Važnost sektora poljoprivrede za EU
Na početku konferencije gospođa Josefine Loritz-Hoffman, direktorica u Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije (EK), govorila je o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) u Europskoj uniji u programskom razdoblju 2021.-2027. godine. Tijekom izlaganja naglasila je kako unutar EU trenutno 22 milijuna ljudi ima radno mjesto u poljoprivrednoj djelatnosti i još su 22 milijuna radnih ljudi vezana i naslonjena na sektor poljoprivrede, što čini 10 posto stanovništva EU. Zbog toga poljoprivreda ima veliki značaj u europskom gospodarstvu.
Sektor poljoprivrede je zbog svoje važnosti i značaja opterećen brojnim pravnim propisima, zbog čega je usklađivanje interesa u poljoprivredi na razini EU kroz ZPP izuzetno težak i kompleksan posao. Dodatni problem u kreiranju ZPP za iduće programsko razdoblje ima Brexit i smanjenje uplata u Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD). Zbog promjena koje se događaju svakodnevno, u idućem razdoblju EK će mijenjati pravni okvir ZPP kako bi ujednačila kriterije poljoprivredne proizvodnje za sve zemlje članice i pojednostavila proceduru korištenja sredstava iz EAFRD, uz uvažavanje specifičnosti poljoprivredne proizvodnje svake članice EU. Namjera EK je podupirati infrastrukturnu izgradnju kako bi obitelji ostajale u ruralnim sredinama, pri čemu će poseban naglasak biti na podmlađivanju poljoprivrednika i poticanju mladih da ostanu na selu, a posebna pozornost će se usmjeriti ka proizvođačima mlijeka i poticati primjena modernih tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji.
Reforma zajedničke poljoprivredne politike
Nakon toga je gospodin Michael Pielke, načelnik Odjela za Bugarsku, Hrvatsku, Poljsku i Sloveniju za financijske instrumente u Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj EK govorio o prijedlogu Europske komisije za reformu zajedničke poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju. Gospodin Pielke je u svom izlaganju naglasio kako se ZPP mora mijenjati i poljoprivrednici se trebaju usmjeravati prema poduzetništvu. U tu svrhu EK će mijenjati osnovni model potpora u ZPP, tako da u budućnosti članice na potpore iz EU-fondova neće gledati samo na jednostranu korist koju ostvaruju iz ZPP. Svaka članica morat će u idućem razdoblju izraditi vlastiti dugoročni strateški plan razvoja poljoprivrede koji će biti usklađen sa ZPP, čiju će provedbu nadzirati EK. Članice će biti u obvezi svake godine podnositi godišnji plan korištenja sredstava potpore iz EAFRD, koji treba biti usklađen s nacionalnom poljoprivrednom strategijom i poljoprivrednim proračunom EK.
EK će se u budućnosti u ZPP usmjeravati prema 9 ciljeva:
- povećanju prihoda u poljoprivrednoj proizvodnji,
- povećanju vještina poljoprivrednika,
- uravnoteženju snaga u lancu prehrane,
- klimatskim promjenama,
- održivom upravljanju poljoprivrednim resursima,
- zaštiti poljoprivrednog zemljišta i bioraznolikosti,
- podršci generacijskoj obnovi na poljoprivrednim gospodarstvima,
- oživljavanju ruralnog prostora te
- podizanju kvalitete hrane i zdravlja životinja.
Posebni naglasak će biti na generacijskoj obnovi poljoprivrednih gospodarstva i povećanju broja mladih poljoprivrednika kao nositelja poljoprivrednih gospodarstva, koji – prema dostupnim statističkim podacima – u EU iznosi zabrinjavajuće niskih 6 posto, dok u RH iznosi 13 posto.
EK planira povećati izravna plaćanja u četiri kategorije i to za:
- povećanje prihoda za mlade farmere,
- ekosheme,
- potpore dohotku za mala poljoprivredna gospodarstva i
- osnovne potpore za održivu poljoprivredu.
