17. 07. 2020.

Detaljan opis radionice za LAG-ove vezane za Mjeru 19

Mjera 19Mjera 19

Dana 13. 7. 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je u Zagrebu radionicu za LAG-ove vezano uz stanje provedbe Mjere 19 i najčešće pogreške u provedbi LAG-natječaja te aktualne informacije vezane uz buduće programsko razdoblje 2021.-2027. godine. (Tehničke detalje o toj radionici vidjeti OVDJE.)

PRVI DIO RADIONICE

Na početku radionice Ivan Ciprijan, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, prisutnima je predstavio planirani program rada i uputio sudionike u pravila ponašanja, budući da su na snagu stupile nove mjere vezano uz COVID-19. Nakon toga prisutnima se obratio Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, koji je istaknuo dosadašnju uspješnu suradnju Ministarstva poljoprivrede i LAG-ova u provedbi Mjere 19 "LEADER/CLLD". Prema dostupnim podacima, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) do sada je ugovoreno 80% alokacije i isplaćeno oko 60% ugovorenih sredstava, tako da je to najbolje iskorišteni program iz fondova EU.

LAG-ovi su do 30.6.2020. godine proveli ukupno 211 natječaja i ugovorili oko 1.600 projekata. U programskom razdoblju 2014.-2020. godine za LEADER/CLLD u RH je izdvojeno 67 milijuna eura. Za iduće programsko razdoblje bit će izdvojeno najmanje 5% omotnice za ruralni razvoj, što znači dvostruko više sredstava, i to će biti na razini od oko 130 milijuna eura.

Priprema strateških dokumenata
U Ministarstvu poljoprivrede trenutno se užurbano pripremaju strateški dokumenti za iduće programsko razdoblje. Na prvom mjestu je usvajanje Strategije razvoja poljoprivrede i akvakulture za razdoblje 2020.-2030. godine, koja je rađena u suradnji sa Svjetskom bankom (IBRD). Isto tako, predstavnici Ministarstva poljoprivrede sudjeluju u pregovorima koji se vode na razini Europskog parlamenta (EP), Europskog vijeća (EV) i Europske komisije (EK) oko donošenja odluka da 2021. godina bude prijelazno razdoblje u kojem će se izdvojiti 300 milijuna eura za korisnike Programa ruralnog razvoja.

Uz sve to, nastavljaju se pregovori s EK o alokaciji 2% sredstava iz Programa ruralnog razvoja za trenutnu pomoć stradalim poljoprivrednim gospodarstvima od krize izazvane epidemijom COVID-19, gdje je RH odobreno 360 milijuna kuna za objavu natječaja. Za mala poljoprivredna gospodarstva koja se bave primarnom proizvodnjom maksimalni iznos potpore iznosit će 7.000,00 €, a za poljoprivredne prerađivače 50.000,00 €. Na kraju uvodnog govora gospodin Tušek je istaknuo kako pred Ministarstvom poljoprivrede, kao i pred LAG-ovima, stoji izazovno vrijeme s puno problema koje treba riješiti.

Provedba Mjere 19
Ivan Ciprijan upoznao je sudionike s provedbom Mjere 19 "LEADER/CLLD" na dan 30. lipnja 2020. godine. Kada se govori o provedbi Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine (PRR), najviše sredstava je ugovoreno u okviru M4 (29,9%), te M7 (19,1%) i M13 (12,1 posto). Kada se govori o provedbi M19, na području RH i dalje djeluju 54 odobrena LAG-a, koji pokrivaju oko 51.000 km², što čini 90% područja RH, a LAG-područja obuhvaćaju oko 2,5 milijuna stanovnika, što čini 57 % ukupnog stanovništva RH. U okviru provedbe podmjere 19.2. do sada su aktivirani sljedeći tipovi operacija (TO ): TO 6.3.1., TO 7.4.1., TO 4.1.1., TO 4.2.1., TO 6.1.1. te se u listopadu 2020. godine očekuje aktivacija TO 6.4.1.

LEADER-metoda u Republici Hrvatskoj provodi se po principu monofondovskog financiranja korištenjem samo sredstava iz Europskog fonda za ruralni razvoj (EAFRD), uz oslanjanje na mjere iz PRR. Takav model pokazao je određene prednosti jer je RH imala prvi puta priliku provoditi LEADER-program pa je bilo potrebno učenje svih sudionika u tom procesu. Do 30.6.2020. godine LAG-ovi su objavili 211 natječaja i ugovorili 1.598 projekata u ukupnoj vrijednosti od 350 milijuna kuna, što čini 99% odobrene alokacije.

Najviše zanimanja i najviše natječaja na LAG-razini (87) otvoreno je za korištenje sredstava za TO 6.3.1., uz financiranih 993 projekta u ukupnoj ugovorenoj vrijednosti 110,6 milijuna kuna.

Veliko zanimanje privukli su natječaji na LAG-razini koji odgovaraju TO 7.4.1., koje je do sada proveo 51 LAG i na 78 natječaja ugovoreno je 390 projekata u vrijednosti od 89,2 milijuna kuna. Nešto manje zanimanja bilo je za LAG-natječaje koji odgovaraju TO 4.1.1., gdje je 31 LAG objavio 33 natječaja, na kojima je ugovoreno 178 projekata u ukupnom iznosu od 45,9 milijuna kuna, te TO 4.2.1., gdje je 8 LAG-ova objavilo 8 natječaja, s ugovorenih 7 projekata u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna, i TO 6.1.1., gdje je 5 LAG-ova objavilo 5 natječaja i ugovorilo 21 projekt, u vrijednosti od 7,8 milijuna kuna.

Kada se govori od projektima suradnje (TO 19.3.1. i 19.3.2.), do sada je prijavljeno 12 projekata, ugovorene vrijednosti 3 milijuna kuna, a isplaćeno je 9% ugovorenih sredstava.

Na razini M19 "LEADER/CLLD" isplaćeno je ukupno 29% alociranih sredstava.

LAG-ovi u Hrvatskoj
Na području RH djeluju 54 LAG-a s ukupno 3.635 članova i zaposlenih 106 osoba, što čini prosjek od dvije osobe po LAG-u. Za animacijske aktivnosti LAG-ova isplaćeno je 242.494,57 kn, što čini prosjek od 4.490,65 kn po LAG-u, a to je zaista malo i pokazuje kako LAG-ovi ne pridaju dovoljno pozornosti animacijskim aktivnostima na svom području.

Gospodin Ciprijan je istaknuo kako je Ministarstvo poljoprivrede donijelo odluku o naknadnoj dodjeli 33,2 milijuna kuna sredstava za 23 LAG-a kroz sustav nagrađivanja. Sredstva su dodijeljena sukladno članku 4. stavak 6. Pravilnika. Među nagrađenim LAG-ovima nalazi se i LAG Baranja.

Najčešće pogreške u provedbi LAG-natječaja
Nakon gospodina Ciprijana, prezentaciju o najčešćim pogreškama u provedbi LAG-natječaja održao je Ivo Dolić. On je na početku istaknuo kako APPRRR u provedbi LEADER-programa u ovom trenutku prioritet stavlja na obradu učitanih predmeta na LAG-natječajima koji odgovaraju TO 4.1.1. na nacionalnoj razini te TO 6.3.1., TO 7.4.1. i na projekte suradnje.

Najviše pogrešaka na LAG-natječajima bilo je u okviru TO 7.4.1. APPRRR je do sada donio 274 pozitivne odluke za projekte u okviru TO 7.4.1., ali i 47 odluka o odbijanju (14,6%), dok je 21 prijavitelj tijekom provedbe nadzora odustao od projekta. Na odluke o odbijanju koje je APPRRR dostavio prijaviteljima, do sada je Ministarstvu poljoprivrede uloženo 16 prigovora, od čega je 5 usvojeno, 10 odbijeno, a jedan je odbačen. Najviše odbijenih prijava posljedica je nepotpune dokumentacije, kao što je nedostatak glavnog ili idejnog projekta koji su bili propisani natječajnom dokumentacijom.

Isto tako, dosta projektnih zahtjeva nije bilo adekvatno obrađeno na LAG-razini, što je kroz dopune dorađivano, a za to se u APPRRR troši puno vremena. Najviše problema u projektima kod TO 7.4.1. bilo je oko nepotpunog definiranja je li riječ o rekonstrukciji objekta ili održavanju objekta, a tu postoji vrlo uska granica.

Rekonstrukcija ili održavanje?
APPRRR je zaprimio veći broj projekata za TO 7.4.1. u kojima arhitekti nisu precizno naveli je li riječ o rekonstrukciji ili održavanju. Postojali su slučajevi kada je projekt glasio kao rekonstrukcija objekta, a projektanti su u tekstu koristili izraze o održavanju objekta ili su se pozivali na članak 3. stavak 1. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 125/19), a nisu se pozivali na točku 28. koji definira pojam rekonstrukcije. Isto tako, arhitekti su ponegdje koristili pojam adaptacija koji se u Zakonu o gradnji više ne koristi i nisu precizno naveli radi li se o rekonstrukciji ili održavanju objekta. Zato ubuduće treba tražiti od arhitekata da precizno navedu što podrazumijevaju pod pojmom adaptacija.

Gospodin Dolić je naveo i primjere održavanja, kao što su brušenje parketa, bojanje zidova, zamjena unutarnjih vrata i prozora, koji nisu u svrhu povećanja razreda energetske učinkovitosti te kao takvi nisu bili prihvatljivi trošak.

Svrha i namjena objekta
Veliki problem kod rekonstrukcije objekta je bilo dokazivanje svrhe i namjene objekta. Kod rekonstrukcije objekta mora postojati dokument kojim se dokazuje njegova namjena. Za objekte izgrađene prije 1968. za takve objekte se izdavala uporabna dozvola iz koje se jasno vidi za što je objekt namijenjen. Iz kasnijih razdoblja često se u gruntovnici i katastru navodi samo "javna zgrada", a u toj javnoj zgradi nalaze se kancelarije jedinice lokalne samouprave, ambulanta, stomatološke ordinacije, kafe-bar i slično. Za takve slučajeve APPRRR je tražio da prijavitelj dokaže narav građevine kroz uporabnu dozvolu u kojoj je trebalo pisati da je riječ o građevini javne i društvene namjene, tako da se može dokazati da je objekt u stvarnosti društveni dom, a ne sjedište JLS ili ambulanta.

Ako postoji slučaj da je u dokumentaciji navedeno da je objekt ambulanta ili trgovina, tada je trebalo u projektu navesti da se radi o rekonstrukciji i prenamjeni ambulante u društveni dom i tada bi to bio prihvatljiv projekt. U slučaju multifunkcionalnih zgrada, prijavitelj mora dokumentacijom ili fotografijama dokazati da se ta zgrada koristi kao društveni dom opće društvene namjene.

Pojavio se problem kako tretirati rekonstrukciju krovišta kod takvih multifunkcionalnih objekta jer nije moguće rekonstruirati samo pripadajući dio krovišta. Tu su postojala dva stajališta APPRRR. Prvo stajalište je da se prizna kao opravdani trošak samo pripadajući dio krovišta, a drugi stav da se prizna cijelo krovište, što je najčešće i činjeno. Isto tako, pojavio se problem s pješačkim stazama koje su sastavni dio ceste. Ovakvo ulaganje nije prihvatljivo unutar TO 7.4.1., nego samo kroz TO 7.2.2. i to pod uvjetom da se pješačka staza kroz geodetski elaborat izdvoji u zasebnu građevinsku česticu, odvojenu od ceste.

Javne zelene površine, igrališta, TIC-ovi...
Kod ulaganja u javne zelene površine APPRRR je tražio da prijavitelj dostavi dokaz iz katastra da se na čestici na kojoj se planira vršiti ulaganje nalazi groblje, javna zelena površina i drugo. Kada je riječ o ulaganjima u dječja ili sportska igrališta APPRRR u nadzoru traži da se u zahtjevu za konačnu isplatu kao obvezan dokument dostavi završno izvješće nadzornog inženjera o izgrađenom / rekonstruiranom / opremljenom igralištu zajedno s atestima za opremu koja se stavlja na njega.

Nekoliko LAG-ova je prijavilo projekte ulaganja u turističko-informativne centre (TIC). To u ovom programskom razdoblju treba izbjegavati. Prvo što treba naglasiti je pravilo pristupa TIC-u, koji mora biti javno dostupan objekt, odnosno ne smije se naplaćivati ulaz ili slične naknade. Ulaganja u dvorce, muzeje kao TIC-ove nije prihvatljivo kroz TO 7.4.1. u ovom programskom razdoblju.

Na natječajima se dosta griješilo kod objekata koji se mogu graditi bez građevinske dozvole sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama (NN 36/19). Kod izjave arhitekt se mora točno pozvati na određeni članak, stavak i točku koji se odnosi na objekt koji se gradi bez građevinske dozvole jer nije dovoljno samo općenito se pozvati na pravilnik.

Svježe meso, kušaonice, posude za vino
U TO 4.1.1. dosta rasprave vođeno je oko statusa svježeg mesa, koje se ne nalazi u Aneksu I i nije primarni poljoprivredni proizvod, nego je prerađeni poljoprivredni proizvod. Isto tako kušaonice nisu prihvatljivo ulaganje u TO 4.2.1., isto kao što posude za vino nisu prihvatljivo ulaganje u TO 4.1.1., nego su prihvatljive kao ulaganje u okviru vinske omotnice.

Rasprava
Nakon prezentacije gospodina Dolića, uslijedila je rasprava. Gospođa Lenart iz LAG-a Moslavina pitala je kada nagrađena 23 LAG-a mogu početi koristiti dodatno odobrena sredstva. Gospodin Ciprijan je istaknuo da LAG-ovi prvo trebaju dobiti odluku o pripadajućim naknadno odobrenim sredstva. Nakon toga će trebati potpisati ugovor između LAG-a i Ministarstva poljoprivrede o naknadno odobrenim sredstvima te napraviti odgovarajuće promjene LRS (lokalne razvojne strategije!). LAG-ovi kojima su odobrena sredstva trebali bi dobiti odluku do 24. srpnja, a ugovori bi se trebali potpisati nakon 15. kolovoza ove godine.

Bojana Markotić-Krstinić istaknula je kako je 10. lipnja bio sastanak u Ministarstvu poljoprivrede čija namjera nije bila promjena postojeće odluka o dodjeli naknadnih sredstava, nego da Ministarstvo poljoprivrede iznađe dodatna sredstva za LAG-ove koji nisu obuhvaćeni predmetnom odluku o dodatnim sredstvima.

U diskusiji su sudjelovali i Albert Varga iz LAG-a Srijem i Verica Mušić iz LAG-a Šumanovci.

Potom je gospodin Ciprijan je istaknuo kako LAG-ovi trebaju biti spremni na to da će uskoro EK početi provjeru efikasnosti korištenja alociranih sredstava i na temelju toga će donijeti odluku hoće li ograničiti neutrošena sredstva ili će tražiti da se napravi novi akcijski plan za korištenje preostalih sredstava.

Postavljeno je i pitanje što se događa s aplikacijom Pitanja i odgovoru (PIO) na web-stranici www.ruralnirazvoj.hr jer se već neko vrijeme na njoj ne mogu postavljati pitanja. Gospodin Ciprijan je odgovorio kako se radilo ažuriranju stranice i zbog toga su se pojavile poteškoće za korisnike, koje su sad otklonjene.

Gospodin Dolić je upozorio LAG-ove da su za jednostavnu javnu nabavu u LAG-natječajima za TO 7.4.1. prijavitelji obvezni koristiti Portal ponuda u Agronetu. Svi oni koji su pokrenuli javnu nabavu bez da su objavili poziv za dostavljanje ponuda kroz taj portal pogriješili su i tu nema popravka.

