Prema procjenama organizatora, a i prema mišljenju redovnih posjetilaca, ovo je bio dosad najposjećeniji "Zimski vašar", kroz koji je od jutarnjih sati do ranog poslijepodneva prošlo, bolje reći proguralo se, više od 5.000 ljudi, što je sedam-osam puta više nego što Karanac trenutno ima stanovnika. Među posjetiocima je bilo i nekoliko organiziranih ekskurzija, npr. dva autobusa zagrebačkih oznaka, a automobila svih mogućih registracija bilo je toliko da je u špicu dana bilo pravo umijeće naći parkirno mjesto. Velika posjećenost vidjela se i između štandova s autohtonim proizvodima jer se stazama doslovno nije moglo proći, a ako se nešto željelo vidjeti, kupiti ili fotografirati – to bez malo manje ili malo više guranja naprosto nije bilo moguće.
Na "Čvarakfestu" se okupio i lijep broj čvarak-majstora koji su se nadmetali u topljenju čvaraka. Kako rekoše organizatori, vatru je pod kazane podložilo dvadesetak ekipa iz Baranje, Osijeka, Đakova, Belišća, Valpova..., čak i iz Velikog Trgovišća u Hrvatskom Zagorju. Topljenje je počelo u 10 sati, a u podne je komisija u sastavu Vlado Grujić, belomanastirski gradonačelnik Tomislav Rob i Adam Getoš proglasila da je osječka Udruga Šuška istopila najbolje čvarke. Drugi je bio OPG Kraljik iz Belišća, a treće mjesto osvojila je ekipa iz već spomenutog Velikog Trgovišća na čijim je leđima pisalo – "Zagorski čvarak". Udruga Šuška, koja je u Karanac dovela dvadesetak svojih članica, ne samo da je istopila najbolje čvarke, nego je imala i najljepši štand.
Većina čvaraka razgrabljena je odmah nakon što je procijeđena iz kotlova jer je karanački "Zimski vašar" rijetka prilila da se takva delicija može kupiti još topla nakon pripreme, i to uz ne baš popularnu cijenu od 20-30 eura za kilogram, dok su se npr. kobasice prodala po prosječnoj cijeni od 15-ak eura za kilogram. Kupovali su se i ostali suhomesnati proizvodi te sirevi, mast, razni kolači, lješnjaci, orasi, med, kupinovo vino itd. Na jednom od štandova, što je neuobičajeno za "Zimski vašar", mogle su se kupiti i knjige zagrebačkog izdavača "Sipar" u vlasništvu Baranjca Dubravka Marijanovića, a među njima i ljetos objavljeno treće izdanje putopisa "Baranja" pok. profesora Gimnazije Beli Manastir Mirka Hunjadija.
Na kraju još treba spomenuti Vladimira Škrobu – Baju i(na slici gore), dejnog tvorca "Zimskog" i "Proljetnog vašara", "Čvarakfesta" i štošta drugoga u Karancu te vlasnika "Baranjske kuće" i jednog od začetnika baranjskog turizma, kome je na Danima hrvatskog turizma održanima u Opatiji (vidjeti ovdje) 22. studenoga uručena jedna od najznačajnijih hrvatskih turističkih nagrada – Godišnja nagrada "Anton Štifanić".
(Skraćena verzija ovog članka objavljena je
u zagrebačkim "Novostima" broj 1303, 6. XII. 2024)