27. 11. 2019.

Radionica za LAG-ove u Ministarstvu poljoprivrede

Stanje provedbe CLLDStanje provedbe CLLDU organizaciji Ministarstva poljoprivrede (Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 27. studenog 2019. godine u Zagrebu je organizirana radionica za LAG-ove. Radionici se odazvalo 95 predstavnika iz 50 odobrenih LAG-ova (od ukupno 54 odobrena LAG-a u Republici Hrvatskoj).

Sudionicima radionice je od strane predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije prezentirano stanje provedbe Sporazuma o partnerstvu i izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030, od strane predstavnika Ministarstva poljoprivrede stanje izrade Strateškog plana ZPP 2021.-2027., stanje provedbe M19, razmišljanja u vezi provedbe CLLD u razdoblju 2021.-2027. i novosti u izradi godišnjeg izvješća o radu LAG-a, a od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju detaljno stanje provedbe M19 i novi natječaji za tip operacije 19.3.1 i 19.3.2.

Prezentacije s radionice dostupne su OVDJE.

Radionicu je otvorio Ivan Ciprijan, koji je sudionike upoznao s planom održavanja radionice, naglasivši da je održan prvi sastanak između predstavnika Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU) vezano uz mogućnosti višefondovskog financiranja projekata LAG-ova, te da su na današnjoj radionici prisutni predstavnici MRRFEU. Nakon toga je dao riječ predstavnicima MRRFEU.

Sporazum o partnerstvu

Prvi se prisutnima obratio Željko Kasunić, voditelj odjela u Službi za kohezijsku politiku i EU-poslove u MRRFEU, koji je govorio o stanju provedbe Sporazuma o partnerstvu, istaknuvši kako je od alociranih 10,7 milijardi eura za provedbu četiri operativna programa u RH iz sredstava Europskih strukturnih investicijskih fondova (Operativni program /OP/ Konkurentnost i kohezija, OP Učinkoviti ljudski potencijali, OP ruralnog razvoja i OP za pomorstvo i ribarstvo) do sada objavljeno natječaja za 8,4 milijarde, što čini 78,3 %, te da je završeno projekata u vrijednosti od 3,1 milijarde eura što, čini 29,0% i isplaćeno 2,5 milijardi eura, što čini 23,5 % alociranih sredstava.

Najviše je ugovoreno u okviru OP ruralnog razvoja (107,6 %), dok se ostali operativni programi nalaze na razini od 80 % ali moraju do kraja ove godine ugovoriti najmanje 100 %. U protivnom će doći do automatskog opoziva sredstava od strane Europske komisije (EK) jer – u skladu s načelom automatskog opoziva – ako se iznos odobrenog programa ne zatraži do kraja druge godine donošenja, sav neisplaćen novac prestaje biti dostupan za taj program. Cilj mehanizma automatskog opoziva je ubrzati razvoj i poboljšati praćenje tijeka financiranja operativnog programa. Kada se govori o ciljevima na koje se obvezala RH u provedbi operativnih programa, svi ciljevi u 2018. godini su ostvareni, osim ciljeva vezanih uz istraživanje i tehnološki razvoj, gdje je cilj dostići 1,4 % BDP, a mi smo na 0,9 %, te ciljeva vezanih uz postotak stanovništva s tercijarnim obrazovanjem u dobi od 30 do 34 godine, gdje je cilj bio dostići 35 %, a sada smo na 34,1 posto.

Predstavnici 50 LAG-ova iz cijele HrvatskePredstavnici 50 LAG-ova iz cijele HrvatskeNacionalna razvojna strategija (NRS)

Stjepan Marković iz MRRFEU sudionicima radionice predstavio je prezentaciju o izradi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine. U prosincu 2017. godine donesena je odluka o izradi Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine (NRS) pod koordinacijom MRRFEU. To je prvi puta u Republici Hrvatskoj da se donosi dugoročni strateški dokument, s naglaskom na prioritetima. MRRFEU je zaključilo s IDA (International Development AssociationMeđunarodno udruženje za razvoj) sporazum o suradnji na izradi NRS, u koji su uključeni i stručnjaci Svjetske banke (IBRD). Uravnoteženi teritorijalni razvoj RH jedan je od prioriteta NRS do 2030. godine, pri čemu su prioriteti razvoj potpomognutih brdsko-planinskih područja, razvoj pametnih i održivih otoka i razvoj pametnih gradova.

U izradi NRS sudjeluje oko 600 stručnjaka, koji su podijeljeni u 12 radnih, tematskih skupina i to:

  1. zdravlje i kvaliteta života;
  2. energija i održivi okoliš;
  3. promet i mobilnost;
  4. sigurnost;
  5. hrana i bioekonomija;
  6. digitalno društvo;
  7. turizma i kreativno društvo;
  8. dobro upravljanje (javne financije, javna uprava i pravosuđe);
  9. teritorijalni razvoj;
  10. demografija i socijalne politike;
  11. obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala;
  12. industrijski razvoj i razvoj poduzetništva.

Idući koraci u izradi NRS su finaliziranje dokumenta i dostavljanje na javnu raspravu kroz portal e-savjetovanje i na kraju donošenje odluke o NRS do 2030. godine na sjednici Vlade RH.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP)

Ivan Ciprijan je govorio o stanju izrade strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Na početku prezentacije naglašeno je kako će u idućem programskom razdoblju doći do objedinjavanja potpora iz I. stupa (izravna plaćanja) i II. stupa (ruralni razvoj) u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Gospodin Ciprijan je naglasio kako su u ZPP naglašena tri opća cilja:

  1. poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom sigurnošću hrane;
  2. jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima Unije u području okoliša i klime;
  3. jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja, na koje se nadovezuje devet posebnih ciljeva – prioriteta (fokus-područja) i to:
  4. poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava u cijeloj Uniji kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom;
  5. pojačanje usmjerenosti na tržište i povećanje konkurentnosti, uključujući stavljanje većeg naglaska na istraživanje, tehnologiju i digitalizaciju;
  6. poboljšanje poljoprivrednika u vrijednosnom lancu;
  7. doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama te razvoju održive energije;
  8. poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak;
  9. doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava te očuvanje staništa i krajobraza;
  10. privlačenje mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima;
  11. promicanje zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo;
  12. poboljšanje odgovora poljoprivrede EU na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu, rasipanje hrane te dobrobit životinja.

Prijedlog ZPP za programsko razdoblje 2021.-2027. godine sastoji se iz tri dijela:

  • prvi dio obuhvaća izravna plaćanja;
  • drugi dio sektorske intervencije, odnosno potpore za sektore voća i povrća, pčelarstva, vina, hmelja, maslinovog ulja i stolnih maslina te za druge sektore;
  • treći dio obuhvaća intervencije (potpore) za ruralni razvoj u okviru osam tematskih cjelina određenih člankom 65. do članka 72. i to:
  1. Obveze u području okoliša i klime te ostale obveze upravljanja (M10, M11 i M14);
  2. Prirodna i ostala ograničenja specifična za određeno područje (M13);
  3. Ograničenja specifična za određeno područje koja proizlaze iz određenih obveznih zahtjeva (M13);
  4. Ulaganja (M4, M5 – djelomično, M7 i M8);
  5. Pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika i novoosnovana ruralna poduzeća (M61.1 i M6.2.);
  6. Instrumenti upravljanja rizicima (M5 i M17);
  7. Suradnja (M3, M9, M16, M19);
  8. Razmjena znanja i informacija (M1 i M2).

Osnovano je povjerenstvo za izradu strateškog plana ZPP i određeno da minimalno 5% sredstava iz operativnog programa svaka članica treba alocirati u CLLD, što bi za provedbu CLLD u RH iznosilo oko 130 milijuna eura. To je dvostruko više sredstava nego što ih je u programskom razdoblju 2014.-2020. godine. Izbor i akreditacija LAG-ova mora biti dovršena u razdoblju od 12 mjeseci nakon što operativni program ruralnog razvoja pojedine zemlje članice usvoji EK. Prema svim procjenama, 2021. godina bit će prijelazno razdoblje. Na razini EK razmatra se nacrt uredbe o prijelaznom razdoblju, tako da se sadašnje razdoblje 2014.-2020. godine produži za još jednu godinu, gdje bi vrijedila stara pravila i koristila se sredstva iz nove alokacije za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Gospodin Ciprijan je naglasio da je još sve u fazi pregovora i da će informacije o tijeku izrade strateškog plana ZPP biti dostavljane LAG-ovima.

Provedba CLLD u Republici Hrvatskoj

Potom je gospodin Ciprijan sudionicima radionice predstavio stanje provedbe CLLD u Republici Hrvatskoj. Na početku prezentacije predstavljeni su podaci o iznosima alociranih sredstava te raspisanih natječaja, ugovorenih i isplaćenih sredstava. Od ukupno 2,4 milijarde eura za ruralni razvoj u RH, od sada je raspisano natječaja za 2,3 milijarde eura (95,7%), od čega je ugovoreno 1,8 milijardi eura (75,0%) i isplaćeno 1,0 milijardi eura (42,6%). Najviše sredstava je isplaćeno u Osječko-baranjskoj županiji (0,2 milijarde eura), Sisačko-moslavačkoj županiji (0,1 milijarda eura) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (0,1 milijarda eura).

Nakon toga su prezentirani podaci o provedbi CLLD u RH. Za natječaje za provedbu CLLD alocirano je 463,0 milijuna kuna, od čega:

  • za provedbu projekata iz LRS (M19.2.) – 352,8 milijuna kuna;
  • pripremu i provedbu aktivnosti projekata suradnje (M19.3.) – 17,6 milijuna kuna
  • te za animaciju i tekuće troškove rada LAG-a (M19.4.) – 92,6 milijuna kuna.

LAG-ovi su do sada objavili 161 natječaj za provedbu projekata iz LRS (M19.2.) i u 987 projektnih prijava zatražili 264 milijuna kuna, što čini 75% alociranih sredstava. U LAG-ovima je trenutno zaposlen 131 zaposlenik, što čini u prosjeku od 2,4 osobe po LAG-u. U idućem razdoblju očekuje se aktivacija natječaja na LAG-razini koje odgovaraju za TO 8.5.2 i TO 6.4.1. na nacionalnoj razini i to će biti u 2020. godini.