Gospođa Lenart iz LAG-a Moslavina u svojoj je dopuni istaknula kako JLS trebaju promijeniti pravilnike o jednostavnoj javnoj nabavi te u njih ugraditi odredbe o objavi na Portalu ponuda. Nakon rasprave uslijedila je stanka.

DRUGI DIO RADIONICE

Multifondovsko financiranje LRS
U drugom dijelu radionice Ivan Ciprijan je sudionicima kroz prezentaciju predstavio multifondovsko financiranje LRS na razini članica EU. Među 28 članica EU (u statistiku je uključena i Velika Britanija) u programskom razdoblju 2014.-2020. godine nalazilo se 2.800 LAG-ova kojima su kroz LEADER-program stavljena na raspolaganje sredstva u iznosu od 9,3 milijarde €, što čini prosjek od 3,3 milijuna € po LAG-u. Najviše sredstava – 6,9 milijardi €, što čini 74,2% LEADER-proračuna – isplaćeno je iz EAFRD-a, a preostalih 25,8% sredstava su iz ostalih ESI-fondova (Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo – EMFF, Europski fond za regionalni razvoj – EFRD i Europski socijalni fond – ESF).

Gospodin Ciprijan je najavio kako će sudionici radionice o iskustvima multifondovskog financiranja LRS imati priliku čuti kasnije kroz videokonferenciju s kolegama iz Slovenije.

Iduće programsko razdoblje
Gospodin Ciprijan je sudionicima radionice govorio o novostima vezanim uz iduće programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Prema najnovijim informacijama, ukupni planirani proračun za Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) u programskom razdoblju na razini EU iznosi 391,4 milijarde €, od čega se na I. stup (Europski garancijski fond – EGF) za isplatu izravnih potpora poljoprivrednicima odnosi 290,7 milijardi €, dok se za II. stup (Europski program ruralnog razvoja) planira alocirati 100,7 milijardi €, od čega je za program ruralnog razvoja namijenjeno 84,2 milijarde € i za program Next generation 16,5 milijardi eura.

Kada se govorio o nacionalnoj razini, ključna stvar je završiti Strategiju razvoja poljoprivrede i ribarstva 2020.-2030. godine, koja se radi u suradnji sa stručnjacima iz Svjetske banke (IBRD) i koja se nalazi u završnoj fazi predstavljanja. Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva uskoro će se dati na širu javnu raspravu i nakon toga slijedi njezino formalno usvajanje na Vladi RH. Nakon toga pristupit će se izradi Strateškog plana (SP) za poljoprivredu u razdoblju 2021.-2027. godine, koji treba biti usklađen sa strategijom ZPP i na temelju kojeg će se vršiti pregovori za usvajanje Operativnog programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2021.-2027. godine, unutar kojeg će biti uključena sredstva za provedbu LEADER-strategije.

Financiranje LEADER-programa
LEADER-program je obvezni dio Strateškog plana 2021.-2027. godine i minimalno 5% sredstava iz Programa ruralnog razvoja treba biti raspodijeljeno u njegovu provedbu. U programskom razdoblju 2014.-2020. godine za provedbu LEADER-programa u RH je izdvojeno 2,5% sredstava iz PRR, tako da će u idućem programskom razdoblju za LAG-ove i provedbu LRS biti izdvojeno dvostruko više sredstava, što iznosi okvirno oko 130 milijuna €. Prvi krug odabira certificiranih LAG-ova u RH mora se završiti najkasnije godinu dana nakon što Strateški plan odobri EK. Ukoliko se donese odluka o multifondovskom financiranju LEADER-programa, odabir LAG-ova mora se završiti najkasnije godinu dana nakon što EK usvoji posljednji operativni program koji će se koristiti za financiranju provedbe LRS LAG-ova.

Kada se govori o multifondovskom financiranju, u listopadu 2019. godine osnovano je Povjerenstvo za LEADER-program, a u prosincu 2019. godine formirane su radne skupine za LEADER-program. Povjerenstvo za LEADER-program je ispred Ministarstva poljoprivrede dostavilo kolegama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) poziv da se očituju žele li u idućem programskom razdoblju 2021.-2027. godine sudjelovati sredstvima EFRD u financiranju LEADER-programa u RH. Zvanično očitovanje MRRFEU nije primljeno do danas.

Prema neslužbenim informacijama, MRRFEU nije zainteresiran za sudjelovanje u financiranju LEADER-programa, uz obrazloženje kako su im u idućem programskom razdoblju smanjena sredstva alokacije. Ministarstvo poljoprivrede pokrenut će pojačani konzultacijski proces s MRRFEU kako bi se dobio konačni odgovor.

Izrada novih LRS (lokalnih razvojnih strategija)
U programskom razdoblje 2021.-2027. godine, iduća, 2021. godina planirana je kao prijelazno razdoblje. Europski parlament (EP) i Europsko vijeće (EV) predlažu da prijelazno razdoblje traje dvije godine, ali EK zauzima stav da to bude jedna godina i oko toga se još uvijek vode pregovori. Praktično to znači da novo programsko razdoblje započinje s 01.01.2022. godine, a sve ovisi o tijeku pregovora i dogovoru između EP, EV i EK. U prijelaznom razdoblju država će trebati alocirati minimum od 2,5% sredstava za rad LAG-ova u 2021. godini. Za RH je već podignuta omotnica za 2021. godinu, pri čemu je za izravna plaćanja potpora (I. stup) izdvojeno 349,8 milijuna €, a za ruralni razvoj (II. stup) 299,6 milijuna euro, što znači da će za provedbu LEADER-programa u prijelaznom razdoblju (2021. godine) biti izdvojeno oko 7,5 milijuna €, odnosno oko 56,2 milijuna kuna, što čini prosjek od oko milijun kuna po LAG-u.

LAG-ovi će u idućoj, 2021. godini trebati uskladiti svoje LRS s prijelaznim razdobljem, tako da se LRS ažuriraju i usklade financijski plan i pokazatelji te drugi potrebni tehnički detalji. To samo znači kako će LAG-ovi u idućoj 2021. godini raditi na dva kolosijeka: na završetku LRS za programsko razdoblje 2014.-2020. godine i raditi na izradi nove LRS za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Ministarstvo poljoprivrede u svrhu ujednačavanja LRS zalaže se za to da se napravi prijedlog (špranca), s okvirima LRS po pitanju veličine dokumenta, minimalnog sadržaja LRS i metodologije, te naputke kako kreirati LRS i prihvatljivost projekata u LRS.

Naglasak će biti na maksimalnoj odgovornosti lokalnih dionika, a Ministarstvo poljoprivrede će definirati samo ono što nije prihvatljivo ulaganje. Ukoliko bude multifondovsko financiranje LRS, drugi fondovi će definirati što nije prihvatljivo ulaganje za taj fond, tako da će se na kraju napraviti kompilacija onoga što nije prihvatljivo ulaganje kod multifondovskog financiranja. Definirat će se ključne stvari koje mora zadovoljiti svaki projekt koji se namjerava financirati kroz provedbu LRS, kao što su obveza da prijavitelj bude s područja LAG-a, minimalni iznos potpore, maksimalni iznos potpore i slično.

Problem će biti što ćemo imati 54 različite LRS i to će stvarati veću opterećenost na APPRRR kao nadzorno tijelo, dok će potpuna odgovornost biti na upravljačkim tijelima LAG-a. To je bila želja većine LAG-ova i podrazumijeva puno veću slobodu, ali i veću odgovornost LAG-ova. Kolege u Sloveniji već znaju da će kod njih biti multifondovsko financiranje LEADER-programa i LRS i to iz tri fonda: EAFRD, EFRD i ESF, dok mi u RH to još uvijek ne znamo.

Prijedlog je da se LAG-ovima proširi i dopusti određeni pristup u Agronet-sustav u početnoj fazi podnošenja zahtjeva za potporu, tako da se zahtjevi mogu unositi elektronski bez prevelikog zagušenja rada LAG-a papirologijom, da bi LAG-ovi mogli obaviti administrativnu kontrolu i donijeti svoje odluke, a konačnu obradu i nadzor obavljat će APPRRR.

RASPRAVA

Što je s prijavama za natječaj za TO 6.3.1.?
Nakon prezentacije uslijedila je rasprava. Dijana Turniški pitala je kada će APPRRR donijeti konačne odluke o prijavama za natječaj za TO 6.3.1. na nacionalnoj razini, koji je raspisan još 2018. godine, jer ima potencijalnih prijavitelja koji su se prijavili na taj natječaj i još su u obradi te se ne mogu prijaviti na LAG-natječaj za isti tip operacije. Odgovoreno je kako će uskoro iz APPRRR dobiti odgovor na to pitanje.

Što praktički znači prijelazno razdoblje?
Na upit što praktično znači za LAG-ove prijelazno razdoblje, gospodin Ciprijan je rekao da sve ostaje kao u programskom razdoblju 2014.-2020. godine, samo se mijenja dinamika i iznos financijskih sredstava i ne mogu se objavljivati novi natječaji za programsko razdoblje 2021.-2027. godine, nego će se odobrena sredstva koristiti za troškove financiranja podmjere 19.4. i za izradu novih LRS. LAG-ovi će se poticati da sami izrađuju nove LRS jer sada imaju potrebno iskustvo i neće se tolerirati konzultantske naknade za izradu LRS, kakve su bile u programskom razdoblju 2014.-2020. godine.

O multifondovskom financiranju
Ukoliko bude donesena odluka o multifondovskom financiranju provedbe LRS, svaki LAG će se morati očitovati hoće li koristiti multifondovsko financiranje ili financiranje samo iz jednog fonda te o tome zauzeti čvrsti stav. Razmatra se mogućnost da se financiranje provedbe LRS započne kao monofondovsko, a da se naknadno, od 2023. ili 2024. godine, omogući prijelaz na multifondovsko financiranje provedbe LRS, ali sve je to još predmet pregovora.

Smanjenje broja LAG-ova?
Razgovori će se voditi i o mogućem smanjenju broja LAG-ova u RH, ali će se kod izbora certificiranih LAG-ova uspostaviti kriteriji koje će trebati zadovoljiti. Razmišljalo se o tome da se u definiraju LAG-područja ona spuste s razine JLS na razinu naselja, ali je problem što u RH ne postoje zadovoljavajući statistički podaci za razinu naselja.

Kad će se moći koristiti sredstva iz prijelaznog razdoblja?
Na upit kada bi se mogla početi koristiti sredstava iz prijelaznog razdoblja jer postoje LAG-ovi koji će iscrpiti svoja sredstva do kraja 2020. godine, gospodin Ciprijan je rekao kako je to teško reći jer treba provesti zahtjevnu proceduru pregovora između RH i EK, promijeniti u Uredbi EK br. 1307/2013 članke 4. i 6. koji govore o alokaciji sredstava po godinama, dostaviti zahtjev da se žele koristiti sredstva prijelaznog razdoblja i sve to treba odobriti EK. To će to potrajati, tako da se sredstva prijelaznog razdoblja gotovo sigurno neće početi koristiti s 1.1.2021. godine. U prijelaznom razdoblju LAG-ovi će dobiti u prosjeku milijun kuna sredstava koja će se moći koristiti sukladno odlukama upravljačkih tijela LAG-a, a pravilo N+3 se pomiče za projekte iz 2021. na 2024., a eventualno za projekte iz 2022. godine na 2025. godinu.

Videokonferencija sa slovenskom stranom
Nakon kraće stanke, održana je videokonferencija, koju je sa slovenske strane vodila Alina Cunk Perklič iz Ministarstva poljoprivrede Slovenije, koja je govorila o iskustvima multifondovskog financiranja LRS. Gospođa Perklič je na početku ukratko predstavila kronologiju razvoja LEADER-programa u Sloveniji u razdoblju 1991.-2003. godine te 2007.-2013. godine, kada je Slovenija postala punopravna članica EU, i od 2014.-2020. godine.

Programsko razdoblje 2007.-2013.
U razdoblju 2007.-2013. godine u Sloveniji su postojala 33 LAG-a i 1 FLAG. Provedeno je 1.400 projekata, za koje je alocirano 31 milijun €, pri čemu je više od 30% projekta bilo vezano uz sektor turizma.

Bilo je to razdoblje učenja. Nakon provedene sustavne analize tog razdoblja, uočeno je kako JLS imaju prevelik utjecaj na LAG-ove i da je previše sredstava usmjereno na JLS. Nedostajala je suradnja između onih koji su sudjelovali i onih koji su provodili projekte, tako da nije bilo integriranog razvoja područja jer nije bilo projekata koji bi generirali nove projekte, nego su to bili individualizirani projekti. Zbog navedenih razloga u programskom razdoblju 2014.-2020. odlučili su se na multifondovsko financiranje, koristeći sredstva iz tri fonda: EAFRD, EMFF i EFRD.

U slovenskom Ministarstvu poljoprivrede postoji odjel za CLLD kao središnje upravljačko tijelo i Koordinacijski odbor. Koordinacijski odbor čini 20 osoba, koji uključuje predstavnike ministarstva poljoprivrede, agencije za plaćanja, mreže za ruralni razvoj, fonda za regionalni razvoj i druge. Koordinacijski odbor je odgovoran Ministarstvu poljoprivrede, a njegova zadaća je odobravati LRS i potvrđivati LAG-ove, pružati pomoć u implementaciji provedbe CLLD i obavljati nadzor nad provedbom CLLD.

Programsko razdoblje 2014.-2020.
U programskom razdoblju 2014.-2020. godine u Sloveniji je bilo 37 LAG-ova kojima je pokriveno cijelo područje države i 1 FLAG. Za prijelazno razdoblje 2021. godine Koordinacijski odbor planira svakom LAG-u dodijeliti avans od 20.000,00 euro za izradu nove LRS. Za izradu LRS za programsko razdoblje 2014.-2020. godine LAG-ovi su mogli koristiti sredstva iz tri fond (EAFRD, EMFF i ERRDF). Uvjet je bio da se za podmjeru 19.4. mora najmanje 50% sredstava koristiti za animacijske aktivnosti. U idućem programskom razdoblju prijedlog je da se za financiranje podmjere 19.4. najmanje 25% sredstava mora utrošiti za animacijske aktivnosti.

Kada se govori o provedbi podmjere 19.2., LAG treba prvo raspisati svoj natječaj. Koordinacijski odbor provjerava i potvrđuje jesu li aktivacija natječaja i odabir projekata od stane UO LAG-a bili pravilno provedeni. Nakon toga agencija za plaćanja provjerava zahtjev za plaćanje i potvrđuje isplatu.

Najviše projekata u tom programskom razdoblju bilo je vezano uz turizam te obnovu sela, kulturnu baštinu i socijalne programe. Za financiranje projekata odobren je iznos od 101 milijun €, od čega se iz EAFRD financira 56 milijuna €, EMFF 8 milijuna € i ERDF 37 milijuna €.

Multifondovsko financiranje
Nakon iskustva s multifondovskim financiranjem, došlo se do zaključka kako multifondovsko financiranje komplicira provedbu i ocjenu LRS. Administrativne procedure se usložnjavaju i povećava se birokratskog aparat. Najbolje bi bilo da se formira jedan fond u koji bi se slila sva sredstva za financiranje LEADER-programa. Ideja je da se u idućem programskom razdoblju sva sredstva sliju u jedan CLLD-fond. U ovom programskom razdoblju pokazao se problem s korištenjem sredstava iz ERDF-fonda koji ne poznaje bottom-up-pristup, nego se temelji na top-down-principu.

LAG-ovi moraju biti dobro pripremljeni za multifondovsko financiranje. Nakon provedene analize, u Sloveniji se došlo do zaključka da kod multifondovskog financiranja mali broj ljudi radi u LAG-ovima.

Kad je riječ o izazovima za razdoblje 2021.-2027. godine za LAG-ove u Slovenije, treba znati da još nema odluke o tome hoće li financiranje biti iz jednog fonda ili iz više fondova. LAG-ovi stoje na poziciji da treba biti financiranje iz više fondova, čija će sredstva biti objedinjena u jedan zajednički fond za provedbu CLLD. Ukoliko se donese odluka o financiranju iz više fondova, svakako će u to biti dodatno uključena i sredstva ESF u CLLD-metodologiju korištenja sredstava. LAG-ovi u Slovenije žele pojednostavljenu proceduru i pojednostavljenje financiranja prihvatljivih troškova. U Sloveniji nema odluke o prijelaznom razdoblju. LAG-ovi čekaju tu odluku kako bi znali planirati svoje aktivnosti za iduću godinu.

Kriteriji o visini dodjele sredstava
Nakon prezentacije, gospodin Ciprijan postavio je pitanje razmišlja li Koordinacijski odbor slovenskih LAG-ova o kriterijima kojima će se odlučivati o visini dodjele sredstava u idućem programskom razdoblju. Gospođa Cunk Perklič je istaknula kako se kriteriji već znaju, a to su:

  • broj stanovnika na području LAG-a,
  • razvijenost JLS koje pokrivaju područje LAG-a,
  • dodatna sredstva za LAG-ove koji se nalaze uz državnu granicu,
  • dodatna sredstva za LAG-ove koji se nalaze na području prirodnih ograničenja ili Natura-području.

Sve kriterije određuje Koordinacijski odbor, uz prethodno savjetovanje s predstavnicima LAG-ova, mrežama i drugim dionicima.

Vrijeme od objave natječaja do isplate
Gospodina Ciprijana je zanimalo koliko protekne vremena u prosjeku od objave natječaja na LAG-razini do konačne isplate. Na temelju provedenih analiza utvrđeno je kako LAG-u treba 3 do 4 mjeseca da donese svoju odluku, nakon toga Ministarstvu poljoprivrede treba dva do četiri tjedna da provjeri je li postupak provedbe natječaja i odabira projekta na LAG-razini bio u skladu sa zakonima i pravilnicima o aktivaciji, kako bi izdalo potvrdu da je sve bilo u redu. Nakon toga agenciji za plaćanja treba 3 do 4 mjeseca da obavi nadzor nad zahtjevom za isplatu. To sve traje oko 9 mjeseci. Tada još treba 2 do 3 mjeseca Ministarstvu financija da obavi isplatu, tako da to sveukupno traje do godinu dana u najboljem slučaju, a ako ima dopuna, to traje i do 15 mjeseci.

Kod multifondovskog financiranja vrijedi princip da onaj fond koji sudjeluju s najviše financiranja u provedbi LRS treba financirati i aktivnosti iz podmjere 19.4. u skladu sa svojim procedurama, što se pokazalo kao otežavajuća okolnost kod korištenja sredstava iz EFRD.

Dodatna pitanja
Na pitanje zašto Ministarstvo poljoprivrede nadzire proces odlučivanja u LAG-u i zašto to traje najmanje 2 tjedna, gospođa Perklič je istaknula kako je to regulirano Uredbom EK br. 1305/2013 i to su unijeli u pravilnik. Pravilnikom je određeno da Koordinacijski odbor obavlja nadzor nad radom i odlukama LAG-ova, agencija za plaćanja se bavi samo zahtjevom za isplatu i natječajnom dokumentacijom.

Na upit gospodina Ciprijana tko učestvuje i koliko traje izmjena LRS u Sloveniji, gospođa Perklič je istaknula kako je to u nadležnosti komisije koja djeluje unutar Koordinacijskog odbora, koju čine tri osobe. Postupak nadzora nad izmjenama LRS traje od 2 do 4 mjeseca, nakon čega se izdaje nova odluka o LRS.

Na dodatno pitanje mogu li LAG-ovi početi svoje aktivnosti po izmijenjenoj LRS čim podnesu zahtjev za promjenu ili moraju čekati novu odluku, rečeno je kako moraju čekati novu odluku. Postavljeno je pitanje kako će Koordinacijski odbor postupati u prijelaznom razdoblju, odgovoreno je kako će se prvo sve koordinirati sa Središnjim uredom za poljoprivredu i ruralni razvoj EK (DG AGRI, odnosno Directorate-General for Agriculture and Rural Development) pa će se onda komunicirati s LAG-ovima.

Na upit ako se u prijelaznom razdoblju bude koristio avans, hoće li LAG-ovi trebati tako oštre instrumente osiguranja kao što su bankovne garancije ili ne. Gospođa Perklič je odgovorila kako to još ne znaju i čekaju odluku DG AGRI, ali za sada je Uredbom EK propisano da se za avans mora dostaviti bankovna garancija koja pokriva 110 % iznosa avansnih sredstava i to ćemo poštovati, ukoliko ne bude drugačija odluka.

RASPRAVA

U raspravi koja je uslijedila Bojana Markotić-Krstinić pitala je kako je Koordinacijski odbor riješio pitanje kriterija za područja s prirodnim ograničenjima i LAG-ove koji djeluju u Natura-području. Gospođa Perklič je odgovorila da su LAG-ovi unaprijed znali svoj financijski okvir jer je sve bilo uneseno u pravilnik i svaki LAG je na temelju toga znao koliki mu je iznos alokacije na raspolaganju. Koordinacijski odbor je imao zadaću samo provjeriti jesu li LAG-ovi pravilno izračunali svoju alokaciju i o tome izdati potvrdu u obliku odluke.

