O takvom stanju neinformiranosti najbolje govori činjenica kako Europski parlament planira održati sjednicu s prvim čitanjem prijedloga Zajedničke poljoprivredne politike EU za programsko razdoblje 2021.-2027. godina, a veliki broj poljoprivrednika i građana uopće ne zna za to.
Copa-Cogeca
Nakon toga prisutne je pozdravio Mato Brlošić, potpredsjednik HPK, istaknuvši kako je HPK postala član udruženja Copa-Cogeca u Bruxellesu, glavnog lobističkog tijela europskih proizvođača hrane u Europskoj komisiji (EK), koje zastupa interese 23 milijuna europskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i članova njihovih obitelji. Ova radionica okupila je proizvođače hrane s područja cijele Hrvatske jer se želi izravno čuti hrvatske poljoprivredne proizvođače hrane čiji će se stavovi prenijeti u udruženje Copa-Cogeca. Gospodin Brlošić je naglasio kako HPK ima dobru suradnju s francuskom poljoprivrednom komorom, koja znatno pomaže da se čuje naš glas, a to čini i kroz projekt "ZPP za tebe".
Anketa
Prije početka same radionice gospođa Tajana Radić je sa svojim pomoćnicama sudionicima podijelila anketni listić u koji su se trebali upisati iskreni odgovori na rasprave koje su otvorene na europskoj razini vezano uz zajedničku europsku poljoprivrednu politiku u programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine, kao što su pitanja treba li izjednačiti iznose poticaja u svim članicama EU, treba li ukinuti proizvodno vezana plaćanja ili ne, treba li ograničiti ili ne iznose izravnih poticaja i druga aktualna pitanja vezana uz poljoprivredu. Rezultati i odgovori na pitanja iz provedene ankete s početka radionice i na kraju radionice usporedit će se kako bi se vidjelo je li došlo do promjene stava sudionika i koje prevladavajuće mišljenje hrvatskih proizvođača hrane treba HPK prenijeti i braniti u udruženju Copa-Cogeca.
Izbori za Europski parlament
Nakon provedene ankete uspostavljen je videolink s gospođom Andreom Čović Vidović, voditeljicom odnosa s javnošću u Uredu za informiranje Europskog parlamenta. Gospođa Čović je naglasila kako se 26. svibnja 2019. godine održavaju izbori za Europski parlament, kojima se biraju i predstavnici Hrvatske na razdoblje od pet godina. Ured za informiranje Europskog parlamenta ima zadaću povećati informiranost građana EU o svim važnim pitanjima koja se dotiču njihovih života. Na temelju provedenih istraživanja Ured je došao do zaključka kako izlaznost na EU-izbore stalno pada i da je u posljednjih 30 godina pala sa 60 na 42 posto, pri čemu su po izlaznosti na dnu nove članice EU. Republika Hrvatska nije izuzetak u tom trendu i na posljednjim europskim izborima je bila među zemljama s najnižim postotkom izlaznosti (oko 25% birača). Ono što zabrinjava Europski parlament je vrlo niska izlaznost mladih ljudi – svega 13% i zbog toga je EK donijela zaključak da se intenziviraju razgovori s mladima kako bi se podigao prag izlaznosti.
Prema posljednjim provedenim istraživanjima javnog mnijenja 68% europskih građana smatra da im EU donosi korist, a isto mišljenje dijeli 66% ispitanika u RH. Zanimljivo je kako 61 % ispitanika u RH smatra kako se njihov glas čuje u EU, dok je taj prosjek za EU znatno niži i iznosi 48% anketiranih ispitanika. S druge strane porazan je podatak da 51% ispitanika u RH nije znalo odgovor na pitanje o datumu kada se održavaju europski parlamentarni izbori ove godine. Rezultati istraživanja pokazuju kako su za hrvatske ispitanike ključne teme u okviru europske politike gospodarstvo i rast (70%), nezaposlenost mladih (69%), socijalna zaštita građana (48%), zaštita potrošača hrane (47%), socijalna zaštita građana EU (37%).
