sve stanovnike Općine, a zanimljiv je i podatak da je izgrađeno na prostoru bivše divlje deponije koju je općina sustavno sanirala.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) objavila je dana 9. X. 2020. godine treći Natječaj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za provedbu Podmjere 4.4. "Potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena" – provedba tipa operacije 4.4.1. "Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša".

Svrha Natječaja je dodjela sredstava za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena, a prihvatljivi su sljedeći korisnici:

Plastični otpad mora se posebno skupljati i recikliratiEuropska Unija već nekoliko godina pojačava borbu protiv plastičnog otpada. Prije dvije godine, u siječnju 2018., predstavljena je Strategija za upravljanje plastičnim otpadom, s ciljem da se do 2030. sva plastična ambalaža reciklira (na troškovno prihvatljiv način) te ograniči uporaba jednokratne plastike. I tada se pojavila ideja o uvođenju mogućnosti da porez na plastiku postane novi izvor prihoda europskog proračuna.

Taj porez uvest će se 1. siječnja 2021., ugradit će ga sve države članice te će njime otplaćivati zajednički dug. Stopa poreza je 800 eura po toni nereciklabilne plastične ambalaže. Porez, bar ne izravno, neće biti na teret građana. Prihod će ići izravno u blagajnu EU-a, a ne u proračune država članica koje ga prikupljaju.

(Opširnije: glas-slavonije.hr)

Zagreb, Tržnica Dolac - stvarno "LIJEPA" slika(Peticiju potpišite OVDJE)

Početkom 2019. godine u Hrvatskoj je stupila na snagu obaveza naplate laganih (običnih) plastičnih vrećica za nošenje. Iz obaveze naplate izuzete su tzv. vrlo lagane vrećice, koje bi trebale služiti kao primarna ambalaža. Za takve vrećice propisana je obaveza isticanja natpisa: "Vrećice koristite štedljivo!"

Greenpeace je tokom siječnja i veljače obišao čitav niz prodajnih mjesta te utvrdio da se na brojnim mjestima odredba o obaveznoj naplati ne provodi ili se pak kao "obične" dijele najtanje vrećice, što je u suprotnosti sa smislom i ciljem propisa. Tamo gdje se provodi, naplata vrećica je simbolična pa nije izgledno da će ta mjera dovesti do ozbiljnog smanjenja.

Kuća s travom na krovu

(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

LAG Baranja i Udruga za kreativni razvoj "Slap", u sklopu edukacijskog programa za razvojni tim i članove LAG-a, organizirali su u subotu, 22. ožujka 2014. godine, cjelodnevni posjet udruzi ZMAG u Vukomeriću (pošta Dubranec). Aktivisti ZMAG-a, kroz dvije radionice: "Održiva energija" i "Ekološko graditeljstvo", predstavili su principe i način funkcioniranja održivog imanja, kao i novi način ekološkog, tzv. zelenog graditeljstva na praktičnim primjerima na imanju u Vukomeriću.

Imanje je smješteno u istoimenom selu koje se nalazi nadomak Velike Gorice, svega 25 kilometara od Zagreba. ZMAG (punim imenom Zelena mreža aktivističkih grupa) udruga je građana koja se od 2000. godine bavi praktičnom edukacijom o zaštiti okoliša i podizanjem svijesti građana o održivom razvoju, a okuplja organske vrtlare, praktičare zelenih tehnologija i ekološkog graditeljstva te dizajnere permakulture. Permakultura označava PERMAnentnu agriKULTURU, a odnosi se na metodu stvaranja održivih ljudskih zajednica prema uzorcima iz prirode. Permakultura povezuje mnoštvo znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom itd.