Novi pravilnik
Na početku radionice Bojan Ivanetić iz Ministarstva poljoprivrede predstavio je novi Pravilnik kojim se utvrđuje provođenje Mjere 5 "Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti", podmjere 5.2. "Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima", tipa operacije 5.2.1. "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Naglasio je kako su u toj mjeri prihvatljivi sljedeći troškovi:

• investicije povezane sa sanacijom poljoprivrednog zemljišta;
• izgradnja i/ili rekonstrukcija i/ili opremanje poljoprivrednih gospodarskih objekata i pripadajuće infrastrukture za poljoprivrednu proizvodnju;
• popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju (prihvatljiva je i kupnja rabljene opreme);
• nabava osnovnog stada/matičnog jata kod domaćih životinja;
• kupnja i sadnja višegodišnjeg bilja,
• opći troškovi

Tip operacije 5.2.1.
Potpora na temelju dostavljenih zahtjeva za tip operacije 5.2.1. "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala" dodjeljivat će se na temelju otvorenog natječaja za koji je predviđena alokacija od 150 milijuna kuna. Intenzitet potpore je 100 posto, a potpora će se dodjeljivati na temelju utvrđene rang-liste prihvaćenih zahtjeva prema kriterijima prihvatljivosti.

U ovoj mjeri postoji samo jedan kriterij prihvatljivosti, a to je postotak uništenog dugoročnog proizvodnog potencijala poljoprivrednog gospodarstva narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima. U ovoj mjeri nije propisan maksimalni iznos potpore za pojedinog korisnika, nego se isplata potpore u Mjeri 5 ostvaruje na temelju računa ili drugih dokumenata koji dokazuju da su troškovi plaćeni, i to u iznosu do 100 posto vrijednosti prihvatljivih troškova. Isplata potpore može biti najviše u 4 rate, a provedba projekta može trajati najdulje 36 mjeseci od potpisa ugovora s APPRRR-om.

Zahtjevi po natječaju za tip operacije 5.2.1. mogu se podnositi od 2. listopada do 1. prosinca 2017. godine. Sama obrada podnesenih zahtjeva za potporu odvija se u dvije faze. Prva faza obuhvaća administrativnu provjeru i donošenje odluke o dodjeli sredstava, a druga faza obuhvaća dostavu ponuda i potpisivanje ugovora o dodjeli sredstava za provedbu projekta.

Ono što se treba odmah naglasiti je kako provedbu podmjere 5.2. "Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima", tipa operacije 5.2.1. "Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala" ne treba dovoditi u vezu s procjenom štete od elementarne nepogode. Cilj provedbe tipa operacije 5.2.1. nije nadoknada štete od izgubljenog prihoda zbog elementarne nepogode i katastrofalnog događaja, nego potpora za obnovu uništenog dugoročnog proizvodnog potencijala poljoprivrednog gospodarstva.

Dokumentacija o procjeni štete od elementarne nepogode koju je potencijalni korisnik dobio od općine, odnosno jedinice lokalne samouprave (JLS), nije temelj za nadoknadu utvrđene štete, nego tek osnovica za utvrđivanje je li proizvodni potencijal određenog poljoprivrednog gospodarstva uništen za 30 i više posto ili nije. Kada se govori o katastrofalnim događajima koji utječu na smanjenje proizvodnog potencijala, za sada u RH postoji samo registar vinograda i samo evidentiran katastrofalan događaj vezan uz registar vinograda, a to je pojava vinogradske žutice. Sukladno direktivi 2000/29/EZ kod vinogradarske žutice, kada je više od 20 posto nasada napadnuto tom bolešću, cijeli nasad se mora iskrčiti i narušeni proizvodni potencijal tada iznosi 100 posto. Potencijalni korisnici u tipu operacije 5.2.1. trebaju u svom zahtjevu navesti jesu li primili kakvu pomoć od strane JLS ili su dobili sredstava po osnovi elementarne nepogode na temelju police osiguranja jer će im se ukupni iznos odobrene potpore pri isplati umanjiti na ranije primljena sredstva po istoj osnovi, kako bi se izbjeglo dvostruko financiranje.

Bitno je naglasiti kako elementarnu nepogodu treba proglasiti javno tijelo i prema spoznajama Ministarstva poljoprivrede gotovo sve županije u RH od 01. 01. 2014. do danas imaju proglašenu elementarnu nepogodu.