Gospodin Pielke je predstavio i novu "zelenu arhitekturu" ZPP koja se ubuduće planira financirati iz dva fonda: Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i Europskog garancijskog fonda (EAGF).
Provedba Programa ruralnog razvoja
Gospodin Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra za poljoprivredu RH, predstavio je provedbu Programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. godine, naglasivši kako je za ovo programsko do sada raspisano natječaja za 90 posto sredstava i da je 55 posto predviđene alokacije već ugovoreno te da je poljoprivrednicima isplaćeno 28 posto ispred ugovaranih sredstava.
Kod nekih mjera, kao što je Mjera 4.1.1., ugovoren je iznos iznad ukupno planirane alokacije jer se očekuje da će neki prijavitelji odustati, a kod nekih će doći do smanjenja prihvatljivih troškova ili do financijskih korekcija.
Kada se govori o uočenim problemima, evidentno je kako nije postignut napredak na udruživanju poljoprivrednika. Prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva u RH iznosi 5,5 ha i kao takvi mali su proizvođači bez udruživanja osuđeni na tavorenje i propast, ali nikako da se podigne svijest o potrebi udruživanja. Isto tako primijećeno je kako se želi zaštititi previše proizvoda na razini EU. Kada se složeni postupak zaštite proizvoda na razini EU provede, javlja se problem jer nema dovoljno proizvođača tog proizvoda.
Što se tiče budućnosti, Ministarstvo poljoprivrede angažiralo je Svjetsku banku kao konzultanta na izradi Nacionalnog strateškog plana u poljoprivredi do 2030. godine. Izrada Nacionalnog strateškog plana poljoprivrede RH pokrenuta je iz vlastitih potreba, kao i potreba kako bi se udovoljilo zahtjevima EK za buduću ZPP. Ono što nas čeka u budućnosti je smanjenje roka provedbe ugovorenih projekata s N+3 na N+2 godine, što govori da budući projekti u trenutku ugovaranja trebaju biti visoko spremni za provedbu.
Ostala izlaganja
Gospodin Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, govorio je o ulozi i značaju OPG-ova u hrvatskom gospodarstvu, a gospođa Dijana Posavec, ravnateljica Centra dr. Rudolf Steiner iz Preloga, predstavila je projekt biodinamičke poljoprivrede.
Nakon kratke stanke, gospođa Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), u prezentaciji "Sredstva Programa ruralnog razvoja kao instrument unapređenja poljoprivrede i ruralnog prostora RH – trenutno stanje provedbe programa", predstavila je trenutno stanje provedbe po pojedinim mjerama iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. godine, naglašavajući pozitivne učinke koje ima korištenje sredstava iz EAFRD na hrvatsku poljoprivredu.
O važnosti Mjere 19. (LEADER-CLLD) za Program ruralnog razvoja govorio je gospodin Milan Medić, predsjednik LEADER-mreže Hrvatske, a o plasmanu hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kroz turizam govorila je gospođa Vesna Rajković, načelnica Sektora za posebne oblike turizma u Ministarstva turizma. Model suradnje OPG-a i Toplica Sveti Martin predstavila je gospođa Tatjana Hažić iz OPG Hažić, a o mediteranskoj prehrani kao nematerijalnom kulturnom dobru govorili su gospođa Mirna Bojić i gospodin Mladen Kuhar iz Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture RH.
Predstavnici LAG-a Baranja
Na sajmu hrane i zdravog življenja svoje proizvode predstavili su poljoprivredni proizvođači s područja Osječko-baranjske županije, među kojima su bili i predstavnici LAG-a Baranja: OPG Matijević iz Suze sa svojom proizvodnjom "Baranjskog kulena", zaštićenog proizvoda na razini EU, te OPG Šumiga Olga iz Branjin Vrha s proizvodnjom začinske paprike.
Izlagače i predstavnike LAG-a Baranja, kao i druge proizvođače hrane s područja Osječko-baranjske županije, tijekom sajma u četvrtak, 18. 10. 2018. godine, posjetile su i obišle gospođa Silva Wendling, pročelnica Odjela za poljoprivredu u Osječko-baranjskoj županiji, i Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja.