Nacionalni forum o tlu organizirat će se u pet europskih gradova, a forum u Hrvatskoj je prvi. Cilj foruma je pokrenuti inicijativu i okupiti nacionalne aktere (obrazovne i druge institucije koje se bave tlom, tijela državne uprave nadležne za kreiranje politike zaštite tla, organizacije civilnog društva, organizacije poljoprivrednika, predstavnike OPG-ova, privatnog sektora i druge) radi osvješćivanja javnosti o problemu degradacije tla i stimulirati donositelje odluka na aktivnosti zaštite tla.

"Tlo za život"
Koordinator Nacionalnog foruma o tlu s hrvatske strane bila je gospođa Lidija Pavić-Rogošić, koja je na početku upoznala sudionike s programom rada i sa samim projektom. Nakon toga je gospođa Dušica Radojčić iz Udruge "Zelena Istra" predstavila očekivane rezultate projekta "Tlo za život" na europskoj razini i svrhu okupljanja hrvatskih dionika. Gospodin Mario Marzorati iz Italije kao partner na projektu održao je kratku prezentaciju, u kojoj je upozorio sudionike foruma kako znanstvena istraživanja pokazuju da je sve manje tla u svijetu koje se može koristiti za proizvodnju hrane i da taj problem nije dovoljno osviješten u javnosti. Naveo je sedam bolnih točaka koje utječu na smanjenje plodnog tla u svijetu. To su: erozija tla zbog sječe šuma, manjak hranjivih tvari u tlu, osiromašenje tla organskim tvarima, salinizacija tla, kompaktizacija tla, gubitak tla zbog urbanizacije i umiranje tla.

Projektom "Tlo za život", kojim je okupljeno devet (9) partnera iz tri zemlje, želi se potaknuti inicijativa i osvijestiti problem degradacije tla kako bi se u europske provedbene dokumente unijele odredbe o važnosti tla za proizvodnju hrane.

Darko Znaor: "Stanje zaštite tla u Hrvatskoj"
Nakon toga je dr. sc. Darko Znaor održao prezentaciju pod nazivom "Stanje zaštite tla u Hrvatskoj – zaštita poljoprivrednog tla: zauzimanje tla". Na početku prezentacije gospodin Znaor je istaknuo kako je RH jedna od rijetkih zemalja – članica EU koja ima u Ustavu odredbu o zaštiti tla. Naglasio je da je 54% tla u RH pogodno za obradu i proizvodnju hrane. Prema dostupnim podacima, u posljednjih 20 godina u RH se povećavaju površine pod šumama i naseljenim područjima, dok se smanjuju površine pod usjevima. Upozorio je kako u RH nema sustavnog praćenja podataka o tlu, tako da se prate samo podaci koje traži Europska komisija za svoje statističke potrebe. Podaci o tlu su razbacani, fragmentirani i selektivno se skupljaju i objavljuju. Nedostaju stručne i znanstvene interpretacije podataka, osobito u duljem vremenskom nizu, a jedini izuzetak je Osječko-baranjska županija, koja prikuplja i prati podatke kroz Zavod za tlo iz Osijeka. Postoji 40 indikatora o zdravlju tla, koji se mogu podijeliti u 4 skupine: fizikalni, kemijski, biološki i ekološki.

Zavod za zaštitu prirode (HAOP) objavio je podatke o pokazateljima tla, koji donose rezultate o zalihama organskog ugljika u tlu bez interpretacija. Na temelju navedenih podataka može se izreći ocjena kako tla u RH postaju sve više kisela, žedna i jalova. Gospodin Znaor je upozorio sudionike foruma kako u RH postoje izražene tri prijetnje tlu. To su:

1. uzak plodored
2. opadanje intenzivnosti i koncentracije stočarstva
3. zamah hidroponskog uzgoja povrća

1. Uzak plodored
Uzak plodored ogleda se u činjenici da se na 52% oraničnih površina u RH sije kukuruz i pšenica. Kukuruz je zastupljen s 34% i pšenica s 18 %, dok je pod leguminozama (djetelina i druge travnato-djetelinske smjese), koje obogaćuju tlo prirodnim ugljikom, svega 4% zasijanih površina. Dugoročno, takav trend je neodrživ i rezultira manjkom organskog ugljika u tlima u Baranji i sjevernoj Hrvatskoj te kiselim tlima u Lici i na otocima.

Gospodin Znaor je upozorio sudionike kako zbog klimatskih promjena i nedostatka navodnjavanja naša tla postaju sve više žedna. Prema istraživanju koje je proveo prof. Ante Biško s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, na 4.000 uzoraka iz 16 županija u RH kod 89% slučajeva javlja se slaba humoznost tla, odnosno nedostatak humusa u tlu. U istom istraživanju utvrđeno je kako u četiri županije u istočnoj Slavoniji samo 5% uzoraka tla sadrži više od 3,4% organskih ostataka i organskog ugljika u humusu, što se smatra donjom prihvatljivom granicom. Istraživanje je pokazalo kako u istočnoj Hrvatskoj tla postaju sve više kisela i samim time neprikladna za poljoprivrednu proizvodnju. Razlog tome je što se ne provode mjere konzerviranja tla i nulte obrade tla, a koje primjenjuje svega 3% ispitanika.

Osječko-baranjska županija: Sadržaj organske tvari u tlu

2. Opadanje intenzivnosti i koncentracije stočarstva
Provedeno istraživanje na području Osječko-baranjske županije pokazalo je veliki pad stočarske proizvodnje u razdoblju od 2007. do 2016. godine. Tijekom 2007. godine u OBŽ je bilo u projektu 0,9 uvjetnih grla po hektaru obradive površine, a 2016. godine se spustilo na 0,3 uvjetna grla po hektaru, što je tri puta manje. Dostupni podaci pokazuju kako obiteljska poljoprivredna gospodarstva u RH koja obrađuju više od 100 ha raspolažu s 40% zemljišnog fonda i drže svega 19% stočnog fonda RH. S druge strane, OPG koji posluju na području s manjkom oraničnih površina i imaju u prosjeku do 1,5 ha oraničnih površina raspolažu s 1% oraničnih površina i drže 10% stočnog fonda RH. Na taj način se javlja dvostruka šteta jer velika poljoprivredna gospodarstva bez stoke ne unose u tlo organski gnoj, a na područjima gdje nema oraničnih površina stvara se višak organskog gnoja koji zagađuje okoliš.

3. Zamah hidroponskog uzgoja povrća
Kao treća prijetnja tlu javlja se zamah hidroponskog uzgoja, koji se sve više koristi u RH i zanemaruje tlo kao ključnu komponentu poljoprivrede. Sve je veći udio hidropronskog povrća u našoj prehrani, od čega se velika količina uvozi. To provocira pitanje je li hrana koja se hidroponski uzgaja jednako vitalna kao hrana iz tla s obzirom na fizikalna, kemijska, biološka i ekološka svojstva.

Osječko-baranjska županija: Relativna pogodnost tla za usjeve

Smanjenje broja nematoda
Nakon te prezentacije, gospođa Lidija Pavić-Rogošić naglasila je potrebu da se ide prema Odboru za poljoprivredu i hranu u Hrvatskom saboru kako bi se iznijeli navedeni problemi i prijetnje u proizvodnji hrane. U diskusiji koja se potom otvorila za riječ se javila gospođa dr. sc. Mirjana Brmež s Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku, istaknuvši kako je u tri projekta koja su provedena na osječkom fakultetu vezano uz ulogu nematoda (oblića – glista, crva i drugih kolutićavaca u tlu) potvrđeno da je u posljednjih 20 godina značajno pao broj nematoda s preko 3.000 komada u 100 grama tla na samo 200 komada u 100 grama tla. Uzrok pada broja nematoda je pretjerano korištenje pesticida u proizvodnji hrane i izostanak organske gnojidbe tla na području OBŽ kod poljoprivrednih gospodarstava koja nemaju stoku. Smanjeni broj nematoda jasan je pokazatelj degradiranja tla i smanjenja organskog ugljika u tlu te smanjenja rahlosti tla i njegove vodopropusnosti i prozračnosti.

Marco D'Antona: "Zauzimanje tla u urbanom kontekstu"
Nakon kratke stanke, gospodin Marco D'Antona s Instituta za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA) iz Italije održao je prezentaciju pod nazivom "Zauzimanje tla u urbanom kontekstu: pilot studija za područje Rima (mapa brtvljenja tla)". Gospodin D'Antona je u prezentaciji istaknuo kako urađene analize u Italiji pokazuju da zauzimanje tla u gradovima nije povezano s rastom stanovništva. Najveći gubitak tla dolazi s gradnjom trgovačkih centara, velikih parkirališta uz njih i općenito izgradnjom parkirališta i ogromnih hangara s predimenzioniranim asfaltiranim prostorima za manipulaciju robom. Ispod tih asfaltiranih površina dolazi do smanjenja propusnosti tla i tlo se trajno gubi. Tijekom provedena dva pilot-projekta u Rimu i Milanu napravljena je evidencija asfaltiranih površina, nakon čega su uslijedili prijedlozi za "otvaranje" dijela tih površina kako bi se omogućilo disanje zemljišta i povratak njegovih izvornih funkcija.

Pietro Iavazzo: "Gubitak organskog ugljika u poljoprivrednom tlu"
Gospodin Pietro Iavazzo iz Regionalne ustanove za poljoprivredu i šumarstvo (ERSAF) iz Italije predstavio je prezentaciju pod nazivom "Gubitak organskog ugljika u poljoprivrednom tlu – pilot-studija za Regiju Lombardija (ciljevi i postignuti rezultati)". U prezentaciji je naglašeno kako tlo utječe na biološku raznolikost, na klimu i skladišti ugljik razgradnjom organskog otpada. U EU 45% zemljišta ima manje od 2% organskih tvari u tlu i to je prijeteća činjenica jer upozorava na degradaciju tla za proizvodnju hrane. Rješenje nije unijeti organsku tvar u tlo. Potrebno je povećati udio biljnih i životinjskih ostataka u tlu te povećati udio nekonvencionalne poljoprivrede u proizvodnji hrane.

Lombardija je talijanska regija s najvećim udjelom stočarstva (uzgoj svinja i goveda) u poljoprivrednoj proizvodnji. Na području Lombardije proveden je pilot-projekt s uzorkom na četiri poljoprivredna gospodarstva koja su praćena kroz dvije godine i laboratorijskom analizom kvalitete tla na početku i na kraju projekta. Aktivnosti u projektu usmjerene su na integrirano upravljanje tlom, tako da se stočarski otpad koristio kao biomasa i kao organsko gnojivo u nekonvencionalnoj poljoprivredi. Nakon dvije godine rezultati su pokazali poboljšanu kvalitetu tla primjenom integriranog upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom, što je potvrđeno laboratorijskim analizama. Gospođa Lidija Pavić-Rogošić u diskusiji je naglasila kako integrirani pristup proizvodnji hrane ne utječe samo na kvalitetu tla, nego i na klimatske promjene, a to su bitne sastavnice Zelenog plana EU za programsko razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Damiano Di Simine: "Za europsku direktivu o zaštiti tla"
Gospodin Damiano Di Simine iz udruge "Legamabiente" iz Italije održao je prezentaciju pod nazivom "Inicijativa za novu tematsku strategiju i direktivu te prijedlog civilnog društva i znanstvene zajednice 'Za europsku direktivu o zaštiti tla'". Na početku prezentacije istaknuto je da su SWOT-analizom utvrđene sljedeće prijetnje tlu:

• industrijska zagađenja
• kemijska zagađenja
• zagađenja od stočarske proizvodnje na intenzivnim farmama
• gubitak obradivog tla od zauzimanja površina u urbanim sredinama
• degradacija tla i drugo

Prema dostupnim spoznajama 25% europskih tala podložno je degradaciji. Plan EU je smanjiti degradaciju tla do 2030. godine na 3% te do 2050. godine na nula posto. Degradacija tla u posljednjih 20 godina osobito zahvaća područje Španjolske i Balkanskog poluotoka zbog preintenzivne gradnje u priobalnim područjima. Inicijativom civilnog društva i znanstvene zajednice želi se dodatno osvijestiti stanovništvo EU o važnosti očuvanja kvalitete tla. EU kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) i Green Deal te naglašavanje biodiverzifikacije u strategiji za 2030. godinu čini velike napore da osvijesti građanstvo o značaju tla, ali bez dovoljno odjeka. EK je postavila ciljeve da se do 2030. godine u proizvodnji hrane smanji upotreba pesticida za 50%, smanji gubitak nutritivnih svojstava hrane za 50%, smanji antimikrobiološki balans za 30% i poveća organska poljoprivreda za 25%.

Inicijativom civilnih udruga i znanstvene zajednice za zdravo tlo želi se skupiti milijun potpisa u sedam (7) zemalja i dostaviti EK prijedlog i poziv da se Direktiva o zaštiti tla počne intenzivnije provoditi u svim zemljama članicama EU.

Diskusija
Nakon prezentacije uslijedila je diskusija. Gospodin Znaor istaknuo je kako političari često ističu da RH može hraniti pola Europe. Postavlja se pitanje zašto to ne činimo ako možemo? Treba otvoreno reći da mi to ne možemo jer imamo problem i ne upravljamo tlom na održiv način. To je ozbiljan problem u RH i potrebno ga je što prije osvijestiti u javnosti. Poljoprivredno tlo u RH se trenutno rauba i bez održivog upravljanja tlom ono će ubrzo postati potpuno ugroženo i degradirano.

U diskusiji su sudjelovali Robert Hadžić, Sonja Karoglan Todorović, Dušica Radojčić, Tomislav Sotinac i Lidija Pavić-Rogošić. Iznesen je zajednički zaključak kako je potrebno žurno osvijestiti kod građana problem ugrožene kvalitete tla i to se treba učiniti preko Nacionalne ruralne mreže.

(Napisao: Stanko Dabić, vanjski suradnik LAG-a Baranja)