Uloga LAG-ova
Gospodin Ivanetić je naglasio kako Ministarstvo poljoprivrede i Savjetodavna služba procjenjuju kako LAG-ovi, s obzirom, da imaju već duži kontinuitet rada i poznaju poljoprivredna gospodarstva na LAG-području te imaju najviše iskustva u korištenju Agronet-sustava, mogu pomoći i uključiti se u provedbu tipa operacije 5.2.1. tako da pomognu potencijalnom korisniku pri prikupljanju potrebne dokumentacije i unosu zahtjeva u Agronet-sustav.

Ključna dokumentacija
Nakon toga su predstavnici APPRRR-a naveli ključnu dokumentaciju koja se mora dostaviti. Postoje tri obvezna dokumenta koji se trebaju dostaviti kroz Agronet-sustav u APPRRR i za koju ne postoji mogućnost nadopune, a to su:

1. Potpisani i ovjereni (ako je primjenjivo) zahtjev za potporu dostavljen u APPRRR
2. Plan nabave / tablica troškova i izračuna potpore
3. Ugovorena polica osiguranja – ako je primjenjivo

Uz to se prilažu preslike obrazaca proračuna štete ovisno o kategoriji nastale štete (obrasci EN-1, EN-2, EN-3, EN-4, EN-6 i EN-7), koje su potencijalni korisnici dobili od nadležnog tijela JLS.

Pored toga dostavlja se popunjen obrazacIzračuna vrijednosti štete i stupnja oštećenja relevantnog poljoprivrednog potencijala (Prilog 12), koji popunjava potencijalni korisnik sam ili uz pomoć osoblja iz LAG-a, te obrazac Aktivnosti obnove poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala višegodišnjih nasada, popunjen i ovjeren od Savjetovane službe.

Uz sve to dostavlja se pripadajuća dokumentacija vezana uz tip elementarne nepogode iz obrazaca EN-1, EN-2, EN-3, EN-4, EN-6 i EN-7 kojom se dokazuje da je došlo do oštećenja proizvodnog potencijala poljoprivrednog gospodarstva i da je potencijalni korisnik potpore vlasnik dugotrajne imovine koja je trajno oštećena kao proizvodni kapacitet.

Obrazac EN-1
Kod oštećenih građevinskih objekata (Obrazac EN-1) kao prihvatljivi trošak mogu se pojaviti samo uništeni legalizirali objekti, odnosno objekti za koje je podnesen zahtjev za legalizaciju i nikakvi drugi objekti. Zato potencijalni korisnik treba uz zahtjev dostaviti dokaz o vlasništvu nad uništenim objektom, dokumentaciju da je objekt legaliziran ili potvrdu da je u postupku legalizacije.

Obrazac EN-2
Kod oštećene opreme (Obrazac EN-2) bitno je li oprema uništena 100 posto ili u manjem postotku. Oprema koja je uništena 100 posto je prihvatljiv trošak i potencijalnom korisniku će se nadomjestiti oprema istih ili sličnih karakteristika koja može biti nova ili rabljena. Za opremu kod koje je stupanj uništenja manji od 100 posto sudski vještak treba potvrditi može li se predmetna oprema popraviti i isplati li se ona popravljati s obzirom na troškove. U svom mišljenju sudski vještak treba napisati sve karakteristike postojeće opreme i mehanizacije kako bi se potencijalnom korisniku nadomjestila oprema istih ili sličnih karakteristika ukoliko sudski vještak utvrdi da se ne isplati popravljati opremu. Opremu za koju sudski vještak utvrdi da se može popraviti, potencijalni korisnik treba popraviti i na temelju plaćenih računa o popravku dobit će refundirana sredstva za izvršeni popravak. Kao dokaz o vlasništvu opreme može poslužiti knjižica vozila za registriranu poljoprivrednu opremu, a ukoliko oprema i mehanizacija nije registrirana, dokaz o vlasništvu je kupoprodajni ugovor ili račun za kupovinu opreme.

Obrazac EN-3
Kod oštećenog poljoprivrednog zemljišta (Obrazac EN-3) sudski vještak za bilinogojstvo treba potvrditi svojim mišljenjem je li predmetno zemljište pogodno za daljnju poljoprivrednu proizvodnju višegodišnjih biljaka ili nije, te treba dostaviti na uvid gruntovni izvadak za predmetnu česticu, te zemljište mora biti obvezno upisano u poljoprivredni upisnik najkasnije do podnošenja zahtjeva. Budući da prema odredbama zakona poljoprivredno zemljište manje od 500 m² Savjetodavna služba ne upisuje u poljoprivredni upisnik i takvo zemljište nema registriranu arkod-parcelu, za takvo uništeno zemljište potrebno je dostaviti dokaz o vlasništvu ili kroz gruntovni izvadak ili na temelju kupoprodajnog ili drugog ugovora.

