Kukuruz pogođen sušomDo 1. I. 2023. isplaćena su prva 33 milijuna kuna u okviru Programa potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše, a riječ je o potpori koja se odnosi na štetu na prinosima kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe, duhana, voća i povrća u 2022. godini. Ukupna vrijednost Programa iznosi 100 milijuna kuna, a preostali iznos korisnicima potpore bit će isplaćen u 2023. godini.
Naime, u 2022. godini u Hrvatskoj je čak 17 županija proglasilo prirodnu nepogodu suša za područja ukupno 281 jedinice lokalne samouprave (za OBŽ vidjeti OVDJE). Potpora u okviru Programa omogućit će ublažavanje posljedica štete poljoprivrednim proizvođačima sa štetom na 60 i više postotaka prinosa navedenih kultura, a provodi se u obliku naknade proizvođačima.
Na dan 1. siječnja 2023. euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. S tim u vezi korisnicima AGRONET-sustava Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) šalje važne obavijesti:
U slučaju da se AGRONET-sustav pusti ranije u rad, na web-stranicama APPRRR bit će o tome postavljena obavijest.
(Izvor: apprrr.hr)
Suncokretovo polje blizu Belog ManastiraKao što je najavljeno, isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2022. godinu započet će dva tjedna ranije, odnosno 2. studenoga 2022. godine.
Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2022. godini i koji su ostvarili uvjete prihvatljivosti nakon provedenih kontrola Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Jabuke dokazane kvaliteteSvjetski dan jabuka obilježava se 20. listopada, a upravo jabuke su prvi proizvod koji se s oznakom "Dokazana kvaliteta – Hrvatska" našao na policama hrvatskih trgovina, čime je potrošaču garantirana kupovina jabuke domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje.
Pogodni ekološki i klimatski uvjeti u Hrvatskoj omogućuju proizvodnju kvalitetnih jabuka, proizvodnja ovog vrijednog voća u Hrvatskoj je strogo kontrolirana, hrvatski proizvođači poštuju najviše standarde sigurnosti hrane. Važan preduvjet za razvoj ovog sektora je uspostava logističko-distributivnih centara za voće i povrće, koju je Ministarstvo poljoprivrede osiguralo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornost, a koji će biti finalizirani do 2026. godine, za što je predviđeno 616 milijuna kuna.
'Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi'U okviru projekta "Zeleni plan – prilika za hrvatsko gospodarstvo" Poslovni dnevnik je u srijedu, 19. X. 2022. godine, na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku organizirao konferenciju "Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi", na kojoj su uz dekana FAZOS-a prof. dr. sc. Krunoslava Zmaića, bili i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević te zamjenik župana Josip Miletić.
Zbog suše smanjen je prinos kukuruzaU ponedjeljak, 5. rujna 2022. godine, sukladno članku 23. stavak 1. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, a na prijedlog
župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić donio je Rješenje o proglašenju prirodne nepogode na području cijele OBŽ zbog suše.
Kukuruz je sazrio prije redaMinistrica poljoprivrede Marija Vučković sa suradnicima održala je u četvrtak, 18. kolovoza 2022. godine, sastanak s predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore, na čelu s predsjednikom Mladenom Jakopovićem, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske voćarske zajednice te Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, na temu stanja u proizvodnji i na tržištu u kontekstu suše.
Postrojenje za navodnjavanje na beljskim njivamaSuša uzrokuje značajne poremećaje u poljoprivrednoj proizvodnji, a zbog sve izraženijih klimatskih promjena sve češće pogađa i hrvatske poljoprivrednike. Navodnjavanje poljoprivrednih kultura štetne posljedice od suše može znatno ili u potpunosti umanjiti stoga Ministarstvo poljoprivrede, u najvećoj mjeri uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja, ulaže u javne sustave navodnjavanja te sufinancira opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima.
U Baranji se gradi Sustav navodnjavanja Puškaš, koji obuhvaća 916 hektara na području Općine Draž, a potrebne količine vode za navodnjavanje osiguravaju se iz akumulacije Topoljski Dunavac.
Hrvatska osigurala dodatnih 100 milijuna eura
Kukuruzno polje kod Belog ManastiraMinistarstvo poljoprivrede uputilo je u elektroničko savjetovanje sa zainteresiranom javnošću Nacrt Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.–2027. (Strateški plan ZPP-a) te javnu raspravu Strateške studije utjecaja na okoliš Strateškog plana ZPP-a.
Strateški plan ZPP-a je temeljni dokument za korištenje sredstava europskih poljoprivrednih fondova (Europski fond za jamstva u poljoprivredi – EFJP i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EPFRR) uz nacionalni doprinos, pri čemu ukupni iznos raspoloživih sredstava iznosi gotovo 3,8 milijardi eura za petogodišnje razdoblje. Vlada RH povećala je stopu nacionalnog doprinosa s 15% na 20% te na taj način povećala ukupnu omotnicu za hrvatsku poljoprivredu za 103,5 milijuna eura.
Elektroničko savjetovanje je otvoreno do 12. rujna 2022. kako bi se zajednički izradio kvalitetan Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023.–2027. kojim će se unaprijediti hrvatska poljoprivredna proizvodnja.
Tekst Strateškog plana nalazi se na portalu e-savjetovanje pod "ostali dokumenti".
(Izvor i opširnije: poljoprivreda.gov.hr)
Javni poziv uzgajivačima goveda, svinja i peradiU utorak, 26. srpnja 2022. godine, objavljen je Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za potpore iz 80 milijuna kuna vrijednog Programa izvanrednih mjera za prilagodbu proizvođačima u sektorima mliječnog govedarstva, svinjogojstva i peradarstva. Javni poziv, odnosno podnošenje zahtjeva za potpore, otvoreno je do 15. kolovoza 2022. godine.
Sredstva za provedbu predmetnog Programa osigurana su u Državnom proračunu RH, pri čemu je predviđeno 44 milijuna kuna za govedarstvo, 20 milijuna kuna vrijedna potpora uzgajivačima krmača, 8 milijuna kuna proizvođačima tovnih svinja, 5 milijuna kuna za proizvođače mesa peradi i 3 milijuna kuna za proizvođače konzumnih jaja.