Postupak vrednovanja
Svi planirani rezultati PRR za razdoblje 2014.-2020. godine, koje je usvojila EK, moraju proći postupak vrednovanja (evaluacije) dva puta i to 2017. i 2019. godine te na kraju programskog razdoblja kroz ex post vrednovanje. Proces vrednovanja PRR i lokalnih razvojnih strategija (u daljnjem tekstu: LRS) treba razlikovati od postupka revizije jer to nije isto, dok se u praksi često doživljava kao da je riječ o istom postupku. Revizija utvrđuje stvarno stanje i to je njezina primarna zadaća. Vrednovanje, odnosno evaluacija, utvrđuje što je od planiranih pokazatelja ostvareno i putem povratne veze daje informacije što treba promijeniti i poboljšati u budućem razdoblju.

Za postupak vrednovanja ključni parametar jesu pokazatelji. Sam postupak vrednovanja programa i LRS definiran je Uredbom 1305/2013. Svaki program i strategija koja je financira iz sredstava EU mora kao obvezni dio imati "evaluacijski plan". Pri tome se treba razlikovati vrednovanje ukupnog programa LEADER, gdje je fokus na mjerama ruralnog razvoja, od CLLD-pristupa, u čijem su središtu potrebe ruralnog razvoja. Budući da su u RH certificirana 54 LAG-a, to znači da postoje 54 LRS u kojima se na različite načine određuje kako će se provesti postupak vrednovanja lokalnih razvojnih strategija. Zato sada LAG-ovi trebaju uzeti svoje strategije, vidjeti što su napisali u poglavlju vezanom uz vrednovanje LRS i trebaju se ponašati u skladu s onim što su napisali i definirali u svojim LRS jer su to odluke tijela LAG-a kojih se treba pridržavati.

Evaluacija programa LEADER/CLLD i LRS obavlja se u skladu s uputama "Smjernice za evaluaciju LEADER/CLLD" koje je Europska komisija (EK) – Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj objavila u kolovozu 2017. godine. Opća shema postupka vrednovanja programa LEADER na nacionalnoj razini provodi se u pet koraka, počevši od samog PRR, analize stanja, definiranih ciljeva, definiranih mjera te praćenja (monitoringa) i vrednovanja (evaluacije).

Sam postupak vrednovanja je kružan i počinje planiranjem strateškog dokumenta te zatim pripremom za proces vrednovanja kroz definiranje pitanja za vrednovanje, uključujući intervencijsku logiku. Sljedeća faza je strukturiranje postupka vrednovanja kroz izradu i prikupljanje podataka o planiranim i ostvarenim pokazateljima. Zatim slijedi provedba postupka vrednovanja, što uključuje postupke usporedbe planiranih i ostvarenih pokazatelja, vođenje intervjua s dionicima, analiza kriterija pokazatelja i ostvarenih rezultata te zaključci. Sljedeća faza jesu izvještavanja o provedenom postupku vrednovanja prema upravljačkom tijelu i ponovno vraćanje na proces planiranja zasnovano na promjeni i poboljšanjima u budućem razdoblju.

Pokazatelji
Ključni element postupka vrednovanja provedbe programa LEADER jesu pokazatelji. Europska komisija je odredila za Zajedničku poljoprivrednu politiku (u daljnjem tekstu: ZPP) 136 pokazatelja, koji su svrstani u pet skupina i hijerarhijski su složeni prema značaju. To su:

1. 1. zajednički pokazatelji konteksta (45 pokazatelja)
2. 2. pokazatelji učinka (16 pokazatelja)
3. 3. pokazatelji rezultata (25 pokazatelja)
4. 4. pokazatelji ostvarenja (26 pokazatelja)
5. 5. pokazatelji ciljeva (24 pokazatelja)

Za uspješnost postupka vrednovanja najvažnija su evaluacijska pitanja, koja se dijele u tri skupine:

1. 1. pitanja koja se odnose na doprinos fokus-područjima
2. 2. pitanja koja se odnose na ostala gledišta LEADER-postupka
3. 3. pitanja koja se odnose na ciljeve na razini EU

EK je definirala zajednička pitanja vezano za vrednovanje programa LEADER na razini EU te zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ciljeva koji se odnose na LEADER i zajednička pitanja na razini država članica, koja države članice mogu koristiti u sladu sa svojim specifičnim temama. Zajednička poljoprivredna politika EU temelji se na provedbenoj Uredbi Komisije (EU) br. 808/2014 od 17.07.2014. godine, u kojoj je definirano 6 prioriteta i s njima povezanih fokus (žarišnih) područja. Doprinos fokus-područjima predstavlja intervencijsku logiku.

Prioriteti ZPP i fokus-područja za razdoblje 2014.-2020. godine su:

1. 1. prvi prioritet: Poticanje prijenosa znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim područjima (žarišno područje 1A i 1B)
2. 2. drugi prioritet: Jačanje isplativosti poljoprivrednog gospodarstva i konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede u svim regijama te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja šumama (žarišno područje 2A i 2B)
3. 3. treći prioritet: Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i plasiranje poljoprivrednih proizvoda na tržište, dobrobit životinja te upravljanje rizikom (žarišno područje 3A i 3 B)
4. 4. četvrti prioritet: Obnavljanje, očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom (žarišno područje 4A, 4B i 4C)
5. 5. peti prioritet: Promicanje učinkovitih resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru (žarišna područja 5A, 5B, 5C, 5D i 5E)
6. 6. šesti prioritet: Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva i promicanje gospodarskog razvoja u ruralnim područjima

Kroz postupak evaluacije programa LEADER posebno se treba naglasiti: doprinos fokus-područjima, dodanu vrijednost ruralnim područjima kroz LEADER-pristup i evaluacijske kriterije prosudbe.

Doprinos fokus-područjima može biti:

1. 1. primarni doprinos – u kojem mjera PRR ispunjava određeno fokus-područje
2. 2. sekundarni doprinos – svaka mjera osim primarnog može imati i sekundarni doprinos

Dodana vrijednost ruralnim područjima kroz LEADER-pristup može se ostvariti kroz:

1. 1. bolje upravljanje
2. 2. povećanje socijalnog kapitala
3. 3. bolje rezultate i učinke

Evaluacijski kriteriji prosudbe koriste se za odgovore na evaluacijska pitanja, kao što su: u kojoj mjeri intervencije u okviru PRR podupiru lokalni razvoj u ruralnim područjima.

Postupak vrednovanja po razinama
Ranko Glumac iz Ministarstva poljoprivrede je – nakon uvodnog, teorijskog dijela – predstavio postupak vrednovanja na nacionalnoj i na lokalnoj razini.

Postupak vrednovanja (procjene) programa LEADER na nacionalnoj razini treba pokazati odgovornost i transparentnost postupaka provedbe programa, što podrazumijeva pokazati relevantnost, učinkovitost, djelotvornost, rezultate, učinak intervencija (mjera) u okviru LEADER-programa i doprinos LEADER-programa na postizanju ciljeva. Ključno je pokazati dodanu vrijednost LEADER-programa, odnosno kako su animacije utjecale na društveni kapital u ruralnim sredinama.

Drugi važan element evaluacije je kolektivno učenje, odnosno vrednovanjem je potrebno otkriti što funkcionira, a što ne funkcionira u provedbi LEADER-programa. Ovu procjenu treba učiniti neovisno vanjsko tijelo jer na razini RH ne postoje potrebni kapaciteti za provedbu evaluacije. Potrebno je naglasiti kako u evaluaciji PRR ne postoji izdvojena evaluacija LEADER-programa, nego se ona promatra kao dio evaluacije PRR. Trenutno se ugovara evaluacija rezultata, koja treba biti gotova do 30.06.2019. godine, u kojoj će se naći i pitanje u kojoj mjeri je program LEADER pridonio lokalnom razvoju.

Za razliku od evaluacije na nacionalnoj razini, vrednovanje LRS ne mora provoditi neovisna osoba, nego to može napraviti i sam LAG kroz samoprocjenu. LAG-ovima je ostavljena mogućnost da ugovore vanjskog evaluatora, a može biti i kombinacija na način da LAG ugovori pomoć vanjskog evaluatora koji će pomagati u samoprocjeni. Samoprocjenu vrši tijelo LAG-a na temelju podataka o praćenu (monitoringu) i nalazu postignutih rezultata, a rezultat svega treba biti samoanaliza rada LAG-a i drugih aktivnosti LAG-a kroz suradnju i animaciju.

Ključni cilj LEADER-programa je fokus-područje 6B: poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima i zato je ključno evaluacijsko pitanje kako LEADER-program doprinosi fokus-području 6B kroz primarni doprinos i kroz sekundarni doprinos. Zato vrednovanje programa LEADER treba biti procjena svih intervencija (mjera) s obzirom na:

1. 1. povećani socijalni kapacitet kroz animaciju na lokalnoj razini
2. 2. bolje upravljanje kroz vođenje LAG-a kao dodanu vrijednost LEADER-programa

Vrednovanje programa ili LRS obuhvaća elemente:

1. 1. evaluacijsko pitanje
2. 2. kriterije prosudbe
3. 3. pokazatelje

Gospodin Glumac je za ilustraciju evaluacije na nacionalnoj razini za procjenu kako LEADER doprinosi fokus-području 6B naveo sljedeći primjer:

1. 1. Evaluacijsko pitanje: u kojoj su mjeri intervencije u okviru LRS poduprle lokalni razvoj u ruralnom području?
2. 2. Kriteriji prosudbe za navedena pitanja su:

2.1. kroz poboljšanje usluga i infrastrukture u ruralnim područjima

2.2. kroz kreiranje mogućnosti zaposlenja kroz LRS

2.3. kroz stanovništvo ruralnih područja koje je imalo korist od lokalnih aktivnosti

3. 3. Pokazatelji:

3.1. stanovništvo koje je obuhvaćeno animacijom

3.2. broj projekata

3.3. broj i vrsta promotora

3.4. radna mjesta stvorena kroz projekte

Gospodin Glumac je za procjenu vrednovanja doprinosa LRS naveo sljedeći primjer:

1. 1. Evaluacijsko pitanje: U kojoj su mjeri intervencije kroz projekte ojačale postojeće lokalne tvrtke i stimulirale nove tvrtke vezane za lokalne proizvode?
2. 2. Kriteriji prosudbe:

2.1. kroz postojeće tvrtke koje su provele aktivnosti vezane uz lokalne proizvode

2.2. kroz osnovane i izgrađene nove male tvrtke povezane s lokalnim proizvodima

2.3. kroz poboljšanje ugleda proizvoda s LAG-područja

3. 3. Pokazatelji:

3.1. broj ljudi koji je stekao nove vještine

3.2. broj osoba uključenih u prvoj fazi izrade LRS

3.3. povećanje broja dionika u lokalnom odlučivanju

3.4. broj stvorenih umrežavanja

3.5. broj projekata provedenih na LAG-području

Provedba evaluacije obuhvaća aktivnosti analize dostupnih podataka, ankete, intervjue, studije slučaja, fokus-grupe, peer review kad jedan LAG vrednuje drugi LAG i drugo.

Metode evaluacije
Postoji veliki broj metoda evaluacije programa LEADER i LRS. Samoprocjena je najjeftinija metoda koja uzima najmanje vremena i na taj način se stječe iskustvo, ali ima nedostatak što je takva evaluacija subjektivna. Završetkom provedbe evaluacije dobivaju se rezultati evaluacije, za koje je potrebno obaviti izvještavanje i komuniciranje kroz prezentacije rezultata ili javnu objavu te komuniciranje o rezultatima provedene evaluacije i korištenje rezultata evaluacije kako bi se napravile određene promjene i poboljšanja u budućem radu. O rezultatima provedene evaluacije potrebno je informirati tijela LAG-a i provesti raspravu.

Gospodin Glumac je još jednom istaknuo kako evaluacija nije revizija i ona se provodi radi nas samih, a ne zbog drugih. Uspjeh evaluacije ovisi o planiranju, pripremi i strukturiranju. Provedba evaluacije treba biti što jednostavnija.

Gospođa Bošnjak je istaknula kako evaluacija nije samo preuzeta zakonska obveza za LAG-ove, nego je treba, prije svega, shvatiti kao proces učenja. Svaki LAG treba donijeti odluku hoće li koristiti samoprocjenu ili će koristiti usluge vanjskog evaluatora, što naravno ovisi i o tome što je napisano u postojećoj, važećoj LRS LAG-a.

Ivan Ciprijan iz Ministarstva poljoprivrede naglasio je kako će evaluacija LRS biti sve više tražena kako se približava kraj programskog razdoblja te da će na web-stranici Ruralni razvoj biti omogućeno postavljanje pitanja i odgovora vezanih uz postupak evaluacije. LAG-ovi imaju obvezu godišnjeg izvještavanja o svojim aktivnostima za podmjeru 19.4., a od ove godine i za podmjeru 19.2. te će u idućem razdoblju biti takav zahtjev i za podmjeru 19.3.

Bojana Markotić-Krstinić predložila je da se na razini Ministarstva poljoprivrede izradi ujednačena metodologija i preporučila korištenje metode peer review, odnosno da jedan LAG evaluira drugi LAG.

Vrednovanje LAG-a "Bogatstvo podeželja"
Nakon kraće stanke, Mojca Metličar iz Slovenske razvojne mreže i stručni suradnik u LAG-u "Bogatstvo podeželja" održala je prezentaciju o provedbi evaluacije LRS svog LAG-a za programsko razdoblje 2007.-2013. godine.

Predmet i podloga za evaluaciju LAG-a "Bogatstvo podeželja " bili su: LRS, SWOT-analiza, godišnji izvedbeni planovi i provedbe projekata. Kod SWOT-analize naglasak je bio na vrednovanju prednosti i slabosti koje su navedene u LRS. Vrednovanje prednosti odnosilo se na procjenu s obzirom na provedene infrastrukturne projekte, projekte ulaganja u turizam i pojedinačne projekte poduzetnika. Vrednovanje slabosti LAG-područja obuhvatilo je procjenu obrazovanja zaposlenika u turističkim uslugama, prepreka u prepoznavanju lokalnih proizvoda, nedostatak integralne turističke ponude, izgradnju tematskih muzeja, izgradnju sustava informacijskih točaka, obnovljive izvore energije i ekološke sustave.

Nakon toga je napravljena zaključna analiza koja je obuhvatila sljedeća pitanja:

1. 1. Koje su ključne točke lokalnog razvoja?
2. 2. Na što trebamo obratiti pozornost u sljedećem razdoblju?
3. 3. Koje su prioritetne radnje?
4. 4. Koji su skriveni potencijali koje treba financirati u idućem razdoblju?

Izrađeni su rezultati analize s kojima su upoznata tijela LAG-a. Na taj se način htjelo procijeniti koliko je SWOT-analiza utemeljena u LRS te što je potrebno promijeniti i poboljšati u idućem razdoblju u SWOT-analizi, a posljedično u novoj LRS.

Vrednovanje mreže "Bio s kmetij"
Jože Ocepek, dipl. inženjer zootehnike i generalni tajnik najveće slovenske mreže ekoloških poljoprivrednih gospodarstava "Bio s kmetij", održao je prezentaciju o vrednovanju LRS kroz provedbu CLLD-programa. Na početku predavanja gospodin Ocepek je naglasio kako moramo biti svjesni kako je evaluacija LRS važna za nas same da se vidi kako djeluje LAG, a rezultati evaluacije su bitna informacija za Upravni odbor, skupštinu i vodeće dionike LAG-a.

Za vrednovanje LRS korištene su "Smjernice za evaluaciju LEADER/CLLD" koje je EK objavila u kolovozu 2017. godine u smislu preuzimanja preporuka i metoda vrednovanja. Vrednovanje na razini LAG-a treba biti kontinuirana aktivnost procjene relevantnih pokazatelja kroz cijelo programsko razdoblje. U tu svrhu treba stvoriti radnu skupinu koja će s drugim dionicima oblikovati evaluacijska pitanja kako bi se vidjelo kako LAG ostvaruje svoje zadaće i ciljeve. Gospodin Ocepek je pokazao set pitanja koji su oni koristili pri evaluaciji svog LAG-a. Svoja pitanja su podijelili u 7 skupina i to:

1. 1. skupina pitanja – Uspješnost dostizanja ciljeva LRS
2. 2. skupina pitanja – Uspješnost animacije u dostizanju ciljeva LRS
3. 3. skupina pitanja – Uspješnost izvedbenih mehanizama u dostizanju ciljeva LRS
4. 4. skupina pitanja – Horizontalne teme
5. 5. skupina pitanja – Osnaživanje ljudskih kapaciteta
6. 6. skupina pitanja – Participacija u ostvarenju ciljeva LRS
7. 7. skupina pitanja – Upravljanje procesom LEADER

Unutar svake skupine pitanja postavljena su odgovarajuća evaluacijska pitanja. Tako su se u prvoj skupini nalazila evaluacijska pitanja: u kolikoj su mjeri operacije LEADER-programa doprinosile dostizanju ciljeva LRS i u kolikoj su mjeri na temelju aktivnosti LAG-a nastale nove djelatnosti i nove tvrtke (poduzetnici) te kolika je bila uspješnost dostizanja cilja iz LRS vezanog uz mlade i kolika je bila uspješnost dostizanja cilja iz LRS s obzirom na otvaranje novih radnih mjesta.