"CAP FOR YOU"
Rasprave o poljoprivredi i Zajedničkoj poljoprivrednoj politici unutar EU su najžešće jer je poljoprivreda jedan od ključnih sektora, koji uz sebe veže izravno ili neizravno veliki broj ljudi, a samim time i glasača. Projektom "CAP FOR YOU", koji se provodi u RH, ali i u drugim članicama EU, želi se povećati informiranost europskih građana i čuti stav proizvođača i potrošača hrane o zajedničkoj poljoprivrednoj politici u idućem programskom razdoblju. Zbog toga je pokrenuta web-stranica ovajputglasam.eu, koja danas okuplja oko 10 tisuća volontera iz RH s ciljem da se potakne mlade ljude da glasuju na predstojećim europskim izborima.
Prezentacija Tomislava Panenića
Tomislav Panenić, predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je prezentaciju u kojoj je naglasio kako u RH ima malo znanja o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici jer se ljudi osjećaju otuđeno s unaprijed formiranim mišljenjem kako se sve donosi u Bruxellesu. Naglasio je kako treba poznavati procedure odlučivanja u EU. U Europskom parlamentu se vrlo malo odlučuje jer tamo dolaze gotova rješenja. Ukoliko se želi utjecati na određenu politiku potrebno je to učiniti u ranoj fazi pri izradi dokumenata i rješenja prije nego što dođu pred različite odbore EK i pred Europski parlament.
Rasprave vezane uz Zajedničku poljoprivrednu politiku EU za iduće programsko razdoblje vodile su se oko pet ključnih teme: proces usvajanja nacionalnih strateški planova u poljoprivredi za razdoblje 2021.-2027. godine; generacijska obnova u poljoprivrednoj djelatnosti; lokalna uprava i ruralni razvoj; LEADER-program te istraživanja u poljoprivredi usmjerena na sigurnost i kvalitetu hrane. Gospodin Panenić je upozorio kako Hrvatskoj treba povećati udio prerade poljoprivrednih proizvoda jer se ne možemo nositi s Ukrajinom, koja je glavna sirovinska baza poljoprivrede za EU. Problem je što se RH nalazi na rubnom području EU, a povijest nas uči da se u takva područja uvijek malo ulaže.
Dok EK traži da se usvoje nacionalni akcijski planovi u poljoprivredi, RH nema izrađenu nacionalnu poljoprivrednu strategiju. Za generacijsku obnovu u poljoprivredi potrebno je prvo stvoriti pozitivno okruženje koje će mladim ljudima reći da se od poljoprivredne djelatnosti može zaraditi i dostojno živjeti. Isto tako potrebno je otkloniti iluziju kako jedinice lokalna samouprave mogu biti nositelji ruralnog razvoja jer one za to nemaju dovoljno kapaciteta. Kada je riječ o LEADER-programu, on se treba vratiti svojim ishodištima kroz lokalno i decentralizirano odlučivanje. Za istraživanja u poljoprivredi potrebno je napraviti obrazovnu reformu, a to je dugotrajan proces. Sve u svemu nema brzog rješenja preko noći. Članstvo u EU je dalo priliku RH, ali je otvorilo i pokazalo naše slabosti. U raspravi koja se otvorila sudjelovali su Vladimir Margeta, Mato Brlošić i Tajana Radić.
Prezentacija Lidije Dabić
Nakon kratke stanke, Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja, održala je prezentaciju o mjerama ruralnog razvoj 2014.-2020. godine na području LAG-a Baranja. Prezentacijom je ukratko predstavljen rad LAG-a Baranja. Izneseni su dostupni podaci o broju projekata iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. godine koji su dobili odluku o korištenju sredstava te podaci o broju projekata koji su trenutno u obradi. U prethodne tri godine na području LAG-a Baranja iz mjera ruralnog razvoja odobrena su sredstva u iznosu od 53 milijuna kuna za 56 korisnika. Prema dostupnim podacima trenutno su u obradi 34 prijave s približno 12,5 milijuna kuna potpore. Kada se govori o pozitivnim iskustvima, svakako treba napomenuti vidljiv trend generacijske obnove koji se događa kod razvijenih poljoprivrednih gospodarstava na području LAG-a Baranja, što se odražava i kroz devet odobrenih projekata za mlade poljoprivrednike "teških" ukupno 3,4 milijuna kuna. Problemi su vezani uz nedostatak iskusnih konzultanata na području LAG-a Baranja za provedbu većih projekata. Potom je otvorena raspravi u kojoj su sudjelovali Mato Brlošić, Božica Špoljar i Lidija Dabić.
