LAG Baranja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Općina Petlovac u nedjelju, 6. travnja 2014. godine, u Domu kulture u Petlovcu, a u sklopu aktivnosti Turističke zajednice Baranje "Uskrs u Baranji – Cvjetni sajam u Petlovcu", organizirali su okrugli stol i stručno predavanje s prezentacijom na temu "Mogućnosti zapošljavanja u ekološkoj poljoprivredi". Okrugli stol otvorio je Drago Dominić, načelnik Općine Petlovac i član Glavnog odbora LAG-a Baranja. Potom se skupu obratio Ivan Doboš, predsjednik LAG-a Baranja, koji je nazočne ukratko upoznao s dosadašnjim radom LAG-a Baranja, te predstavio Anu Lazić, novoizabranu potpredsjednicu LAG-a.Prezentacija LAG-a Baranja
Kao uvod u temu okruglog stola održana je kratka prezentacija LAG-a Baranja pod nazivom "Primjena LEADER-pristupa u sklopu Programa ruralnog razvoja 2014.-2020", koju je sudionicama predstavio mr. sc. Stanko Dabić. Tijekom prezentacije sudionici skupa su upoznati s LEADER-pristupom i podmjerama LEADER-pristupa u razdoblju od 2014. do 2020. godine. U prezentaciji je predstavljena uloga i značaj LAG-a Baranja u provedbi mjera Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. te zašto je potrebno da se mali proizvođači uključe u rad LAG-a i kako to mogu učiniti.
Što je ekološka poljoprivreda?
Okrugli stol "Mogućnosti zapošljavanja u ekološkoj poljoprivredi" vodila je doc. dr. sc. Snježana Tolić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Kao uvod u temu održana je kratka prezentacija projekta "Eco-Educo park", koji provodi Poljoprivredni fakultet u Osijeku, a LAG Baranja je partner na njegovoj provedbi. Cilj tog projekta je povećati interes za uvođenje ekološke proizvodnje u ruralnim sredinama i motivirati dugotrajne nezaposlene osobe na stjecanje znanja i vještina u vrtlarstvu, kako bi se povećale mogućnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje.
U prezentaciji je naglašena razlika između tradicionalne i suvremene intenzivne poljoprivrede, koja se temelji na primjeni visoke tehnologije s isključivim ciljem stvaranje profita kroz smanjenje troškova proizvodnje, iz koje se isključuje rad i briga o zaštiti okoliša. Nasuprot takvoj proizvodnji stoji ekološka poljoprivreda, koja se temelji na zasadama tradicionalne poljoprivrede i koja omogućava malim poljoprivrednim gospodarstvima i pojedincima da, uz relativno mala ulaganja, pokrenu proizvodnju ekoloških proizvoda za vlastite potrebe i za tržište. Pri tomu je ključno povećati svijest i motivaciju stanovnika u ruralnim sredinama za ekološku proizvodnju u vlastitim vrtovima, gdje se može nadzirati kvaliteta od sjemena do finalnog proizvoda.
Može li se zaraditi na ekoproizvodima?
Potražnja za ekološki certificiranim proizvodima postoji u inozemstvu i na domaćem tržištu. Kupci danas sve više vode brigu o kvaliteti proizvoda i traže kvalitetne izvorne tradicionalne proizvode. Kao primjer dr. sc. Snježana Tolić navodi da se u Austriji ekološka proizvodnja organizira na 545.000 ha, što čini 20 posto poljoprivrednih površina. U projekte ekološke proizvodnje u Austriji uključeno je 22.000 stanovnika, koji opskrbljuju austrijsko i njemačko tržište ekološkim proizvodima i stvaraju godišnji prihod veći od milijardu eura. Predavačica je navela kako npr. postoji upit iz dubrovačkih hotela za većim količinama soka od rajčice pakirnog u bočicama od 2 i pol decilitra.
Za ekološku proizvodnju nisu potrebna velika ulaganja i velike površine. Ekološka proizvodnja za vlastite potrebe u "kućnim vrtovima" iz vlastitih kompostišta, u koja se smješta organski razgradiv otpad (guljotine krumpira, mrkve i drugih kućnih namirnica i voća), postaje sve više hit u velikim gradovima jer se ljudi žele ponovno vratiti prirodi. Usitnjenost oraničnih površina na području Slavonije i Baranje pruža mogućnost ljudima iz ruralnih sredina, osobito onima koji su dugotrajno nezaposleni, da se uključe u projekt "Eco-Educo park" i steknu potrebne vještine za ekološku proizvodnju u svojim vrtovima.
Poticaji za ekološku proizvodnju
Europska unija kroz Mjeru 11 – Ekološka proizvodnja potiče prijelaz iz konvencionalne u ekološku proizvodnju višim poticajima za oranične površine koje se koriste za ekološku proizvodnju. Ključna stvar u svemu je prodaja ekoloških proizvoda za poznatog kupca i osiguranje dovoljnih količina za tržište. Prilika za to je udruživanje ekoloških proizvođača i prodaja proizvoda kroz ekološke zadruge i organiziranje kratkih lanaca prodaje ekoloških proizvoda, kako bi se smanjio na najmanju mjeru broj posrednika između proizvođača i kupca, odnosno da se uspostavi gotovo direktan odnos kupac – proizvođač. Na taj način kupac bi imao nadzor nad proizvodom, što bi mu omogućilo da ima uvid u kvalitetu od sjemena do finalnog proizvoda.
Europska unija Mjerom 09 – Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača potiče udruživanje da se olakša izlazak na tržište i potakne konkurentnost malih proizvođača na tržištu, što je prilika koja se ne bi trebala propustiti. Za izlazak na tržište ekološkim proizvođačima potrebno je osigurati ekološke certifikate i u tome svoju pozitivnu ulogu kroz projekte može odigrati upravo LAG Baranja.
Diskusija
U diskusiji koja je vođena na okruglom stolu sudjelovali su: Ivan Doboš, Branko Radovanović, Drago Dominić, Stanko Dabić i Goran Bartolić.
LAG Baranja planira slične okrugle stolove održati u još nekoliko jedinica lokalne samouprave na području Baranje.