Unutar druge skupine postavljena su evaluacijska pitanja: u kojoj su mjeri animacijske aktivnosti LAG-a potpomogle u povećanju prepoznatljivosti LEADER/CLLD-procesa, koliko su animacijske aktivnosti potpomogle povećanju broja sudionika u aktivnostima LAG-a i koliko su animacijske aktivnosti omogućile lakši pristup lokalnog stanovništva metodi LEADER.

Za procjenu uspješnosti izvedbenih mehanizama u dostizanju ciljeva LRS postavilo se pitanje: koliko su odabrane i provedene operacije iz LRS povećale ulaganja na LAG-području s obzirom na iznose ulaganja i broj poljoprivrednih gospodarstava koja su sudjelovala u tim aktivnostima te na druge aktivnosti i rezultate na LAG-području.

Kod horizontalnih tema evaluacijska pitanja su bila usmjerena na procjenu u kolikoj su mjeri operacije LRS pridonijele ostvarenju horizontalnih ciljeva iz LRS s obzirom na inovativnost i zaštitu okoliša, a kao pokazatelj se koristio podatak koliki je postotak odobrenih mjera pri ocjenjivanju inovativnosti osvojio maksimalan broj bodova.

Za procjenu osnaživanja ljudskih kapaciteta postavljena su evaluacijska pitanja: u kolikoj su mjeri aktivnosti iz LRS povećale ljudski kapital na LAG-području i u kolikoj su mjeri aktivnosti LAG-a uspjele povećati sudjelovanje u odlučivanju u razvojnoj politici na lokalnoj razini.

Kod procjene participacije u ostvarenju LRS postavilo se pitanje: koliko su participirala sva tri sektora u ostvarenju ciljeva LRS.

Za posljednju skupinu postavljena su evaluacijska pitanja: koliko su aktivnosti pridonijele upravljanju procesom LEADER na LAG-području.

Uz svako evaluacijsko pitanje bili su razrađeni kriteriji prosudbe (planirani pokazatelji učinka) i pokazatelji rezultata.

Vrednovanje je obveza koja se mora provoditi, ali se to prvenstveno čini zbog nas samih kako bismo znali u određenom trenutku kako stojimo, što je potrebno promijeniti i kako poboljšati svoj rad u budućnosti.

Tehnička izvedba evaluacije
Nakon kratke stanke Mojca Metličar je održala prezentaciju o tehničkoj izvedbi evaluacije LRS. Ključni elementi vrednovanja LRS su:

1. 1. procjena LRS koja služi kao dokument i podloga za provedbu evaluacije
2. 2. procjena dostizanja ciljeva LRS
3. 3. procjena iskorištenosti sredstava

Proces evaluacije provodi se kroz kvantitativno i kvalitativno vrednovanje pokazatelja. Kvantitativno vrednovanje pokazatelja obuhvaća uzročno-posljedičnu analizu iskorištenosti po tematskim područjima u LRS, analizu dionika LRS, analizu pokazatelja učinka i rezultata, analizu uključenosti ranjivih skupina u operacijama (mjerama) LRS, analizu povezivanja i umrežavanja u okviru operacija (mjera) LRS, analizu izravnih i neizravnih utjecaja na dostizanje ciljeva LRS.

Kvalitativno vrednovanje obuhvaća opisnu analizu s obzirom na prepoznatljivost područja, prepoznatljivost projekata, prepoznatljivost LAG-a, zadovoljstvo postignućima i analizu drugih elemenata bitnih za uspješnu provedbu LRS.

Za kvalitativno vrednovanje provode se ankete među prijaviteljima, publikom, sudionicima u projektu i među lokalnim stanovništvom, a podaci se analiziraju deskriptivnim metodama i DEXI-metodom koja se odnosi na proces odlučivanja, a obuhvaća metode demonstriranja, metode analize, metode razgovora i metode praktičnih djela (radionica).

Nakon završetka prvog dana radionice, u poslijepodnevnim satima, sudionici su obišli grad Samobor i posjetili obnovljeni povijesni rudnik "Sveta Barbara" u mjestu Rude, u kojem se prema dostupnim podacima kopala bakrena i željezna ruda više od 500 godina. Rudnik je revitaliziran i otvoren za turističke posjete. Sudionici radionice su posjetili i Grgasovu spilju u selu Otruševec, koje se nalazi 5 km od Samobora.

DRUGI DAN, 15. XI. 2019.
Sljedećeg dana, u četvrtak, nastavila se radionica vezana uz iskustva LAG-ova Republike Slovenije u provedbi i pripremi projekata suradnje u proteklom i tekućem programskom razdoblju. Projekte suradnje svojih LAG-ova predstavili su Mojca Metličar i Ocepek. Tijekom predstavljanja naglasili su kako je u Sloveniji zatvoren javni poziv za projekte suradnje, tako da hrvatski LAG-ovi neće imati puno mogućnosti za pokretanje projekata suradnje s LAG-ovima u Sloveniji jer su sredstva već raspoređena.

Projekti suradnje u Sloveniji
Mojca Metličar je istaknula kako su prihvatljive aktivnosti u projektima suradnje: međusobna razmjena iskustva i vještina i njihova implementacija na području LAG-a, razvoj i trženje usluga i roba, uključivanje ranjivih skupina, promocija novih proizvoda, praksi, postupaka i tehnologija, organizacija zajedničkih radnih procesa, oblikovanje kratkih lanaca prodaje u lokalnim trgovinama i zajedničke operacije na zaštiti okoliša.

Kao primjer provedenog projekta navela je slučaj u kojem su kroz projekt suradnje organizirane kuharske radionice te zajednička provedba četiri (4) javna prijavitelja u procesu uvođenja HCCP-sustava, zatim projekt obrazovanja 10 radnika za turizam i projekt "domaće je najslađe", u kojem se radilo na podizanju svijesti o vrijednosti domaćeg, lokalnog proizvoda. Ono što je bitno kod projekata suradnje je definiranje vlasništva projekta.

Potom je Milan Medić iz LAG-a Vallis Colapis pitao što to znači "definiranje vlasništva projekta", a zanimalo ga je i mogu li se kroz projekt suradnje financirati male tržnice u ruralnom području. Gospođa Metličar je rekla kako definiranje vlasništva projekta znači da se nakon provedbe u projektu mora jasno naznačiti tko će biti konačni vlasnik imovine nakon što projekt završi i kako su to u Sloveniji bile općine. Istaknula je kako se kroz projekt suradnje može financirati izgradnja malih tržnica, ali je kod projekata suradnje bitno voditi računa da svaki od partnera treba nešto provesti na svom LAG-području.

Projekti suradnje u Hrvatskoj
Nakon što su predstavljana iskustava u projektima suradnje sa slovenske strane, Anica Lenart, voditeljica LAG-a Moslavina, predstavila je projekt suradnje u tijeku, u kojem su hrvatski LAG Moslavina i LAG 5 partneri u projektu s poljskim LAG-ovima. Projekt suradnje sa provodi pod imenom "Bee friends" (pčele prijatelji). LAG Moslavina je nacionalni koordinator kod APPRRR. Ukupna vrijednost projekta je 102.000,00 €, od čega hrvatski LAG-ovi osiguravaju 35.000,00 €, a Poljaci 67.000,00 €. Razdoblje provedbe projekta je 7 mjeseci, a projektom se planiraju provesti sljedeće aktivnosti: tri studijska putovanja radi razmjene iskustava i edukacije, od čega je jedno studijsko putovanje u Poljsku i dva studijska putovanja u Hrvatsku; nabavka opreme za proizvodnju i prodaju pčelarskih proizvoda (medomati, štandovi, police, pletare, audio-video oprema i drugo); priprema i izrada promotivnih materijala (leci, brošure, plakati, majice, torbe i drugo), upravljanje projektom (sufinanciranje dijela plaće).

