Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, predstavio je prisutnima model funkcioniranja buduće Etične banke, koji je već naveliko prihvaćen u Europi i svijetu, kao i mogućnosti financiranja projekata kroz Etičnu banku i pretfinanciranja projekata odobrenih iz EU-fondova. Naglasio je kako će Etična banka, nakon dobivanja dozvole za rad, biti najviše fokusirana na financiranje projekata iz područja poljoprivrede, obnovljivih izvora energije i ruralnog turizma, a također će pratiti i projekte iz civilnog sektora. Za razliku od komercijalnih banaka, Etične banke djeluju na principu sindiciranog financiranja, tj. usluge mogu koristiti samo članovi (osnivači) banke koji su uplatili osnivački i dopunski kapital, a kreditiranje može biti isključivo namjensko (projektno financiranje). Etične banke također potiču povezivanje i umrežavanje svojih članova kako bi se osigurala održivost projekata kroz pomoć u plasmanu proizvoda i usluga.
Pored financiranja malih projekata, Etična banka vodila bi i druge uobičajene bankarske poslove, otvaranje i vođenje računa, Internet-bankarstvo, pružanje savjetodavne pomoći te davanje namjenskih kredita građanima uz kamatnu stopu maksimalno do 4%. Pretfinanciranje projekata iz EU-fondova za neprofitni sektor bilo bi uz kamatnu stopu od 0%, dok bi za profitni sektor bilo uz kamatnu stopu 1-2 %. U planu je otvaranje 78 poslovnica Etičke banke diljem Republike Hrvatske.
Trenutno se očekuje odobrenje za rad Etične banke od strane Hrvatske narodne banke i radi se na povećanju članstva i prikupljanju temeljnog kapitala (trenutno ima oko 400 zadrugara). Član banke može se postati uplatom osnovnog članskog uloga u iznosu od 2.500,00 kuna, a za pravne je osobe obavezan i dopunski članski ulog.