- Nažalost, situacija je doista kompleksna. S jedne strane dogodila se migrantska kriza, zbog koje je Mađarska zatvorila granicu stavljanjem ograde, potom su se i proizvođači počeli ograđivati, ojačao je turizam te su se proširile vinske ceste i biciklističke staze, čime su se ugrozila prirodna staništa divljači. Međutim, zato smo tu, da zajednički pronađemo rješenje na zadovoljstvo i lovaca i proizvođača – naglasio je Jukić.
Kukuruz i suncokret tik do šume Haljevo - mamac za divljač?Dugogodišnji poljoprivredni proizvođač Zvonko Jagarinec iz Općine Popovac zahvalio se OBŽ na želji da im se pomogne.
- Ove godine imamo velike štete od jelena. Nadam se da ćemo se dogovoriti oko nekog modela pomoći, s obzirom na niske otkupne cijene i loš urod. Osobno, na 1,5 ha površine nisam imao niti jedan suncokret, a za jednu noć divljač mi je uništila i 0,5 ha repe, pri čemu nije pomogla ni improvizirana ograda. Ja razumijem i lovce, međutim potreban je dogovor i pronalazak zajedničkog rješenja. Mi smo nekad imali 2-3 krda po 10-15 jelenskih jedinki, a danas imamo 50 krda s po 200-300 jedinki – objasnio je Jagarinec.
Predsjednik Lovačkog saveza OBŽ Antun Blažević podsjetio je kako se članovi lovačkih društava moraju pridržavati određenih pravila na svakom području:
- Mi slijedimo pravila prema gospodarskoj osnovi, koja nam nalaže koliko divljači može boraviti na kojem području i koliko je možemo odstraniti. Drago mi je da smo se danas susreli kako bismo probali pronaći rješenje. Do velike brojnosti jelena na području Baranje došlo je iz nekoliko razloga, prije svega zbog nemogućnosti prelaska u Mađarsku jer im to onemogućava postavljena žica, ali i zbog čestih migracija. Rješenje nikako nije da lovačka društva nadoknađuju štete jer će se u tom slučaju ona ugasiti, a ako do toga dođe postavlja se pitanje tko će održavati biološku raznolikost.
U Baranji su neograđene šume često odmah do zasijanih njiva
(Izvor i opširnije: obz.hr; foto: Belirac)
