U iscrpnoj analizi utvrdilo se da je dosada kroz sve mjere IPARD-programa na razini RH isplaćeno ukupno 1,3 milijarde kuna. Najviše sredstava potpore iz IPARD-programa iskoristili su Istarska (180,4 milijuna), Osječko-baranjska (176,6 milijuna) i Zadarska županija (104,4 milijuna). Najviše korisnika IPARD-programa bilo je u Istarskoj (136) te Osječko-baranjskoj (105) i Međimurskoj županiji (47).

U okviru IPARD-Mjere 101. "Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja zajednice" najviše sredstava iskoristila je Osječko-baranjska (81 milijun – 70 korisnika) te Sisačko-moslavačka (52,1 milijun – 24 korisnika), Varaždinska (44 milijuna – 25 korisnika) i Vukovarsko-srijemska županija (39 milijuna – 26 korisnika).

Najviše sredstava u okviru IPARD-Mjere 103. "Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja zajednice" iskoristile su Zadarska (67,8 milijuna – 12 korisnika), Osječko-baranjska (56,8 milijuna – 11 korisnika), Istarska (53,8 milijuna – 10 korisnika) i Splitsko-dalmatinska županija (53,9 milijuna – 9 korisnika).

Unutar IPARD-Mjere 301. "Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture" najviše sredstava potpore iskoristile su Istarska (66 milijuna – 25 korisnika), Osječko-baranjska (30,7 milijuna – 14 korisnika) i Zadarska županija (28,1 milijun – 5 korisnika).

U okviru IPARD-Mjere 302. "Diverzifikacija i razvoj gospodarskih aktivnosti" najviše sredstava potpore iskorišteno je u Istarskoj (52,5 milijuna – 94 korisnika) te u Primorsko-goranskoj (10,6 milijuna – 17 korisnika), Zagrebačkoj (6,4 milijuna – 8  korisnika) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (5,6 milijuna – 5 korisnika).

Unutar IPARD-Mjere 202. "Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja" najviše sredstava potpore ostvarile su Istarska (1,8 milijuna – 3 LAG-a), Sisačko-moslavačka (1,7 milijuna – 4 LAG-a) i Osječko-baranjska županija (1,6 milijuna – 3 LAG-a).

Kad se uđe dublje u analizu ostvarenih rezultata, unatoč svim pozitivnim pomacima, uočava se da IPARD-programi nisu uspjeli riješiti neke od specifičnih potreba, kao što su:

• 1. poljoprivredna gospodarstva ostala su siromašna i zadužena i sve im je teži opstanak na tržištu;
• 2. manjak zadruga i proizvođačkih organizacija jer IPARD-program nije doveo do povezivanja malih poljoprivrednih proizvođača;
• 3. manjkavost u sadržajnom ili organizacijskom smislu kod pojedinih proizvodnih sektora jer IPARD-program nije donio poboljšanja u sektoru svinjogojstva i sektoru proizvodnje mlijeka;
• 4. nedostatak ključne infrastrukture za podršku u poljoprivrednoj proizvodnji jer IPARD-program nije značajnije povećao broj silosa i skladišnih prostora, hladnjača, klaonica i organizirao veleprodajno tržište;
• 5. problemi povezani s uključivanjem mladih poljoprivrednika u proizvodnju jer je IPARD potpomagao uključivanjem malih poljoprivrednika čija je obitelj imala dovoljno sredstava da ih podrži u uključivanju u proizvodnju;
• 6. konkurencija koja se osjetila između IPARD-programa i PRR-a tijekom zadnje godine provedbe IPARD-programa.

Kroz izlaganje predložene su i određene konkretne mjere za poboljšanje Programa ruralnog razvoja (PRR) na razini Vukovarsko-srijemske županije i RH kako bi se uklonili uočeni nedostaci iz IPARD-programa.

Nakon sadržajnog izlaganja Andrije Matića, slijedilo je predstavljanje rada potpornih institucija za ruralni razvoj u prethodnoj godini. Svoj rad u prethodnih godinu dana publici su predstavili LAG Srijem (Josip Kovač) i LAG Šumanovci (Paulina Perić). Mladen Markešić predstavio je rad Ureda za međunarodnu suradnju i zaštitu okoliša TINTL (akronim prvih slova općina koje su ga osnovale: Tovarnik, Ilok, Nijemci, Tompojevci, Lovas), koji pomaže malim poljoprivrednim gospodarstvima pri prijavama na natječaje. TINTL je u okviru natječaja za Mjeru 4. i Mjeru 6. tijekom 2014. godine pomogao u pripremi prijava za 19 projekata.

Tajnica klastera "Slavonski hrast" Zrinka Tomić predstavila je rad i aktivnosti klastera, a Kristina Glumac predstavila je projekt Grada Vukovara "Poduzetničko-inovacijski centar Vukovar", koji se gradi kroz obnovu napuštenih zgrada bivšeg kombinata Borovo i ustvari predstavlja multifunkcionalni poduzetnički inkubator, vrijedan 42 milijuna kuna.

Na lovaskom gospodarskom forumu svake se godine predstavljaju i primjeri dobre praske. Ove godine svoje realizirane projekte predstavili su tvrtka Agro-Jakšić, koja je iz IPARD- programa izgradila silose i sušare. Mara Čuljak predstavila je uspješan rad udruge "Češnjak", koja je – uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije i u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu – pokrenula projekt sadnje češnjaka i zelenog graha, u koji je uključeno 100 malih obiteljskih gospodarstava. Dario Hodak predstavio je projekt IRRI Općine Lovas iz prekogranične suradnje Hrvatska – BiH, koji je proglašen najuspješnijim lokalnim EU-projektom u razdoblju 2012-2014. u Hrvatskoj.

Nakon posjeta Općini Lovas, nameće se zaključak kako je na području Baranje potrebno, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, organizirati sličan gospodarski forum, na kojem bi se svake godine predstavili rezultati rada najuspješnijih baranjskih poduzetnika i potpornih institucija vezanih uz ruralni razvoj.

Kao gost na uspješno organiziranom IX. gospodarskom forumu u Lovasu bila je Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja.