(Fotoalbum se može vidjeti Osnovna prednost je u tome što je crna slavonska svinja – fajferica autohtona hrvatska pasmina, koja se uzgaja ekstenzivno u vanjskim ograđenim prostorima, zbog čega su potrebna znatno manja investicijska sredstva nego kod izgradnje farmi za intenzivan uzgoj. Uzgoj crne slavonske svinje ušao je u Operativni program zaštite autohtonih hrvatskih pasmina, čime se ostvaruje mogućnost financiranja proizvodnje iz europskih fondova, a proizvođači ostvaruju pravo na poticaje koji trenutno iznose 700 kn po tovljeniku, a očekuje se da će idućih godina poticaji biti i veći.
Europski primjeri dobre prakse
Predavač je upozorio na to da uzgoj crne slavonske svinje ne može biti isplativ za proizvodnju mesa za tržište, nego se dodatna vrijednost može stvoriti samo preradom u visokokvalitetne, zaštićene i brendirane autohtone domaće proizvode, kao što su slavonska slanina, kulen ili čvarci. U tu svrhu potrebno je slijediti primjere dobre prakse zaštite autohtonih domaćih pasmina u Španjolskoj, koja je zaštitila iberijsku crnu svinju i prodaje brendirani zaštićeni specijalitet pršut "pata negru" (crni papak), čija cijena dostiže i 150 €/kg. Drugi primjer je zaštićena mađarska autohtona pasmina mangulica, čije su prerađevine brendirane i prodaju se pod sloganom "mast mangulice je zdrava". Treći primjer je njemačka crna pasmina "Schwäbisch-Hällisches Landschwein" (engl. Swabian-Hall Swine), zaštićena genetskim podrijetlom, čije su prerađevine brendirane i imaju oznaku izvornog proizvoda te dostižu visoku cijenu na tržištu.
Primjeri iz Europske Unije pokazuju da je ekstenzivna proizvodnja manjih količina zaštićenih domaćih autohtonih pasmina svinja na otvorenom prostoru pogodna za seoska gospodarstva ukoliko se uspostavi vertikalni lanac otkupa, prerade i prodaje na zahtjevom europskom tržištu, čiji je dio postala i Republika Hrvatska.
Kako očuvati autohtonu pasminu?
Navedeni primjeri iz EU uče nas kako trebamo slijediti pozitivnu praksu u očuvanju autohtone pasmine slavonske crne svinje – fajferice. Proizvodnju te svinje potrebno je genetski nadgledati i standardizirati po pitanju konačnog proizvoda te postići dovoljnu količinu kako bi se zadovoljila potražnja na tržištu. Operativnim planom zaštite autohtonih hrvatskih pasmina predviđena je izgradnja odgovarajućih kapaciteta za preradu mesa crne slavonske svinje, pri čemu će se prerađevine zaštiti i brendirati, te korištenjem odgovarajućih marketinških alata prodati na tržištu koje je spremno platiti posebnu kvalitetu. Za početak je potrebno potaknuti zanimanje za tu proizvodnju kroz osnivanje udruga i zadruga, koje će se kasnije umrežiti u klaster proizvođača crne slavonske svinje – fajferice. U tu svrhu u Vukojevcima pokraj Našica pokrenut je rad Poljoprivredno-uslužne zadruge Leta, koja se bavi organiziranjem proizvodnje crne slavonske svinje, a upravitelj zadruge upravo je docent Vladimir Margeta.
Sudionici skupa
Nakon prezentacije otvorena je diskusija u kojoj su sudjelovali Milorad Stojković i Ljubomir Kolarević, predstavnici klastera Baranjski kulin, Anđelko Balaban, upravitelj zadruge Naše selo iz Jagodnjaka, i dr. sc. Ivan Bačić, direktor svinjogojske farme Alba & Nigra d.o.o. Dalj.
Među nazočnim sudionicima ovog zanimljivog predavanja i prezentacije bili su i prof. dr. sc. Goran Kušec (Poljoprivredni fakultet u Osijeku), dr. sc. Draženka Gutzmirtl i dr. sc. Miranda Šeput (Zavod za tlo, Osijek) te predstavnici Belja d.d. Darda.
LAG Baranja planira takva i slična predavanja održati u nekoliko jedinica lokalne samouprave na području Baranje.