Obrazac EN-4
Kod oštećenih dugogodišnjih nasada (Obrazac EN-4) dokaz o vlasništvu je gruntovni izvadak. Budući da se u obrazac EN-4 nalazi samo podatak o broju uništenih voćaka ili trsova, bitno je mišljenje sudskog vještaka ili predstavnika Savjetodavne službe koji trebaju točno utvrditi koliko dugogodišnji nasad ima voćaka ili trsova i koliko ih je točno uništeno elementarnom nepogodom i katastrofalnim događajem da se utvrdi je li uništeni proizvodni potencijal veći od 30 posto ili nije.

Obrazac EN-6
Kod oštećenja stoke (Obrazac EN-6) prihvatljivi su troškovi uništene stoka upisane u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) i druge službene registre (pčelinji registar i slično), odnosno da se može dokazati vlasništvo nad tim životinjama.

Obrazac EN-7
Utvrđene štete na obrtnim sredstvima (Obrazac EN-7) nisu prihvatljive unutar tipa operacije 5.2.1., a jedini izuzetak su višegodišnje biljke, kao što su jagode i slično, za koje se može ostvariti potpora ukoliko je proizvodni potencijal uništen za više od 30 posto.

Predstavnici LAG-ova trebaju upozoriti potencijalne korisnike da ne smije započinjati nikakve aktivnosti na uništenom proizvodnom potencijalu prije nego podnesu zahtjev jer će se to tretirati kao neprihvatljiv trošak.

Isto tako bitno je naglasiti da kod obnove proizvodnog kapaciteta svaki potencijalni korisnik mora dokazati vlasništvo nad uništenom dugotrajnom imovinom i da može dobiti nadoknadu štete samo na imovini istih ili sličnih karakteristika po veličini, snazi i kapacitetu.

Uloga Savjetodavne službe
Gospodin Matija Čabrajac iz Savjetodavne službe govorio je o ulozi zaposlenika Savjetodavne službe u procesu prijave na natječaj za tip operacije 5.2.1., istaknuvši da je njihova uloga da popune i ovjere Prilog 13 koji sadrži podatke o točnom broju stabala višegodišnjeg nasada i da potvrde koliko se stabala ili trsova treba zamijeniti jer su uništeni od elementarne nepogode i katastrofalnog događaja. Zadaća Savjetodavne službe je da obilazi teren i da bude na raspolaganju potencijalnim korisnicima te da ih uputi imaju li pravo na korištenje potpore za tip operacije 5.2.1. ili ne.

Praktični primjer
Gospođa Natalija Ban iz APPRRR-a na praktičnom primjeru pokazala je unos zahtjeva potencijalnih korisnika u Agronet-sustav. Bitno je da korisnik u trenutku podnošenja zahtjeva ili u trenutku isplate bilo koje rate ne smije biti u predstečajnoj nagodbi, stečaju ili likvidaciji. U aplikaciji se ne traži učitavanje potvrde Porezne uprave o stanju duga prema državi, ali se traži odgovor na pitanje ima li korisnik podmirene sve obveze prema državi. Ovdje treba staviti DA jer se u suprotnom neće moći nastaviti s radom u aplikaciji. APPRRR provjerava svaku stavku iz unesenog zahtjeva i ukoliko uoči da je u trenutku unosa zahtjeva postojao dug prema državi, zatražit će očitovanje od korisnika koliki je taj dug i zašto je nastao, ali zbog toga zahtjev korisnika neće biti automatski odbijen.

Naglasila je još jednom da sve uništene poljoprivredne čestice za koje se traži potpora u okviru tipa operacije 5.2.1. moraju biti unesene u upisnik poljoprivrednog zemljišta, čak i ako su manje od 500 m², bez obzira što neće imati arkod-parcelu. Naglasila je kako se u tipu operacije 5.2.1. nadoknada za uništeni proizvodni potencijal daje isključivo vlasnicima, a ne korisnicima proizvodnog potencijala i zato se u Agronet trebaju prijaviti svi vlasnici kojima je uništen proizvodni potencijal, bez obzira imaju li ili ne registrirano poljoprivredno gospodarstvo. Još jednom naglašava da se u tipu operacije 5.2.1. ne nadoknađuju štete po prinosima, nego uništeni dugogodišnji proizvodni potencijal. Zbog toga se u tipu operacije 5.2.1. ne mogu ostvariti potpore za uništene jednogodišnje biljke od elementarne nepogode i katastrofalnog događaja, nego isključivo uništeni dugogodišnji potencijal, odnosno višegodišnje biljke i dugotrajna imovina.

