Pčelinjak u Brnjevarskoj planiniKako bi se podigla svijest o važnosti oprašivača, o prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu bioraznolikosti, Opća skupština UN-a je 20. svibnja proglasila Svjetskim danom pčela.
Svake se godine na ovaj datum provode aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela i njihovoj ključnoj ulozi u održanju ekosustava, u očuvanju bioraznolikosti, ali i u sigurnosti opskrbe hranom. Pčele i drugi oprašivači sve su ugroženiji ljudskim aktivnostima, a oprašivanje je temeljni proces za opstanak naših ekosustava. Zbog mogućnosti gospodarenja i seljenja košnica, medonosna pčela (Apis mellifera) danas je jedan od najznačajnijih oprašivača u agroekološkom sustavu.
Sama vrijednost u poljoprivrednoj proizvodnji kojoj pčele doprinose svojim oprašivačkim aktivnostima višestruko premašuje vrijednost pčelarske proizvodnje, koja se sastoji od proizvodnje meda, peludi, pčelinjeg kruha (perge), propolisa, voska, pčelinjeg otrova, matične mliječi te pčelinjih zajednica i matica.
S obzirom na značaj pčela u poljoprivredi i njihove važnosti u zaštiti prirode kroz očuvanje biološke raznolikosti te u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom, omotnica za pčelarski sektor (8 intervencija) u okviru Strateškog plana Republike Hrvatske povećana je za približno 60 posto i iznosi 3.777.586 eura u 2023. godini te 3.826.580 eura u ostalim godinama provedbe. Nadalje, proizvođači u sektoru pčelarstva potencijalni su korisnici i u intervencijama ruralnog razvoja (77.01, 77.02, 77.03, 77.04, 77.05, 78.01.).
Osim navedene omotnice i intervencija ruralnog razvoja, važnost zaštite pčela prepoznata je i ekoshemama, poput intervencije "Minimalni udio leguminoza od 20% unutar poljoprivrednih površina", gdje je korisniku koji je uključen u ekološki uzgoj osigurana mogućnost dodatnih plaćanja za odgodu košnje leguminoza koje se koriste za pčelinje paše.
(Izvor, foto i opširnije: ruralnirazvoj.hr)