U dosadašnjem tijeku provedbe projekta pojavili su se određeni problemi jer je trebalo potpisati Sporazum o partnerstvu prije nego što je APPRRR dostavio domaćim LAG-ovima okvirni prijedlog Sporazuma za projekte suradnje, budžet je u različitim valutama pa nastaju značajne tečajne razlike, različito je vrijeme i dinamika raspisa javnih natječaja za projekte suradnje u Poljskoj i RH, otežana je priprema dokumentacije zbog jezičnih barijera i zbog različitog tretmana natječajne dokumentacije, problemi vezani uz sam pravni sadržaj Pravilnika za provedbu projekata suradnje.

Primjer toga je situacija da poljski LAG-ovi mogu bez problema kupiti medomate čija je nabavna vrijednost između 40 i 50 tisuća kuna, dok kod nas APPRRR traži da se dokaže opravdanost kupnje bilo koje opreme kroz projekt suradnje. APPRRR ima stav da je nabavka imovine ekonomski opravdana samo ako je jeftinija od troškova najma te iste opreme u razdoblju provedbe projekta. Zbog navedenih razloga i stoga što hrvatski LAG-ovi imaju male budžete za projekte suradnje, preporuka je da se projekti suradnje provode između hrvatskih LAG-ova, pri čemu broj partnera ne treba biti veliki (najbolje 3-5 partnera na projektu).

Projekte suradnje treba dobro pripremiti kroz operaciju 19.3.1. "Priprema aktivnosti projekta suradnje". Pri izradi okvirnog financijskog plana treba dobro predvidjeti sve troškove. Kada se prijavi određena aktivnost, moraju se planirati svi troškovi koji se ponekad i zaborave jer kod projekata suradnje trebaju se unijeti sve šifre troškova po kojima se planira tražiti refundacija. Ukoliko se zaboravi i ne unese šifra određenog troška, kao što je npr. trošak prevoditelja, a tijekom projekta se pokaže potreba za prevoditeljem, tada će to biti neprihvatljiv trošak koji će morati platiti LAG iz vlastitih sredstava. Preporuka je da se u razradi troškova unesu sve šifre troškova makar s minimalnim iznosima, bez obzira hoće li se na kraju oni iskoristiti ili ne.

Isplata potpore kod inozemnih LAG-ova je jedanput godišnje, a ne svaka tri mjeseca kao u RH. O tome treba voditi računa pri planiraju dinamike provedbe projekta. Najbolje je s provedbom projekta započeti sredinom godine da se do kraja godine završi veći dio aktivnosti kako bi inozemni LAG mogao podnijeti zahtjev za isplatu sredstava na kraju godine. Isto tako, ukoliko se ide u partnerstvo s inozemnim LAG-om, preporuka je ugovoriti da svaki LAG snosi svoje troškove. To je zbog toga što inozemni LAG-ovi imaju puno veće budžete za projekte suradnje od hrvatskih LAG-ova i oni zato na studijska putovanja vode puno veći broj ljudi i ukoliko se ugovori dijeljenje troškova, tada bi domaći LAG-ovi bili zakinuti.

Idejna rješenja za projekte suradnje
Na radionici su predstavljana određena idejna rješenja za projekte suradnje. Predstavili su ih LAG Zeleni trokut za projekt "Slavonski kruh naš svagdašnji", LAG Zagora i LAG Marinianis za projekt "Tradicijska baština, riznica identiteta za LAG-ove", Udruga Via Dinarica za projekt "Zaštita i promocija prostora Dinare", LAG Vallis Colapis za projekt "Male tržnice za prodaju seoskih proizvoda u svrhu kratkih lanaca prodaje i jačanja distribucije proizvoda poljoprivrednih gospodarstava", Socijalna zadruga "Humana Nova" za projekt "Razvoj sustava školskog zadrugarstva", Zelena energetska zadruga (ZEZ) za edukativni projekt "Čista energija na javnim zgradama" kroz crowfunding i LAG Terra liburna za projekt "Razvoj i ujednačavanje LEADER/CLLD-programa zasnovanim na temeljnim načelima".

Nakon predstavljana idejnih rješenja organizirani su okrugli stolovi za svaki prijedlog, na kojima su se potencijalni partneri na projektu dogovarali o daljnjim koracima za projekt suradnje.

Na radionici u Jastrebarskom sudjelovala je i Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja.