Voditeljica početne konferencije bila je Anica Lenart, voditeljica LAG-a Moslavina. Sudionike konferencije na početku je pozdravio Zlatko Babić, gradonačelnik Grada Kutine i predsjednik LAG Moslavina, naglasivši da LAG ima dobru suradnju s malim poduzetnicima i predstavlja značajnu instituciju koja objedinjuje te povezuje gradove i općine na svom području. Gradonačelnik Babić naglasio je da u provedbi projekta suradnje vide priliku za unapređenje turizma na području LAG-a Moslavina kroz provedbu strategije brendiranja područja.

Nakon toga je voditeljica Lenart s okupljenim sudionicima prošla kroz planirani hodogram i dinamiku provedbe projekta, naglasivši da unatoč svim problemima s epidemijom COVID-19, koji utječu na organizacijski dio, treba biti optimističan i da će biti provedene sve projektne aktivnosti, a projekt završen u planiranim rokovima. Planirano vrijeme trajanja projekta je od rujna 2020. do lipnja 2022. godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 1.221.500,00 kn.

Voditeljica Lenart je sudionike početne konferencije, koji su međusobno razmijenili promotivne materijale, podsjetila na odredbe pravilnika o provedbi projekata suradnje i obvezu podnošenja zahtjeva za isplatu sredstava za troškove nastale unutar kalendarske godine te da se posebno pazi kod usluga, kako bi sve bilo sukladno zahtjevima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

Nakon diskusije, u kojoj su sudjelovali predstavnici svih LAG-ova na provedbi projekta, dogovoreno je da će svi partneri na isti način organizirati i provoditi aktivnosti, kako bi se olakšala međusobna komunikacija i dostavljala jednaka dokumentacija prema LAG-u Moslavina, koji će kao nositelj projekta podnositi zahtjeve za isplatu sredstava i biti u ulozi posrednika prema APPRRR-a.

Nakon stanke, sudionicima početne konferencije obratio se Ivan Fistrić, predstavnik tvrtke Size d.o.o. iz Zagreba, i održao prvu od planinare tri radionicu vezane uz izradu brend-strategije područja Moslavine. Cilj te i sljedećih radionica je prijenos znanja i vještina partnerskim LAG-ovima na provedbi projekta o strateškoj valorizaciji komparativnih prednosti lokalnog područja na rastućem tržištu ruralno-kontinentalnog turizma kroz izgradnju identiteta kako bi se jačala prepoznatljivost područja i turističke ponude te u konačnici podigla kvaliteta života stanovnika ruralnih područja.

Na prvoj radionici g. Fistrić predstavio je plan aktivnosti u izradi brend-strategije područja Moslavine, koji se može prenijeti i na LAG-područja, a obuhvaća šest procesa:

• Istraživanje područja
• Isticanje posebnosti područja
• Strateško-kreativno oblikovanje područja
• Prezentaciju rješenja
• Finalizaciju dokumenta
• Oblikovanje materijala

O svakom od navedenih procesa g. Fistrić je kroz diskusiju sa sudionicima radionice iznio detalje i aktivnosti koje se planiraju provesti.

2. PREDSTAVLJANJE STUDIJE LAG-a BARANJA
U nastavku radionice predstavljena je studija "Utjecaj Europskog zelenog plana na ruralni prostor Hrvatske", čiju je izradu pokrenuo LAG Baranja. Studiju su izradili dr. sc. Dražen Šimleša iz zagrebačkog Instituta Ivo Pilar i Sonja Vuković iz osječke Udruge za kreativni razvoj Slap. Izradu studije LAG Baranja nominirao je na natječaj Nacionalne ruralne mreže i za njezino financiranje odobrena su mu sredstva u iznosu od 60.360,00 kuna.

Voditeljica LAG-a Moslavina Anica Lenart naglasila je dao je to izuzetno važna tema za LAG-ove u Republici Hrvatskoj te da će zbog toga tijekom provedbe projekta suradnje "Turizmom razvijamo područje" ta tema biti zastupljena na radionicama na području svih LAG-ova partnera u projektu. Prezentaciju je održala Lidija Dabić, voditeljica LAG-a Baranja.

Tijekom prezentacije naglašeno je kako Europski zeleni plan ima veliki utjecaj na Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP; engl. Common Agricultural Policy – CAP) u programskom razdoblju od 2021. do 2027. godine, kao i da je orijentacija EU prema novoj strategiji rasta, kojom se EU nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem do 2050. godine neće biti neto-emisija stakleničkih plinova i u kome gospodarski rast nije povezan s trajnim gubitkom resursa.

Također je naglašeno kako će Europski zeleni plan utjecati na Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2027. godine te na izradu regionalnih i lokalnih razvojnih strategija, budući da traži istinsku preobrazbu i oblikovanje niza politika, od industrijske, poljoprivredne, prometne i socijalne do energetske zaštite okoliša i drugih, sukladno njegovim programskim odredbama. Operativni programi koje će izraditi Republika Hrvatska i dostaviti na ocjenu Europskoj komisiji kako bi se mogla koristiti sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI-fondovi) moraju biti usklađeni s Europskim zelenim planom.

Studiju "Utjecaj Europskog zelenog plana na ruralni prostor Hrvatske" prati brošura "Europski zeleni plan i ruralna Hrvatska" u kojoj su prikazani dosadašnji primjeri dobre prakse iz EU.