Na dodatni upit je li Koordinacijski odbor ocjenjivao LRS i davao bodove za to, odgovoreno je kako unutar Koordinacijskog odbora postoji komisija koja je provodila ocjenjivanje i davala bodove, ali ti bodovi nisu utjecali na iznos alokacije sredstava LAG-a. Kod bodova za LRS postavljen je minimalni prag, koji je svaka LRS trebala preskočiti da bi bila usvojena i da bi LAG stjecao status certificiranog LAG-a u Sloveniji.

Na kraju videokonferencije utvrđeno je kako postoje određene prednosti i nedostaci kod korištenja sredstava iz više fondova. Postoje razlike u provedbi LRS kod LAG-ova u Sloveniji i Hrvatskoj i zaključeno je kako financiranje iz jednog fonda, koji se primjenjuje u Hrvatskoj, dovodi do kraćeg trajanja od objave natječaja do isplate nego, što je to u Sloveniji.

U Belom Manastiru, 17.7.2020.
Lidija Dabić – voditeljica Ureda LAG-a Baranja

Pročitano 244 puta

Dnevnik Osječka televizija 10.04.2018

Dnevnik 20180410Dnevnik 20180410

LAG Baranja brosuraLAG Baranja brosura

Leader pristup logo

Image4

Image4

LAG Baranja - StrategijaLAG Baranja - Strategija

hrp banner


www.mps.hr

www.apprrr.hr

www.zef.hr

mvep banner

www.hmrr.hr

duplo

Dragi posjetitelji naše web stranice,

Želimo vas informirati da na internet portalu www.dravaportal.eu, možete besplatno promovirati svoje proizvode, usluge, gospodarstva i poduzeća, uz punu podršku članova tima našeg LAG-a te tako unaprijediti svoje poslovanje, povećati vidljivost i poslovne performance.

Za sve informacije vezane za objavu i unos podataka na portal, tim našeg LAG-a stoji vam na raspolaganju.

Tel: 031 333-813

email: lag.baranja@gmail.com

eu

Leadar-SlovackiLeadar-Slovacki

SEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmuSEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmu

Arhiva članaka

« Studeni 2020 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tagovi

** Baranja ** Intervencijski plan ** Zaželi * Antunovac * Baranja * Baranjska planina * Batina * Baška Voda * Beli Manastir * Belišće * Bilje * Bolman * BPSelo * Branjina * Branjin Vrh * Dalmacija * Darda * Draž * Duboševica *EU Baranja * Europa * Gajić * Grabovac * Hrvatska * Ilok * Istra * Jagodnjak * Kamenac * Karanac * Kneževi Vinogradi * Konavle * Kopačevo * Kopački rit * Kozarac * Kozjak * Lovas * Lug * Mađarska * Međimurje * Mohač * Našice * Njemačka * Nova Gradiška * OBŽ * Opatija * Osijek * Otok * Petlovac * Popovac * Rumunjska * Slavonija * Slovačka * Slovenija * Sombor * Srbija * Suza * Topolje * Valpovo * Vardarac * Vukovar * Zagreb * Zemlja * Zlatna Greda * Zmajevac * Čeminac * Đakovo * Šećerana * Šumarina Advent Agroklub Akcije BaranjaMedija Baranja u medijima Baranjci Baranjska poduzeća Baranjska povijest Baranjska čistoća Belje Biciklijade Blagdani Civilno društvo Dani Dokumenti DUPLO Edukacije Ekologija Enigmatika Etnološki centar Europska Unija Festivali Forumi Fotoalbumi Fotovijest Gastronomija GatorFest Glas Slavonije Grad Beli Manastir Građanska akcija HMRR Hrvatski ruralni parlament Internet Izložbe Javne tribine Jesen u Baranji Kalendar Knjige Koncerti Konferencije Koronavirus Kulen Kultura LAG Baranja LAG kod drugih LAG natječaji LAGova webstranica LAGovi LAGovi dokumenti LEADER Ljudska prava Logo Lokalna razvojna strategija Lokalna samouprava Manifestacije Međunarodna suradnja Mirovna grupa Oaza Mladi Nacionalna zaklada Nacionalne manjine Nagrade Natječaji Nova godina Obavijesti Obrazovanje Okrugli stolovi OPGovi Osijek Osječkobaranjska županija Osobe Pdf Peticije Pisma preporuke Plakati Poduzetništvo Poljoprivreda Pozivnice Pošta Predavanja Prekogranična suradnja Prezentacije Primjeri dobre prakse Projekti Promocije Pustare Pčelarstvo Radio Baranja Radionice Ribarstvo Romi Ruralni razvoj Sajmovi Sastanci Savjet mladih Seminari Socijalno poduzetništvo Sport Strategije Stručni skupovi Studijska putovanja Sveti Martin Tečaji Tradicija Treća životna dob Turizam Udruge Udruženje *Baranja Umjetnost Vatrogasci Veći prikaz Video Vinarstvo Vinceška Vinogradarstvo Volontiranje Webstranice Zakoni Zapošljavanje Zdravlje Članci o LAGu Čvarakfest Škole Žene
Naša web-stranica koristi sljedeći kolačić: cwGeoData. Njega koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.