U sam Agronet-sustav ne treba unijeti rješenje o proglašenoj elementarnoj nepogodi, nego treba unijeti klasu i urudžbeni broj pod kojom je proglašena elementarna nepogoda da predstavnici APPRRR-a mogu pronaći i prepoznati to rješenje među javnim dokumentima.

Prilog 13
Taj dokument, koji popunjava i ovjerava Savjetodavna služba, prilično je veliki dokument i preporuka je da se on prije pretvaranja u pdf-format razdijeli na više dokumenata kako bi bio čitljiv u APPRRR-u. Budući da Prilog 13 treba biti ovjeren i potpisan od strane Savjetodavne službe, on se treba skenirati i poslati kao pdf-dokument. Nije ispravno taj dokument konvertirati iz excel-formata u pdf-format ukoliko nema elektronski potpis. Konverziju excel- datoteke u pdf-format može učiniti jedino Savjetodavna služba koja ima elektronsko potpisivanje dokumenta.

Naknada traktora i broj zahtjeva
Kod nadoknade traktora potrebno je prvo utvrditi koliko je ukupno hektara poljoprivrednog zemljišta dugoročno uništeno i na temelju toga se odlučuje o prihvatljivosti snage i karakteristika traktora koji se može nadoknaditi kao prihvatljiv trošak.

Broj zahtjeva koje potencijalni korisnik može podnijeti nije ograničen. Netko tko je imao višestruke elementarne nepogode od 1. 1. 2014. do danas može podnijeti za svaku od elementarnih nepogoda po jedan zahtjev ili može sve elementarne nepogode objediniti u jedan zahtjev. To je njegova slobodna volja. Pored toga, ukoliko je netko imao istodobno i elementarnu nepogodu i katastrofalan događaj, on može podnijeti razdvojene zahtjeve za svaki od ovih događaja.

Kod tipa operacije 5.2.1. svi korisnici koji imaju uništen proizvodni potencijal na višegodišnjim nasadima imaju pravo na 20 posto predujma, za koji ne treba bankovna garancija. Korisnici koji zaključe ugovor o dodjeli sredstava imaju pravo i na 50 posto sredstava predujma, ali za to je neophodna bankovna garancija.

Koraci u pripremi dokumentacije
Na upit Ljubice Šolić iz LAG-a Petrova gora što je prvi korak u pripremi dokumentacije i kako je uopće zamišljena suradnja između LAG-ova i Savjetodavne službe u prijavi za natječaj, odgovoreno je kako su planirani sljedeći koraci:

1. korak – korisnici trebaju prikupiti svu dokumentaciju koju su dobili vezano uz elementarne nepogode (obrasci EN-1 do EN-7)
2. korak – Savjetodavna služba izlazi na teren i popunjava Prilog 13
3. korak – Savjetodavna služba na terenu procjenjuje ima li potencijalni korisnik elemenata za podnošenje zahtjeva ili ne
4. korak – potencijalni korisnik koji ima elemenata za podnošenje zahtjeva dolazi u LAG gdje mu se pomaže da popuni Prilog 12 da se na temelju EN-obrazaca utvrdi stvarni uništeni proizvodni potencijal i ukoliko je on veći od 30 posto da se podnese zahtjev
5. korak – podnošenje zahtjeva (osobno korisnik ili LAG u ime korisnika)

Gospodin Ivan Ciprijan iz Ministarstva poljoprivrede rekao je kako su u Ministarstvu svjesni da je to dodatno opterećenje za zaposlenike LAG-ova jer Mjera 5 i Mjera 17 nisu na popisu mjera predviđenih za provedbu unutar LEADER-programa. Ministarstvo poljoprivrede je procijenilo kako LAG-ovi već imaju dovoljno iskustva u popunjavanju Agronet-sustava i poznaju mala poljoprivredna gospodarstva na svom području i da je zato odlučilo da LAG-ova pomognu u provedbi natječaja za tip operacije 5.2.1.

(Napisala: Lidija Dabić)