Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godine pokazao se do sada kao najuspješniji među operativnim programima. Ministarstvo poljoprivrede je kao ugovorno tijelo za provedbu Programa ruralnog razvoja do sada raspisalo 126 natječaja i od ugovorenih 2,3 milijarde eura isplatilo 1,7 milijardi, što čini 74% ugovorenih sredstava. Kada se gleda po mjerama iz Programa ruralnog razvoja, najviše sredstava je isplaćeno kroz Mjeru 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" te kroz Mjeru 6. "Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja".

Sektorski programi "Vinska omotnica" i "Nacionalni pčelarski program" provodili su se u dva dijela, od kojih prvi dio u razdoblju od 2014.-2018. godine, a drugi dio od 2019. -2023. godine. Prvi dio "Vinske omotnice" karakterizirala je niska iskorištenost, pa su stoga u drugom dijelu povećani iznosi koji se dodjeljuju korisnicima uz povećani intenzitet potpore, te se uvelo plaćanje naknade za krčenje vinograda, tako da se ubrzala realizacija i iskorištenost je podignuta do 60% omotnice. Državni tajnik Tušek pohvalio je rad lokalnih akcijskih grupa (LAG) u RH, istaknuvši da su LAG-ovi objavili veliki broj natječaja i ostvarili visoku razinu isplaćenosti ugovorenih sredstava svojim korisnicima.

Ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Anita Sever-Koren sudionicama radionice predstavila je prezentaciju pod naslovom "Reforme zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u razdoblju od 2023. do 2027. godine", naglasivši kako je ZPP najkompleksnija EU-politika jer zahvaća interese svih 27 država članica i da su zbog toga pregovori oko usuglašavanja zakonodavnog okvira i tri ključne uredbe: prijedlog uredbe o strateškim planovima, prijedlog uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta i prijedlog horizontalne uredbe o financiranju, upravljanju i praćenju tako dugi i traju od 2018. godine. Reforma ZPP ogleda se u činjenici da je povećan broj specifičnih ciljeva na 9 u odnosu na prethodno razdoblje kada ih je bilo 3 i da su oni razvrstani u 3 područja: zaštita konkurentnosti i dohotka poljoprivrednika, zaštita okoliša i poboljšanje uvjeta života u ruralnim područjima. U provedbi ZPP koristi će se novi model koji karakterizira:

1. Fokus na postignute rezultate, pri čemu će EK odrediti ciljeve ZPP i široki spektar intervencija s popisom mjera, dok će države članice samo odabrati mjere i na temelju toga izraditi strateške planove i financijski okvir te odrediti pokazatelje koji se moraju ostvariti. Države članice će od sada svake godine Europskoj komisiji dostavljati godišnja izvješća o ostvarenim pokazateljima, pri čemu će biti dozvoljena određena odstupanja za koja se neće izricati financijske korekcije.
2. Fokus na "zelenu arhitekturu", pri čemu će se uvjetovati pravo na isplatu potpore samo na one korisnike koji ispune uvjete vezane za "zelenu arhitekturu", a države članice će biti obvezne40 % svoje omotnice iz ZPP vezati uz klimu i okoliš.

Državama članicama će se ostaviti veća sloboda u kreiranju svojih nacionalnih strateških planova, ali će se tražiti i veća odgovornost u provedbi i dostizanju zacrtanih pokazatelja.

Kada se govori o perspektivama poljoprivredne politike RH u idućem razdoblju, nju će obilježiti tri strateška dokumenta koji se financiraju iz EU-proračuna:

1. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. s prijelaznim razdobljem 2021.-2022. godina,
2. Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2025. godine,
3. Nacionalni strateški plan ZPP 2023.-2027. godine.

Uredbom EK Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine se nastavlja u 2021. i 2022. godini po istim pravilima, ali s novim odobrenim sredstvima.

Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021.-2025. godine namijenjen je za 4 skupine aktivnosti: unapređenje mreže logističkih i distribucijskih centara; komasaciju zemljišta; digitalizaciju u poljoprivredi te unapređenje sustava doniranja hrane kroz izgradnju centara za doniranje hrane.

Nacionalni strateški plan ZPP 2023.-2027. godine treba biti u potpunosti završen i usvojen od strane EK do kraja 2022. godine i početi s primjenom 1. siječnja 2023. godine.

Goran Lipavić, ravnatelj Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, sudionicama radionice kroz prezentaciju predstavio je "Postupak izrade nacionalnog strateškog plana ZPP", naglasivši da se koristio klasični postupak koji je krenuo od SWOT-analize, iz čega su definirane potrebe i na kraju su iz potreba određene intervencije (mjere i operacije). Kada se obavi usporedba hrvatske poljoprivrede s prosjekom stanja u EU, dolazi se do zaključka kako hrvatski poljoprivredni sektor zaostaje u konkurentnosti i produktivnosti, dok kod okolišno-klimatskih pitanja ostvarujemo bolje rezultate, ali izazov generacijske obnove ostaje i dalje otvoren, kao i u drugim članicama EU, tako da se želi povećati potpora mladim poljoprivrednicima s 50.000,00 € na 100.000,00 € u idućem programskom razdoblju, te nas prate negativna demografska kretanja i nedostatak osnovne infrastrukture u ruralnim područjima.

Europska komisija dala je preporuke državama članicama za izradu Nacionalnog strateškog plana ZPP za razdoblje 2023.-2027. godine, a među tim preporukama za RH se ističu:

1. jačanje konkurentnost i produktivnost malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, te jačati položaj primarnog sektora u lancu prehrane ulaganjem u diversifikaciju proizvodnje jer trgovački lanci traže kvalitetu, količinu i kontinuitet isporuke,
2. jačanje zaštite okolišne i klimatske politike primjenom odredbi "Zelenog plana", osobito s obzirom na racionalniju i optimalnu primjenu gnojiva, zaštitnih sredstava i ispuštanje CO₂ u atmosferu u poljoprivrednoj proizvodnji,
3. jačanje socio-ekonomske strukture ruralnih područja,
4. poticanje i razmjena znanja kroz inovacije i digitalizaciju u poljoprivredi jačanjem Sustava znanja i inovacija u poljoprivredi – AKIS, osobito jačanjem uloge Savjetodavne službe.

Ravnatelj Lipavić posebno se osvrnuo na 9 specifičnih ciljeva koje je EK definirala u okviru ZPP. Ti specifični ciljevi su:

1. poticanje održivog dohotka poljoprivrednika,
2. pojačana usmjerenost na tržište,
3. unapređenje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom,
4. doprinos ublažavanju klimatskim promjenama,
5. poticanje održivog razvoja,
6. doprinos zaštiti bioraznolikosti,
7. privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovanja u ruralnim područjima,
8. promocija zapošljavanja i rasta socijalne uključenosti u ruralnim područjima,
9. poboljšanje sigurnosti hrane, dobrobiti životinja.

Na temelju navedenih specifičnih ciljeva određeno je 14 razvojnih potreba u idućem programskom razdoblju.

Na temelju potreba određeni su tri tipa intervencija. To su izravna plaćanja, sektorski programi za vino, pčelarstvo te povrće i voće, kao i Program ruralnog razvoja, u koje su uključene i nove intervencije (mjere), među kojima je tip operacije 10.1.17. "Unos stajskog gnojiva u tlo", uključivo i jačanje intervencija u ekološki uzgoj i poticanje korisnika na prijelaz na ekološki uzgoj.

Lidija Dabić

Detaljne informacije o Strateškom planu ZPP-a 2023.-2027. nalaze se na poveznici.

Snimku prezentacije možete pogledati na poveznici.

 (Vidjeti također:
U Osijeku održane javne konzultacije na temu Strateškog plana ZPP-a)