U svakom je ambaru prikazan pojedini obrt, poput klomparskog, lončarskog, stolarskog, bačvarskog, kovačkog, košaračkog i mlinarskog. U jednom od ambara rekonstruiran je izgled brijačnice s početka prošlog stoljeća, a u drugom je gostionica. U dvorištu je izgrađena i ledara, gospodarska zgrada namijenjena čuvanju leda izvađenog tijekom zime s Dunava. Uređeno dvorište, simbolično nazvano Ulica zaboravljenog vremena, otvoreno je 2010. godine, a prikupljanje predmeta je kontinuirano nastavljeno", stoji u Rješenju.
U tom se dokumentu nadalje navodi da su, osim navedenih obrta, izloženi i brojni poljoprivredni alati odnosno strojevi, koji su bili sastavni dio gospodarstava u prvoj polovini 20. stoljeća. Cjelokupna dosad prikupljena zbirka tradicijskih predmeta sadrži više tisuća predmeta, od kojih je obrađeno 847, dok su mnogi predmeti pohranjeni na tavanima ambara i u drugim objektima. Kao posebno vrijedni predmeti ističu se kolekcija drvenih kalupa za izradu šubara, kolekcija čegrtaljki i klepetala, čija je primarna funkcija bila zaštita baranjskih vinograda u vrijeme sazrijevanja grožđa, te kolekcija keramičkih vrčeva…
Sve su predmete danima popisivali i fotografirali studenti četvrte i pete godine zagrebačkog Filozofskog fakulteta, na čelu sa Sanjom Lončar, docenticom na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju, koja je u "Ulicu zaboravljenog vremena" došla na poziv Mirele Ravas, etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Osijeku.
(Izvor i opširnije: glas-slavonije.hr;
vidjeti također: oaza-bm.hr, HRT-video: Pionir baranjskog turizma)
'Ulica zaboravljenog vremena' u Karancu
Stari astal, šporet , kredenc itd.
Nekadašnja kovačnica s nakovnjem i alatima
