04. 04. 2019.

Radionica za izradu Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora

U četvrtak, 4. IV. 2019. godine, u Hotelu Osijek održana je radionica vezana uz izradu Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora. Radionicu su organizirali Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske i Svjetska banka kao konzultant na izradi Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora. Na radionici je sudjelovala i Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja.

Izlaganje Tugomira Majdaka
Moderator radionice Goran Beinrauch na početku je upoznao prisutne s programom i planom rada. Nakon toga je prepustio riječ državnom tajniku u Ministarstvu poljoprivrede Tugomiru Majdaku, koji je naglasio kako se Ministarstvo odlučilo angažirati Svjetsku banku kao konzultanta na izradi Nacionalne strategije i ruralnog prostora. Izrada će se odvijati u četiri faze:

  1. Dijagnoza stanja
  2. Izrada strategije
  3. Izrada Akcijskog plana
  4. Monitoring i izrada pilot-projekata

Trenutno se nalazimo u prvoj fazi u kojoj stručnjaci Svjetske banke vrše dijagnozu stanja hrvatske poljoprivrede i ruralnog prostora na temelju raspoloživih baza podataka. Gospodin Majdak je naglasio kako je Ministarstvo poljoprivrede do sada donijelo četiri zakonska akta koji bi trebali promijeniti stanje u hrvatskoj poljoprivredi. To su Zakon o poljoprivredi (NN 118/18), Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u opskrbi hranom (NN 117/17), Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18 i 115/18) i Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (NN 29/18). Trenutno je u izradi Pravilnik o poljoprivrednom zemljištu, nakon čega će jedinice lokalne samouprave moći raspisati natječaje za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem na svom području. Gospodin Majdak je istaknuo kako će 1. siječnja 2020. godine Republika Hrvatska preuzeti predsjedanje Europskim vijećem na šest mjeseci. To je prilika za povećanje vidljivost hrvatske poljoprivrede, koja se ne smije propustiti.

Izlaganje Nikše Tkaleca
Ispred Svjetske banke prisutne je pozdravila Svetlana Edmeades, voditeljica projekta izrade Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora. Nikša Tkalec, pomoćnik ministra u Ministarstvu poljoprivrede RH i koordinator na izradi strategije s hrvatske strane, naglasio je kako je izrada Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora važna, ali još je važnija izrada Akcijskog plana, u kojem će se točno odrediti ciljevi, prioriteti, aktivnosti, resursi i odgovornosti u provedbi strategije, te izrada pilot-projekata, koji će biti usmjereni na provedbu programa kakvih do sada nije bilo u RH i kojima će se testirati sama strategija.

Ovo je druga radionica koja se organizira vezano uz izradu Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora. Na prvoj radionici stručnjaci Svjetske banke prezentirali su rezultate do kojih su došli na temelju uvida u dostupne baze podataka o hrvatskoj poljoprivredi, a na ovoj radionici razgovarat će se o određivanju prioriteta u Nacionalnoj strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Cilj izrade Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora je da se, uz pomoć konzultanata Svjetske banke, ojačaju vlastiti kapaciteti. Zato se Ministarstvo poljoprivrede odlučilo uključiti ključne dionike u izradu strategije od najranije faze. Gospodin Tkalec je pokazao planirani hodogram izrade Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora.

Prezentacija metodologije
Na početku radnog dijela David Lee prezentirao je metodologiju određivanja prioriteta za Nacionalnu strategiju poljoprivrede i ruralnog prostora. Gospodin Lee radi kao sveučilišni profesor u SAD i naglasio je kako sve zemlje u svijetu, pa tako i SAD, imaju probleme u poljoprivredi. Istaknuo je kako on živi u malom gradiću od 30.000 stanovnika na sjevernu savezne države New York. U posljednjih 10 godine u okrugu u kojem živi, zbog problema u poljoprivredi, zatvoren je veliki broj malih mljekara, a mladi ljudi odlaze iz ove sredine u grad New York, što jako podsjeća na stanje ovdje u Slavoniji. Međutim kada nastane problem, nije dovoljno reći: Nastao je problem i što sad? Pasivno čekanje da netko drugi riješi naš problem neće nas nikamo odvesti. Potrebno je tražiti moguća rješenja. Tako su ljudi u njegovom okrugu, u kojem postoji nekoliko jezera, pronašli rješenje i okrenuli se agroturizmu pa je u posljednjih pet godina pokrenuto više od 200 minivinarija.

Ključni izazovi
Kod određivanja prioriteta uvijek treba poći od problema utvrđenih SWOT-analizom koji se trebaju riješiti i ciljeva koji se žele postići. Zato je na početku važno postaviti prioritete, odnosno ključne izazove, koji jačaju odgovornost i trebaju biti usklađeni s nadređenim strategijama. U izradi Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja definirano je devet ključnih izazova (prioriteta):

  1. Kako unaprijediti pristup kreditima i financijskim resursima i poslovnom okruženju u poljoprivredno-prehrambenom sektoru?
  2. Kako povezati proizvođače i poljoprivredno-prehrambeni sektor s tržištem?
  3. Kako povećati proizvodnost?
  4. Kako obaviti prijenos znanja, informacija i tehnologija proizvođačima i agrobiznisu?
  5. Kako unaprijediti upravljanje prirodnim resursima?
  6. Kako upravljati klimatskim rizicima i poticati niskougljične proizvode?
  7. Kako poticati investiranje, otvaranje radnih mjesta i ostanak mladih u ruralnim sredinama?
  8. Kako jačati razvojne dimenzije utjecaja javne potrošnje na poljoprivredu u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)?
  9. Kako poticati proizvodne uporabe državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta?

