Slična radionica održana je u Rijeci je 5.2.2019. godine vezano uz razvoj morskog ribarstva i marikulture, dok je radionica u Zagrebu vezana uz razvoj slatkovodnog ribarstva, odnosno slatkovodne akvakulture. Ovo je prva radionica i na njoj će Svjetska banka predstaviti rezultate svojih istraživanja vezanih uz stanje slatkovodne akvakulture na temelju prikupljenih podataka iz Ministarstva poljoprivrede.

Sudionike radionice pozdravila je i Svetlana Emdeades, voditeljica projekta ispred Svjetske banke.

Trenutno stanje
Nakon toga je Jurica Jug-Dujaković, konzultant za ribarstvo i bivši direktor ribnjaka u Donjem Miholjcu, predstavio ključne statističke podatke vezane uz trenutno stanje slatkovodnog ribarstva u Republici Hrvatskoj, istaknuvši kako je proizvodnja slatkovodne ribe u RH pala u odnosu na 1991. godinu zbog zatvaranja dijela ribnjaka, ali da se u posljednje vrijeme vidi određeni napredak. Osim smanjenih površina pod ribnjacima, problem su dugotrajne administrativne procedure za dobivanje licence za akvakulturu, štete koje trpe ribnjaci od predatora i niz drugih problema.

Za promjenu stanja potrebno je razmišljati o održivoj akvakulturi, što je trenutno svjetski trend, i primjenjivati nove tehnologije, kod kojih se otpad koristi za ishranu riba, ali tako da ne ugrozi zdravstveno stanje ribnjaka. U proizvodnji šarana koriste se reciklacijski sustavi, kod kojih se korištena voda iz ribnjaka pročisti i ponovno vrati u sustav proizvodnje.

Rezultati analize
Konzultant za upravljanje podacima i analizama iz Svjetske banke Kostas Tsekouras predstavio je rezultate analize koju je provela Svjetska banka na temelju dobivenih podataka iz Republike Hrvatske o stanju slatkovodnog ribarstva u razdoblju 2014.-2016. godina. Primjenom statističke regresijske analize htjelo se vidjeti kakva je korelacija u proizvodnji slatkovodne ribe u odnosu na tehničku učinkovitost (technical efficiency) i na učinkovitost s obzirom na opseg djelovanja (scale efficiency) uz korištenje windows DEA metodologije. Analizom su bila obuhvaćena 34 ribogojilišta u RH u razdoblju 2014.-2016. godina koja proizvode šarane (šaranski ribnjaci) i pastrvu (salmonidski ribnjaci) kao dominantne slatkovodne riblje vrste. Primjenom windows DEA metodologije na ribnjacima su kroz pet vremenskih točki, u prosjeku svakih šest mjeseci, promatrani sljedeći pokazatelji: proizvodna granica, realni prihodi od prodaje bez inflacije, troškovi radne snage, kapaciteti ribogojilišta, troškovi hrane, primljeni poticaji i uloga poticaja u ribarstvu.

Nakon prikupljenih podataka odabrano je ribogojilište s najboljim rezultatima i ono je postalo paradigma prema kojoj se obavljala usporedba drugih ribnjaka. Na temelju navedene metodologije dobiven je rezultat, odnosno koeficijent tehničke učinkovitosti hrvatskih slatkovodnih šaranskih ribnjaka koji iznosi 0,54 ili 54%. Ovaj podatak nam pokazuje da su ostala 33 šaranska ribnjaka za najboljim ribogojilištem po tehničkoj učinkovitosti zaostajala u prosjeku za 46 posto, što je pokazatelj velike neujednačenosti tehničke produktivnosti među šaranskim ribnjacima. Nešto malo bolja situacija je kod proizvodnje pastrve.

Kod analize po opsegu djelovanja obavljena je analiza podataka o učinkovitosti poslovanja ribnjaka po županijama i utvrđeno je kako postoje značajne razlike između ribnjaka. Ribnjaci koji se bave izvozom ribe i proizvode na više lokacija te imaju širi proizvodni asortiman imaju bolje poslovne rezultate, a najveći utjecaj na razliku u poslovanju imaju izvozne aktivnosti. Ako uzgajalište nema dobre proizvodne rezultate u razdoblju od 3-5 godina, nad njim se nadvija "sjena smrti". Konzultant Kostas Tsekouras je naglasio kako je ovo samo jedna od metoda analize stanja čiji su rezultati testirani, ali da je potrebno provesti još nekoliko istraživanja čiji će se rezultati usporediti kako bi se mogli donijeti konačni zaključci.

Rasprava
Nakon toga otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali Ana Gavrilović iz Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i spec. zoologiju, prof. Želimir Srića, prof. Emin Teskeredžić, znanstveni savjetnik u Institutu "Ruđer Bošković", Ksenija Vukman iz PP Orahovica, Milan Božić, prof. Marina Piria s Agronomskog fakulteta Zagreb, Dijana Turniški iz LAG Bilogora-Papuk, Svetlana Emdeades iz Svjetske banke, Mario Rubinov, Dražen Oraić s Hrvatskog veterinarskog instituta, Ante Mišura iz Ministarstva poljoprivrede, Božica Marković iz HGK, koji su upozoravali na postojeće stanje te predlagali mjere i načine kako unaprijediti sektor ribarstva i akvakulture u idućem razdoblju.

Akcijski plan
Na kraju radionice pomoćnik ministra poljoprivrede Nikša Tkalec zahvalio se svim sudionicima, istaknuvši kako će projekt izrade Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva i akvakulture za razdoblje nakon 2020. godine trajati dvije godine, a rezultirat će izradom akcijskog plana. Sve zainteresirane pravne i fizičke osobe moći će se uključiti u izradu Višegodišnjeg plana kroz platformu ili web-stranicu, koju će Ministarstvo poljoprivrede izraditi u tu svrhu.

Doprinos LAG-a Baranja
LAG Baranja je svoj doprinos dao sudjelovanjem u anketi, dostavivši pisane materijale vezane za izradu Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva i akvakulture za razdoblje nakon 2020. godine i aktivno će sudjelovati u daljnjim koracima u izradi dokumenta i akcijskog plana.