Nakon toga predstavila je sadašnjost i budućnost CLLD-a, rekavši kako je trenutno najveći udio za implementaciju CLLD-praksi ide iz EMFF-fonda (ribarstvo), a odmah iza toga iz EAFRD-fonda (program ruralnog razvoja), dok su u neravnopravnom odnosu ostali fondovi ESF i ERDF fond (socijalni i fond za regionalni razvoj). Istaknula je kako se taj odnos mora mijenjati te je pobrojala dvadeset zemalja u kojima je dozvoljeno financiranje provedbe strategija iz više fondova, kao i osam zemalja u kojima isto nije dozvoljeno, a između kojih je još uvijek i Hrvatska. U nastavku je predstavila novi model CLLD-praksi za novo programsko razdoblje koji je predstavljen uz pomoć sljedeće skice:
Shema novog modela CLLD-praksiObjašnjavajući skicu, Kristiina Tammets je istaknula kako CLLD-implementacija financiranja iz više fondova mora biti osigurana u svim zemljama članicama za sve teritorijalne oblike te da kreiranje CLLD-fonda (Reserve Fund for CLLD) mora biti zajedničko mišljenje i stav za novo programsko razdoblje. Zaključila je kako je nužno da takav fond mora biti sačinjen od sva četiri ESI-fonda proporcionalno (EAFRD, ERDF, ESF i EMFF) te da na nacionalnom nivou mora biti vođen Operativnim programom (kreiranim unificiranim pravilima delegiranim od strane EU za sve zemlje članice), na način da na lokalnom nivou LAG-ovi uz pomoć samostalno kreiranih mjera provode isti.
Panel-raspravaU nastavku seminara predstavljeni su govornici i panelisti. Prva na redu bila je Petra Supakova (Nacionalna mreža slovačkih LAG-ova), koja je govorila o iskustvu i odnosu upravljačkih tijela prema odn. s LAG-ovima. Istaknula je kako su oni u Slovačkoj u procesu uspostavljanja sustava u kojem LAG-ovi imaju apsolutno sve funkcije u realizaciji njihovih lokalnih razvojnih strategija – od raspisivanja natječaja, odabira projekata, rješavanja prigovora pa sve do potpisivanja ugovora i isplate sredstava krajnjim korisnicima. Osim toga, objasnila je kako su LAG-ovi u mogućnosti isplatiti korisniku predujam za realizaciju projekta koji je odabran na njihovoj razini te dodala kako u tom i svim drugim fazama rada LAG-ovi imaju maksimalnu podršku i suradnju s agencijom za plaćanja i nadležnim ministarstvima.
Sljedeću temu vezanu uz uspostavu i funkcioniranje urbanih lokalnih akcijskih grupa izložila je Marjo Tolvanen (SYTY iz Finske). Objasnila je kako, s obzirom na dostupnost financiranja iz više fondova, u Finskoj imaju različite prakse kod LAG-ova – neki rade zasebne strategije ovisno o fondu, a neki rade jednu strategiju neovisno od fonda iz kojeg planiraju realizirati određene projekte. Naglasila je kako osnivanje urbanih LAG-ova mora biti jedno od glavnih zadataka jer, kako kaže, razvijanje ruralne sredine bez kohezije s urbanom sredinom nije potpuno razvijanje i vrlo vjerojatno neće rezultirati željenim napretkom.
Predstavnik Litvanije nadovezao se na temu, rekavši kako i oni imaju urbane i ruralne LAG-ove, ali da kod njih posebno treba poraditi na ujednačavanju nadležnih i upravljačkih tijela s obzirom da su kod njih različita ministarstva nadležna za određeni tip LAG-a.
Primjer dobre prakse vezano uz financiranje strategija iz više fondova, kao i uz postojanje svih tipova LAG-ova, iznijela je Marion Eckardt, predstavnica Švedske mreže LAG-ova. Pojasnila je kako kod njih nema specificirano urbanih i ruralnih LAG-ova / FLAG-ova, već samo LAG-ovi čije strategije obuhvaćaju određeni teritorij, bilo da je riječ o velikim gradovima ili ruralnim sredinama. Jedinu razliku koja postoji između LAG-ova je ta da neki koriste jedan fond (vrlo mali / specifični LAG-ovi), a neki koriste sva četiri.
Izlaganja su završena panel-diskusijom, gdje su izlagačima pitanja postavljali moderatorica, ali i sudionici seminara. Najviše se govorilo o mogućnostima i nužnosti koje pruža financiranje iz više fondova, ali i o dobrim / lošim stranama LEADER-a nakon gotovo 26 godina primjene takvog pristupa.
U završnici seminara predsjednica ELARD-a Kristiina Tammets predstavila je svoj program, koji je obećala ispuniti u svom mandatu te ga usporedila s realizacijom istoga, nakon čega su joj sudionici seminara izrazili zahvalnost te čestitali na kvalitetnom i uspješnom vodstvu u protekle dvije godine.
(Izvještaj sastavila: Bogdanka Ćudić Vilić,
stručna suradnica u LAG-u Baranja)
