Ispiši ovu stranicu
07. 06. 2014.

Proizvodnja i trženje ekoproizvoda

Okrugli stol u okviru manifestacije 'Baranjski bećarac'Okrugli stol u okviru manifestacije 'Baranjski bećarac'(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

LAG Baranja, Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Općina Draž u subotu, 7. lipnja 2014. godine, u sklopu tradicionalne manifestacije "Baranjski bećarac", održali su okrugli stol na temu "Mogućnosti razvoja proizvodnje i trženja ekoloških proizvoda". Okrugli stol otvorio je Ivan Doboš, predsjednik LAG-a. Potom su se skupu obratili Ana Lazić, potpredsjednica LAG-a, i Silva Wendling ispred Osječko-baranjske županije.

Kao uvod u temu okruglog stola održana je kratka prezentacija LAG-a pod nazivom "Primjena LEADER-pristupa u sklopu Programa ruralnog razvoja 2014.-2020". Prezentaciju je održao mr. sc. Stanko Dabić. Tijekom prezentacije sudionici skupa su upoznati s LEADER-pristupom i podmjerama LEADER-pristupa u razdoblju od 2014.-2020. godine. U prezentaciji je naglasak stavljen na četiri podmjere u Mjeri 19 – LEADER i kako se mali proizvođači mogu uključiti u rad LAG-a Baranja te koje su to poveznice LEADER-pristupa prema ostalim mjerama Programa ruralnog razvoja RH u razdoblju od 2014.-2020. godine.

Ekoproizvodnja u Baranji
Okrugli stol vodila je doc. dr. sc. Snježana Tolić s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Kao još jedan uvod u temu održana je kratka prezentacija projekta "Eco-Educo park", koji provode Poljoprivredni fakultet u Osijeku, a LAG Baranja i Centar energije d.o.o. iz Osijeka partneri su na njegovoj provedbi. Projekt "Eco-educo park" predstavio je David Kranjac s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Cilj tog projekta je povećati interes za uvođenje ekološke proizvodnje u ruralnim sredinama i motivirati dugotrajno nezaposlene osobe na stjecanje znanja i vještina u vrtlarstvu kako bi se povećale mogućnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje. Nakon toga docentica Snježana Tolić naglasila je velike mogućnosti koje područje Baranje ima u razvoju ekološke proizvodnje povrća i voća te koje su prednosti ekološkog uzgoja. Navela je primjer vlastite obitelji, koja se bavi ekološkom proizvodnjom povrća iz vlastitog kompostera, koji je dizajnirao njezin suprug.

Motivacija i svijest
Ključno je povećati svijest i motivaciju stanovnika u ruralnim sredinama za ekološku proizvodnju u vlastitim vrtovima, gdje se može nadzirati kvaliteta od sjemena do finalnog proizvoda. Na upit kome prodati ekološki uzgojeno povrće, odgovoreno je kako danas u svijetu raste potražnja za ekološki certificiranim proizvodima, osobito u inozemstvu. Sličan trend primjetan je i na domaćem tržištu jer kupci danas sve više vode brigu o kvaliteti proizvoda i traže kvalitetne izvorne tradicionalne proizvode. Kao primjer dr. Tolić je navela Austriju, gdje se ekološka proizvodnja organizira na 545.000 ha, što čini 20 posto poljoprivrednih površina. U projekte ekološke proizvodnje u Austriji uključene su 22.000 stanovnika, koji opskrbljuju austrijsko i njemačko tržište ekološkim proizvodima i stvaraju godišnji prihod veći od milijardu eura.

Uvjeti i ulaganja
Za ekološku proizvodnju nisu potrebna velika ulaganja i velike površine. Ekološka proizvodnja za vlastite potrebe može se organizirati u "kućnim vrtovima" iz vlastitih kompostišta. U takva kompostišta smješta se organski razgradiv otpad (ostaci voća i povrća i drugih kućnih namirnica, pokošena trava, lišće i sl.) i to postaje sve više hit u velikim gradovima jer se ljudi žele ponovno vratiti prirodi. Ključna stvar je prodaja ekoloških proizvoda za poznatog kupca i osiguranje dovoljnih količina za tržište. Za tu svrhu potrebno je udruživanje ekoloških proizvođača i prodaja proizvoda kroz ekološke zadruge i organiziranje kratkih lanaca prodaje.

Diskusija
Europska Unija Mjerom 11 – Ekološka proizvodnja potiče prelazak iz konvencionalne u ekološku proizvodnju. Isti tako Mjerom 09 – Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača potiče se udruživanje kako bi se olakšao izlazak na tržište i potaknula konkurentnost malih proizvođača na tržištu. Sve su to prilike koje ne bi trebalo propustiti.

U kvalitetnoj diskusiji koja je potom vođena sudjelovali su: Goran Balaž, Lidija Dabić, Stanko Dabić, Ivan Doboš, Zorica Jurković, Ana Lazić, Vladimir ŠkroboBajo i Silva Wendling.

Predstavnici LAG-a Baranja planiraju takve okrugle stolove održati u još nekoliko jedinica lokalne samouprave na području Baranje.

Pročitano 4131 puta