Primjeri dobre prakse
Nakon toga su predstavljeni primjeri dobre prakse obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su primila potpore iz mjera ruralnog razvoja. Prvo je predstavljen OPG Vukelić u Lužanu Biškupečkom, koji je dobio potporu iz mjere 6.3.1. za proizvodnju povrća i voća po principima biodinamike Rudolfa Steinera.
OPG Hadžić iz Svetog Martina na Muri ostvario je potporu iz mjere 4.2.1. koja je uložena u pogon za preradu jabuka u sokove, jabučni čips i čajeve pa su prihodi povećani za 60% i OPG nije osjetio krizu na tržištu jabuka. Sokovi toga OPG-a prodaju se kao "Međimurski sokovi". Pored navedenoga, vlastitim sredstvima OPG je izgradio ugostiteljski objekt u kojem poslužuje vlastitu hranu, vino i sokove i godišnje prima do 8.000 gostiju.
"Neretvanska mladež"
Mr. sc. Željko Bjeliš predstavio je Udrugu proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež iz Opuzena (čiji je predsjednik), koja je sudjelovala na savjetovanju "Citrus" u Bruxellesu 19.11.2018. godine i podijelio iskustva s tog savjetovanja. Naglasio je kako veliki problem u proizvodnji predstavlja uvoz agruma iz trećih zemalja, prvenstveno iz Turske, što dovodi do nereda na tržištu. Španjolska i Francuska su jako dobro organizirane te su uspjele zaštiti svoje proizvođače. Hrvatska proizvodnja agruma u EU je jako mala i zanemariva pa je i takav odnos prema našim proizvođačima. Smeta ga slabija komunikacija između HPK i Ministarstva poljoprivrede. Ulazak HPK u sastav udruženja Copa-Cogeca je dobra stvar jer unutar udruženja Copa-Cogeca ima veliki broj članova EK i zato uspijevaju njegove lobističke akcije. Na sastanke udruženja Copa-Cogeca dolaze delegacije koje su izvrsno pripremljene u svojim argumentima, pri čemu se izdvajaju Austrija, Slovenija i Mađarska. Na sastancima udruženja Copa-Cogeca vode se rasprave o trenutnom stanju na tržištu, ali se prave i predviđanja za kretanja u iduće dvije godine s obzirom na količine proizvoda i cijene. Razvijene zemlje idu u savjetovanje s civilnim grupama proizvođača prije donošenja odluka, a kod nas se prvo donesu odluke, a nakon toga se ide u javnu raspravu.
Radne skupine
Na kraju radionice sudionici su mogli izabrati sudjelovanje u jednoj od četiri radne skupine vezano uz aktualna pitanja i rasprave unutar članica EU oko Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021.-2027. godine. Teme su bile:
- Treba li ograničiti izravne poticaje poljoprivrednicima ili ne i na koliko?
- Tko je za vas "pravi poljoprivrednik"?
- Treba li uvesti ekološke mjere ("ozelenjivanje površina") i za najmanja poljoprivredna gospodarstva?
- Treba li uvoditi nove "ekosheme" na način da se smanje izravna plaćanja i da se dio sredstava preusmjeri u ekosheme?
Sudionici radionice svoje su dogovore na navedena pitanja zapisali na flip-chart, a odgovori će biti objedinjeni po skupinama i kao takvi će se prezentirati u udruženju Copa-Cogeca.
Radionica je završila 18:30 sati.