Ivo Dolić, Damir Hadžiomerović i Lidija Majić iz APPRRR predstavili su stanje provedbe CLLD. Ivo Dolić je predstavio procedure od aktivacije, objave i provedbe do isplate sredstava za natječaj na LAG-razini. Pri tome je istaknuo da je do sada završena obrada natječaja za TO 6.3.1. i da je u tijeku obrada predmeta za TO 7.4.1. Do sada je učitano oko 300 predmeta za TO 7.4.1. te da postoje određeni problemi jer LAG-ovi nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju (glavni ili idejni projekt), što značajno usporava proces nadzora. Javili su se problemi oko jednostavnih građevina jer APPRRR traži da se dostavi idejni projekta, bez obzira što se u pravilniku o jednostavnim građevinama ne traži isti, tako da je došlo do nesporazuma kod arhitekata.

Isto tako, javlja se problem jer kod pojedinih predmeta nije dostavljena dokumentacija kojom se dokazuje postojeća građevina i dokaz o legalizaciji predmetne građevine kada se radi o projektu rekonstrukcije. Kod dječjih igrališta ponegdje nije dostavljena izjava kada je to igralište izgrađeno, budući da je bilo razdoblje kada se za takve objekte nije trebala ishoditi uporabna dozvola, kao i dokaz o legalizaciji igrališta. Kod pojedinih projekata LAG-ovi nisu razlikovali proces rekonstrukcije i održavanja. Održavanje nije prihvatljiva aktivnost u okviru TO 7.4.1. Kao primjer naveo je slučaj rekonstrukcije krova, gdje se u podnožju zgrade nalazi kafić, a na prvom katu je društveni dom. Krov je zajednički i zbog toga takav projekt nije prihvatljiv za provedbu.

Postavljeno je pitanje može li se na natječaj za mjeru TO 4.1.1. s LAG-natječaja javiti isti OPG na natječaj na nacionalnoj razini za TO 4.1.1. za tovno govedarstvo s drugim aktivnostima. Odgovoreno je da se može javiti, samo ne smije biti dvostrukog financiranja.

Damir Hadžiomerović je u svom obraćanju istaknuo kako će svi dospjeli zahtjevi za isplatu sredstva po TO 19.4.1. biti isplaćeni do kraja godine. Naglasio je kako je došlo do promjena u Agronet-sustavu vezano uz isplate unutar TO 19.4.1. Ubuduće se troškovi neće unositi u excel-tablicu kao do sada, nego će biti izravan unos u Agronet-sustav. Upozorio je kako je došlo do određene promjene u strukturi troškova i da se na to obrati pažnja. Zamolio je sve one koji su imali namjeru unositi zahtjev za isplatu početkom mjeseca prosinca da se strpe jedno deset dana dok se ne stavi u rad nova verzija Agronet-sustava.

Za pripremu i provedbu projekata suradnje (TO 19.3.1. i TO 19.3.2.) do sada je odobreno 12 projekata u vrijednosti od 3 milijuna kuna, a do sada je isplaćeno 0,2 milijuna kuna.

Za tekuće troškove i animaciju (TO 19.4.1.) LAG-ovima je dosada isplaćeno 44 milijuna kuna, što čini 48,3 % planiranih sredstava za tu namjenu. Ukupno unutar mjere M19 "LEADER/CLLD" APPRRR je isplatio 83,5 milijuna kuna, što čini 18 % planirane alokacije.

O CLLD za iduće programsko razdoblje govorio je Ivan Ciprijan. Naglasio je kako se među domaćim LAG-ovima sve više zagovara višefondovsko / multifondovsko financiranje. Zbog toga su prikupljeni podaci o iskustvima višefodnovskog financiranja unutar EU u programskom razdoblju 2014.-2020. godina.

Na području EU djeluje 2.800 LAG-ova i 298 FLAG-ova. Od 28 članica EU multifondovsko financiranje prakticira 19 zemalja (Austrija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Grčka, Italija, Litva, Latvija, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija. Dvije države su se odlučile za monofondovsko financiranje LAG-ova (Cipar i Rumunjska), dok sedam država nije predvidjelo mogućnost multifondovskog financiranja LRS (Belgija, Finska, Hrvatska, Irska, Luksemburg, Malta i Nizozemska). Najveći broj LAG-ova koristi multifondovsko financiranje iz tri fonda (EAFRD, ERDF i ESF) i to njih 193 u Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu i Švedskoj, dok financiranje iz dva fonda (EAFRD, ERDF) koristi 169 LAG-ova u Austriji, Bugarskoj, Češkoj, Italiji, Sloveniji, Slovačkoj i Švedskoj.

Gospodin Ciprijan je istaknuo kako je na njegovu inicijativu 10.10.2019. godine održan sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) u vezi s mogućnostima financiranja LAG-ova iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) i Europskog regionalnog fonda (ERDF). To je bio inicijalni sastanak. U idućem razdoblju, ukoliko se ne postigne dogovor o financiranje iz više fondova, LAG-ovi će imati veću alokaciju sredstava gotovo dva puta, veću slobodu u kreiranju LRS i veću odgovornost u odabiru LRS i zapošljavanju.

Izrada lokalne razvojne strategije

Za izradu lokalne razvojne strategije (LRS) za iduće programsko razdoblje 2021.-2027. godine Ministarstvo poljoprivrede dostavit će LAG-ovima šprancu LRS s obveznim dijelovima kako bi se lakše pratila provedba LRS, te lakše moglo pratiti izmjene LRS, a LAG-ovima će se ostaviti sloboda u kreiranju kriterija i visine potpore. LAG-ovi će u svojim LRS opisati samo načela kriterija odabira, a detalji će se precizirati u samom natječaju na LAG-razini. Uvjeti prihvatljivosti, prihvatljive aktivnosti i intenzitet potpore bit će regulirani, a više pozornosti bit će posvećeno neprihvatljivim aktivnostima i neprihvatljivim troškovima.

Procjenjuje se kako će 2021. godina biti prijelazna godina u kojoj će Europska komisija (EK) prihvatiti Operativni program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2027. godine i u roku od 12 mjeseci nakon toga trebat će se odabrati LAG-ovi i njihove LRS. Postojeće LRS LAG-ova dobit će prijelazni rok od godinu dana, za što se planira izdvojiti 14 milijuna euro za financiranje tekućih troškova i izradu nove LRS, koje bi se trebale izraditi do kraja 2021. godine.

Za govornicom Ivan Ciprijan, pitanje postavlja Milan MedićZa govornicom Ivan Ciprijan, pitanje postavlja Milan MedićStudijsko putovanje u Češku

Gospodin Ciprijan obavijestio je prisutne o studijskom putovanju predstavnika Ministarstva poljoprivrede i APPRRR u Češku, gdje su se imali prilike upoznati s procesom multifondovskog financiranja LRS. Na početku prezentacije gospodin Ciprijan je prikazao usporedne podatke stanja LAG-ova u Češkoj i Hrvatskoj u programskom razdoblju 2014.-2020. godine. Češka Republika ima površinu od 78.866 km², a Hrvatska 56.594 km². U Češkoj živi 10,6 milijuna, a u RH 4,3 milijuna stanovnika. Prosječna gustoća stanovništva u Češkoj je 134 stanovnika/km², a u RH 76 stanovnika/km². Češka ima 179 odabranih LAG-ova (prosječno 59 tisuća stanovnika/LAG-u), za čiji je rad alocirano 700 milijuna euro (u prosjeku 3,9 milijuna eura/LAG-u), a RH 54 LAG-a (prosječno po LAG-u 45 tisuća stanovnika), za čiji je rad alocirano 67,5 milijuna eura (u prosjeku 1,2 milijuna eura/LAG-u) i 14 FLAG-ova, za čiji rad je izdvojeno 29 milijuna eura (u prosjeku 2,1 milijuna eura/FLAG-u).

Iz OP za ruralni razvoj i poljoprivredu u Češkoj se za CLLD izdvaja 5 %, a u RH 3 % sredstava. Iz OP Konkurentnost i kohezija u Češkoj se za CLLD izdvaja 8 % sredstava, a u RH nema te mogućnosti, a iz OP za okoliš i klimu u Češkoj se izdvaja 1,5 % sredstava, a u RH nema tog OP, te iz OP Učinkoviti ljudski potencijali u Češkoj se izdvaja 2,7 %, a u RH 0 %, dok se iz OP za pomorstvo i ribarstvo u Češkoj izdvaja 0 %, a u RH 8,5% sredstava za CLLD.

Ograničenja minimalnog broja jedinica lokalne samouprave (JLS) za osnivanje LAG-a u Češkoj nema, dok je u RH postavljen uvjet da ih mora biti najmanje 5 kako bi se pokrenuo rad LAG-a. U upravljačkoj strukturi LAG-a obvezni su privatni i javni sektor i postoji ograničenje o maksimalnoj zastupljenosti od 49 % pri donošenju odluka, dok je u RH u upravljačkoj strukturi obvezan privatni, javni i civilni sektor. U ovom programskom razdoblju 179 čeških LAG-ova je odobrilo 5.800 projekata (32,4 projekta po LAG-u), a u RH 987 projekata (18,3 projekta po LAG-u). Najviše projekata u češkim LAG-ovima odobreno je unutar mjere M4 i M6.2 i M6.4., a u RH u okviru mjere M6.3.

Rasprava

Nakon ove prezentacije uslijedila je rasprava.

Milan Medić je pitao na koji način Ministarstvo poljoprivrede planira i kada će LAG-ovi biti uključeni u proces planiranja za programiranje LEADER/CLLD-procesa u RH. Gospodin Ciprijan je odgovorio kako se još uvijek sve nalazi u fazi usklađivanja, a očekuje se kako će iduće, 2020. godine u raspravu biti uključeni i LAG-ovi.

Milan Medić je pitao i što će biti s 33 milijuna kuna dodatnih sredstava za LAG-ove. Gospodin Ciprijan je odgovorio da će to biti politička odluka i ta bi se odluka trebala uskoro donijeti. No do konačne raspodjele sredstava trebat će određeno vrijeme dok se naprave svi prateći dokumenti potrebni za isplatu sredstva. Da se već sutra donese ta odluka, potrebno je napraviti anekse sporazuma s LAG-ovima, a LAG-ovi će trebati mijenjati LRS, tako da je to malo duži proces dok novac ne dođe na račune LAG-ova.

Lidija Dabić iz LAG-a Baranja je postavila pitanje što točno znači da će 2021. godina biti prijelazno razdoblje s obzirom da su LRS rađene za razdoblje od 2014.-2020. godine. Gospodin Ciprijan je odgovorio da to znači da se sve praktično pomiče za jednu godinu, a pravilo N+3 da se pomiče na 2021. godinu i traje do 2024. godine. Praktično to znači da programsko razdoblje završava 2020. godine, ali u prijelaznom razdoblju vrijede stara pravila, a za financiranje će se koristiti sredstva iz programskog razdoblja 2021.-2027. godine. To još nije odlučeno, ali na razini EK se vode pregovori i RH nema ništa protiv toga da se donese odluka o 2021. godini kao prijelaznom razdoblju.

Dijana Turniški iz LAG-a Papuk – Bilogora pitala je što će se dogoditi ukoliko se donese odluka o 2021. godine kao prijelaznom razdoblju i neki LAG koji koristi sredstva iz novog programskog razdoblja pri odabiru LAG-ova za novo programsko razdoblje ne bude odabran kao akreditirani LAG u Republici Hrvatskoj. Znači li to da se u novom programskom razdoblju neće moći mijenjati područja LAG-a i što će se dogoditi ukoliko se dva LAG-područja spoje u novi LAG. Gospodin Ciprijan je rekao da je sve moguće, ali ne treba odmah kretati s najlošijim scenarijem. Sve je još u fazi pregovora, pa vjerujemo kako će donositelji odluka razmatrati i takve mogućnosti.

Marija Kuljerić iz LAG-a Mareta pitala je zna li se koliki će biti udio sufinanciranje LAG-ova u idućem programskom razdoblju. Sada imamo sufinanciranje 100%, a pojavljuje se različite informacije prema kojima će LAG-ovi morati osigurati određeni iznos vlastitih sredstava. To nam je važno znati kako bismo se mogli pripremiti na takvu mogućnost. Gospodin Ciprijan je rekao kako postoji prijedlog EK da se postotak sufinanciranja LAG-ova s postojećih 85 posto smanji na 70% i sada se pregovara o 75% udjela, a preostalih 25% bi se sufinanciralo iz nacionalnih sredstava.

Josip Glavačević iz LAG-a Slavonska ravnica pitao je u slučaju da 2021. godina bude prijelazno razdoblje vrijedi li i dalje ograničenje da se za natječaje na LAG-razini za TO 7.4.1. moraju do 30.06.2020. godine donijeti odluke. Gospodin Dolić rekao je da će se u tom slučaju rok sigurno pomaknuti, ali će isto tako biti ograničenje do kojeg će se natječaji za TO 7.4.1. morati dovršiti zbog procedure nakon donošenja odluka na LAG-razini.

Predstavnik LAG-a Drava – Mura rekao je kako kod njih postoje problemi s natječajem za TO 7.4.1. jer imaju različita stanja u gruntovnici i katastru i pita što da učine. Gospodin Dolić je rekao kako je za APPRRR meritorno stanje u gruntovnici jer se time dokazuje vlasništvo nad objektom. Problem se javlja kada je u gruntovnom izvatku navedena jedna čestica, a u katastru je proveden postupak parcelizacije tako da je čestica podijeljena na dvije ili više novih katastarskih čestica ili obrnuto da je od dvije ili više katastarskih čestica napravljena nova katastarska čestica koja nije upisana u gruntovne knjige. Takvi projekti se ne mogu provesti dok se ne srede imovinsko-pravni odnosi. Bitno je reći da se svim situacijama u kojima prijavitelj nije vlasnik mora dostaviti ugovor o pravu građenja jer bez tog dokumenta projekt nije prihvatljiv.

Predstavnik LAG-a Baranja pitao je kako postupiti kod LAG-natječaja za TO 4.2.1. kod kojeg prijavitelj želi nabaviti gospodarsko vozilo koje čini većinu u strukturi ulaganja. Lidija Majić iz APPRRR istaknula je da se gospodarsko vozilo može nabaviti, kao što piše i u samoj aktivaciji natječaja za TO 4.2.1. isključivo u svrhu projekta i projektnih aktivnosti. Zato treba odvagnuti što piše u prijavnom obrascu i procijeniti hoće li se gospodarsko vozilo koristiti isključivo u svrhu provedbe projektnih aktivnosti ili neće.

Anica Lenart iz LAG-a Moslavina postavila je pitanje kako postupiti kod prijave na natječaj na LAG-razini za TO 4.1.1. u kojoj je prijavitelj naveo među aktivnostima i kupnju novog traktora, a u međuvremenu je dobio odluku o dodjeli sredstava na nacionalnom natječaju za TO 4.1.1. i nabavio traktor. Da li sada iz poslovnog plana treba izbaciti traktor, odnosno mora li on sada kupiti drugi traktor iz vlastitih sredstava ili ne? Gospođa Majić je rekla da on ne mora kupiti novi traktor iz vlastitih sredstava, budući da je riječ o investicijskoj mjeri jer je on traktor već nabavio i na njega će obračunavati amortizaciju. Iz poslovnog plana ne treba izbaciti traktor, nego ga treba prevesti kao neprihvatljiv trošak, a tada APPRRR ne zanima što će biti s traktorom, koji se navodi kao neprihvatljiv trošak jer on nije obuhvaćen sredstvima potpore.

Predstavnik LAG-a Baranja pitao je kako postupati s prijaviteljima koji su se ranije prijavili na LAG-natječaj za TO 6.3.1., a ovih dana su dobili odluku za sredstva iz Programa potpore poljoprivrednicima na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnim manjinama. U natječaju iz ove godine za sredstva iz Programa potpore poljoprivrednicima na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina postoji odredba da svi oni koji su dobili sredstva iz TO 6.3.1. ne mogu ostvariti pravo na potporu na tom natječaju. U našim natječajima na LAG-razini ne postoji odredba koja bi isključivala prijavitelje koji ostvare sredstva i na natječaju iz Programa potpore poljoprivrednicima na području naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina koji je jako sličan TO 6.3.1., samo su sredstva nešto malo manja i ne znamo kako postupiti. Gospodin Dolić je rekao kako korisnika treba upozoriti na činjenicu da će morati vratiti sredstva koja je ostvario iz Programa potpora poljoprivrednicima na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina ukoliko ostvari potporu na LAG-natječaju i neka sam odluči hoće li odustati od natječaja na LAG-razini ili će vratiti sredstva jer ćemo to u APPRRR kontrolirati.

Nakon rasprave uslijedila je stanka.

Godišnje izvješće LAG-ova

Drugi dio radionice bio je posvećen godišnjem izvješću LAG-ova za 2019. godinu, koje LAG-ovi trebaju dostaviti u zakonskom roku. Ranko Glumac je istaknuo kako je ovogodišnje izvješće bitno za LAG-ove i zbog potrebe evaluacije. U odnosu na ranija izvješća, ove godine je obrazac godišnjeg izvješća malo izmijenjen jer je dodano polje o broju zaposlenika na temelju godišnjeg fonda sati rada i podatak o broju odustalih prijavitelja u TO 19.2. Pod rubrikom provedba evaluacijskog plana potrebno je opisati napredak u provedbi evaluacijskog plana u ostvarivanju ciljnih vrijednosti pokazatelja u LRS po TO.

Godišnje izvješće treba se dostaviti Upravnom tijelu najkasnije do 15.02.2020. godine u dva primjerka – u papirnatom obliku i pohranjeno na DVD/CD/USB. Uz obrazac nije potrebno dostaviti papirnate dokaze kao što su fotografije, potpisne liste, izvješća i slično. Gospodin Ciprijan je upozorio sudionike radionice kako će se u idućem programskom razdoblju češće vršiti evaluacija provedbe LRS jer će se sredstva odobravati iz godine u godinu na temelju provedene evaluacije.

Natječaj za TO 19.3.1 i TO 19.3.2.

O natječaju za TO 19.3.1. i TO 19.3.2. govorio je Ivan Ciprijan. Istaknuo je kako na e-savjetovanju za TO 19.3.1. "Priprema aktivnosti za projekte suradnje" nije bilo komentara i prijedloga, dok je za nacrt natječaja za TO 19.3.2. "Provedba aktivnosti projekata suradnje" bilo oko 20 komentara i primjedbi. Odmah je naglasio kako u TO 19.3.2. nije moguće korištenje predujma jer u poglavlju 8. Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godine nije predviđena takva mogućnost.

Gospodin Dolić je naglasio kako se očekuje da će natječaj za TO 19.3.2. biti otvoren početkom prosinca i da se projektne aktivnosti moraju završiti najkasnije do 30.06.2022. godine. Projekti moraju biti definirani u LRS, u kojoj treba biti načelno naveden broj projekta suradnje koje će provoditi LAG. Maksimalni iznos po projektu za pojedini LAG je 100.000,00 eura. Projekt ne smije biti profitnog karaktera i mora biti od javnog interesa.

Odredbama natječaja propisano je da se štandovi moraju dati na upravljanje isključivo JLS ili poduzeću u vlasništvu JLS, a upravitelj štandovima može naplaćivati naknadu samo u visini troškova korištenja štandova i ne smije zarađivati na njima. Pri tome je važno da se mora voditi odvojeno knjigovodstvo (analitika) da se vidi da se ne zarađuje na štandovima, odnosno prihodi i troškovi štandova trebaju biti uravnoteženi. Ukoliko se u projekt ide s inozemnim partnerima, prije isplate nositelj projekta treba donijeti dokaze da je inozemno tijelo odobrilo taj projekt.

Najveći problemi javljaju se kod javne nabave. Ako se nabavljaju štandovi ili imovina manje vrijednosti od 200.000,00 kn, tada su dovoljne tri usporedive ponude. Kod javne nabave, prijedlog je da bude jedna zajednička nabava i da dobavljač ispostavi svakom LAG-u račune za njegovu dugotrajnu imovinu, tako da ju LAG može uknjižiti u svoju bilancu. Problem se može javiti kod javne nabave za građevine jer će tu dobavljač teže izdati račune svakom LAG-u za njegov dio građevine. APPRRR će pitati RIF kako bi se to moglo najjednostavnije riješiti. Druga varijanta kod građevina je da faktura glasi na nositelja projekta, a onda nositelj na temelju okvirnog sporazuma među partnerima prefakturira partnerima njihove pripadajuće iznose.

Rasprava

Milan Medić je postavio pitanje je li u projektima suradnje dopušteno građenje u drugom LAG-u. Gospodin Dolić je rekao kako se može graditi na području drugog LAG-a, samo mora biti zastupljen javni interes.

Marija Kuljerić iz LAG-a Mareta pitala je koliko smije biti stara indikativna, informativna ponuda za određene troškove u projektu. Damir Hadžiomerović je istaknuo kako postoji jedno generalno pravilo, a to je da su u projektu prihvatljivi samo troškovi nastali nakon podnesene projektne prijave. Korisnicima je u interesu da ponuda bude što svježija jer kod projekata suradnje nema kasnijeg realociranja neutrošenih sredstava iz pojedinih pozicija i zato treba biti oprezan da ne ostane neiskorištenih sredstava.

Postavljeno je pitanje smije li se ići u projekt rekonstrukcije objekta koji je u vlasništvu JLS, a koja bi dala taj objekt na korištenje nekome drugom. Gospodin Dolić je rekao kako to može, pod uvjetom da se s JLS napravi ugovor o pravu građenja te da JLS ne prenese taj objekt na nekoga tko će na njemu zarađivati.

Gospodin Ciprijan je naglasio kako je kod projekata suradnje bitno da se nešto ostavi zajednici na trajno korištenje, a ne da se novac samo troši na putovanja. Isto tako je bitno da projekt ne stvara profit i da ne utječe na tržišne odnose jer u tom slučaju nije prihvatljiv.

Predstavnica LAG-a Središnja Istra postavila je pitanje može li nositelj projekta platiti sve i da se njemu na kraju projekta refundiraju sredstva za sve. Gospodin Hadžiomerović je istaknuo da to nije prihvatljivo jer, bez obzira što je zajednička nabava, mora postojati suvlasništvo nad predmetom nabave, a to se mora vidjeti u bilancama partnera. Pored toga, APPRRR-u je bitno da se sve točno rasknjiži kako bi se moglo nadzirati koliko je koji LAG potrošio sredstava za provedbu pojedinih aktivnosti u projektu suradnje u odnosu na ono kolika je alokacija predviđena za pojedini LAG.

Postavljeno je pitanje može li razdoblje isplate biti polugodišnje ili kvartalno. Gospodin Hadžiomerović je istaknuo kako to nije moguće, nego je isplata godišnja po principu N-1 godina zbog lakšeg praćenja same provedbe projekta, kao i praćenja utroška sredstava po pojedinom LAG-u jer će svaki LAG biti najmanje uključen u dva projekta suradnje, a neki i više.

Gospodin Hadžiomerović je upozorio sudionike radionice kako su natječajem predviđene financijske korekcije u slučajevima nepridržavanja rokova ili drugih grešaka u projektu. Upozorio je na to da financijska korekcija pada na teret nositelja projekta.

Gospodin Ciprijan je naglasio kako pravo na troškove plaće mogu ostvariti samo osobe koje nisu zaposlene u LAG-u jer zaposleni u LAG-u dobivaju plaću kroz TO 19.4.1. i ne mogu ići plaćama na teret TO 19.3.1. Prihvatljivi troškovi hrane ostaju 120,00 kn po osobi dnevno. Za osobe koje nisu članovi LAG-a kod isplate troškova u tablicu će se morati unijeti koje su to osobe i što rade na LAG-projektu.

Milan Medić istaknuo je kako nije najbolje rješenje da se štandovi mogu prenijeti na upravljanje JLS jer se tako isključuje mogućnost postavljanja štandova ispred trgovačkog centra ili prometnog hotela. Gospodin Dolić je istaknuo kako se štand može postaviti pred trgovački centar ili pred hotel, ali LAG mora upravljati njim ili ga dati na upravlja JLS. Bitno je samo da nitko ne zarađuje na predmetima ulaganja i da društvena zajednica ima korist od projekta.

Ispred LAG-a Baranja na radionici su sudjelovali Lidija Dabić, Manuel Mucak i Mirela Brkanić.

(Priredila: Lidija Dabić)

Pročitano 2006 puta

Golden Panonian QualityGolden Panonian Quality

Utjecaj europskog zelenog plana na ruralni prostor HrvatskeUtjecaj europskog zelenog plana na ruralni prostor Hrvatske

Osječka TV o LAG-natječaju

Dnevnik Osječke televizije 10.04.2018.Dnevnik Osječke televizije 10.04.2018.

Europski zeleni plan i ruralna HrvatskaEuropski zeleni plan i ruralna Hrvatska

LAG Baranja brosuraLAG Baranja brosura

Europski zeleni plan-vidljivostEuropski zeleni plan-vidljivost

Leader pristup logo

Image4

Image4

LAG Baranja - StrategijaLAG Baranja - Strategija

hrp banner


www.mps.hr

www.apprrr.hr

www.zef.hr

mvep banner

www.hmrr.hr

duplo

Dragi posjetitelji naše web stranice,

Želimo vas informirati da na internet portalu www.dravaportal.eu, možete besplatno promovirati svoje proizvode, usluge, gospodarstva i poduzeća, uz punu podršku članova tima našeg LAG-a te tako unaprijediti svoje poslovanje, povećati vidljivost i poslovne performance.

Za sve informacije vezane za objavu i unos podataka na portal, tim našeg LAG-a stoji vam na raspolaganju.

Tel: 031 333-813

email: lag.baranja@gmail.com

eu

Leadar-SlovackiLeadar-Slovacki

SEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmuSEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmu

Arhiva članaka

« Ožujak 2024 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Tagovi

** Baranja ** Baranjska periodika ** Baranjski leksikon ** Dokazana kvaliteta ** Eko eduko park ** Europska Amazona ** Europski zeleni plan ** Golden Panonian Quality ** Intervencijski plan ** LAGovi nas inspiriraju ** LAG vašar ** Naše domaće ** Noć muzeja ** Od tradicije do brenda ** Sajam udruga Baranje ** Turizmom razvijamo područje ** Vinatlon ** Zaželi * Antunovac * Baranja * Baranjska planina * Batina * Baška Voda * Beli Manastir * Belišće * Bilje * Bjelovar * Bolman * BPSelo * Branjina * Branjin Vrh * Dalmacija * Darda * Drava * Draž * Duboševica * Duga Resa * Dunav * Erdut * Ernestinovo *EU Baranja * Europa * Gajić * Gorski kotar * Grabovac * Hrvatska * Ilok * Istra * Jagodnjak * Kamenac * Karanac * Karašica * Kneževi Vinogradi * Kneževo * Konavle * Kopačevo * Kopački rit * Kozarac * Kozjak * Krapina * Kutina * Lovas * Lug * Mađarska * Međimurje * Mohač * Moslavina * Našice * Njemačka * Nova Gradiška * Novi Čeminac * OBŽ * Opatija * Orahovica * Osijek * Otok * Petlovac *Plakati * Podravlje * Popovac * Rumunjska * Sajam udruga Baranje * Slavonija * Slavonski Brod * Slovačka * Slovenija * Sombor * Srbija * Srijem * Sudaraž * Suza * Tikveš * Topolje * Trakošćan * Tuhelj * Tvrđavica * Valpovo * Vardarac * Virovitica * Vukovar * Zagreb * Zemlja * Zlatna Greda * Zmajevac * Zmjevac * Čeminac * Čepin * Đakovo * Šećerana * Šibenik * Šumarina * Županja Advent Agroklub Akcije BaranjaMedija Baranja u medijima Baranjci Baranjska poduzeća Baranjska povijest Baranjska čistoća Baranjske ceste Baranjske znamenitosti Belje Biciklijade Blagdani Civilno društvo Crveni križ Dani Djeca Dokumenti DUPLO Edukacije Ekologija Enigmatika Etnološki centar Euro Europska Unija Festivali Filatelija Fišijade Forumi Fotoalbumi Fotografije Fotovijest Gastronomija GatorFest Glas Slavonije Godišnjak OMH Godišnjice Gospodarstvo Grad Beli Manastir Građanska akcija HMRR Hrana Hrvatski ruralni parlament In memoriam Internet Izložbe Javne tribine Jesen u Baranji Kalendar Knjige Komarci Koncerti Konferencije Koronavirus Kulen Kultura LAG Baranja LAG kod drugih LAG natječaji LAGova izdanja LAGova webstranica LAGovi LAGovi dokumenti LAG područje LAG članovi LEADER Ljudska prava Logo Lokalna razvojna strategija Lokalna samouprava Lovstvo Manifesta Manifestacije Manjine Međunarodna suradnja Mirovna grupa Oaza Mladi Nacionalna zaklada Nacionalne manjine Nagrade Natječaji Nova godina Obavijesti Obrazovanje Okrugli stolovi OPGovi Osijek Osječkobaranjska županija Osobe Otpad Pdf Peticije Pisma preporuke Plakati Poduzetništvo Poljoprivreda Popis stanovništva Potpore Pozivnica Pozivnice Predavanja Prekogranična suradnja Prezentacije Primjeri dobre prakse Priroda Projekti Promocije Pustare Putovanja Pčelarstvo Radio Baranja Radionice Regionalni razvoj Ribarstvo Ribolov Riječi Romi Ruralni razvoj Sajmovi Sastanci Sastavnci Savjet mladih Seminari Socijalno poduzetništvo Sport Statut LAGa Baranja Strategije Stručni skupovi Studijska putovanja Sveti Martin Tečaji Tradicija Treća životna dob Turizam Udruge Udruženje *Baranja Umjetnost Vatrogasci Veći prikaz Video Vinarstvo Vinceška Vinogradarstvo Volontiranje Vrijeme Webstranice Zakoni Zapošljavanje Zaštićeni proizvodi Zdravlje Članci o LAGu Čvarakfest Škole Šumarstvo Žene
Naša web-stranica koristi sljedeći kolačić: cwGeoData. Njega koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.