Za svaki od tih devet ključnih izazova (prioriteta) vezana su četiri ključna problema i za svaki problem je ponuđeno moguće rješenje. Na taj se način dobila matrica od postojećih 36 problema i 36 mogućih rješenja, pri čemu se svako moguće rješenje izravno veže uz prioritete (fokus-područja) ZPP-a.

Gospodin Lee je sudionicima nakon radionice prezentirao pregled ciljeva ZPP-a za iduće programsko razdoblje 2021-2027. godine prema posljednjem dostupnom stanju od prije 15 dana. ZPP za iduće programsko razdoblje sadrži tri glavna cilja i devet prioriteta (fokus-područja) jer svaki od definiranih ciljeva ima po tri prioriteta.

Glavni ciljevi ZPP-a su:

1. cilj: Poticanje pametnog i otpornog poljoprivrednog sektora koji omogućuje sigurnu opskrbu hranom – tržišni kriterij koji se sastoji od tri fokus-područja (prioriteta):

1.1. Poticanje održivog prihoda i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava na području EU kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe hranom

1.2. Snažnija tržišna orijentacija i povećanje konkurentnosti, među ostalim, većom usmjerenošću na istraživanja, tehnologiju i digitalizaciju

1.3. Poboljšanje položaja poljoprivrednika u vrijednosnom lancu

2. cilj: Jačanje zaštite okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u području okoliša i klime – horizontalni kriteriji, a sastoji se od 3 fokus-područja (prioriteta):

2.1. Doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te razvoj održive energije

2.2. Poticanje održivog razvoja i učinkovitog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak

2.3. Doprinos zaštiti bioraznolikosti, poboljšanje usluga ekosustava i krajobraza

3. cilj: Jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja – socioekonomski kriterij koji uključuje tri fokus-područja (prioriteta):

3.1. Privlačenja mladih poljoprivrednika i olakšavanje poslovnog razvoja u ruralnim područjima

3.2. Promocija zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući biogospodarstvo i održivo šumarstvo

3.3. Poboljšanje odgovora poljoprivrede EU na društvene zahtjeve u pogledu hrane i zdravlja, uključujući sigurnu, hranjivu i održivu hranu te dobrobit životinja

Nakon što su upoznati s prioritetima (fokus-područjima) ZPP-a, gospodin Lee je zamolio da sudionici radionice provedu prvu vježbu i dodijele bodove prioritetima EU tako da ukupni zbroj bodova bude 100. Ovom vježbom izvršena je anketa među sudionicima radionice koje prioritete (fokus-područja) ZPP-a za iduće razdoblje smatraju najvažnijima. Iza toga je uslijedila kratka stanka.

Gospodin Lee je naglasio kako će u nastavku radionice uslijediti kratke prezentacije za svaki od devet ključnih izazova u Nacionalnoj strategiji poljoprivrede i ruralnog prostora s pitanjima i mogućim rješenjima vezanim uz taj prioritet. Stručnjaci Svjetske banke i Ministarstvo poljoprivrede zaključili su kako su za promjenu postojećeg stanja u hrvatskoj poljoprivredi u idućem razdoblju ključna četiri koraka:

  1. poboljšanje pristupa poljoprivrednika ka kreditima i financijskim sredstvima
  2. povezivanje poljoprivrednika
  3. povećanje produktivnosti
  4. transfer znanja

Prvi ključni izazov
Prezentaciju vezanu uz prvi izazov – poboljšanje pristupa poljoprivrednika ka kreditima i financijskim sredstvima u Nacionalnoj strategiji poljoprivrede i ruralnog prostora – predstavio je Philip van der Celen. On je istaknuo da su stručnjaci Svjetske banke analizom baza podataka u Ministarstvu poljoprivrede došli do zaključka da je većina financijskih sredstava u RH do sada bila usmjerena u sektor uljarica i sektor stočarstva, dok su ostali sektori poljoprivrede smatrani previše rizičnim. Zato je potrebno razmisliti kako smanjiti rizike upravljanja u drugim sektorima poljoprivrede i pronaći načine kako da se pomognu izgraditi poslovni kapaciteti upravljanja kod malih proizvođača. Jedno od mogućih rješenje je davanje jamstava kako bi mala poljoprivredna gospodarstva lakše dolazila do financijskih sredstava.

Ravnatelj Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije Mario Bašić javio se za riječ i upozorio na problem nedostatka visokokvalificirane radne snage jer su plaće takvih radnika u Republici Hrvatskoj opterećene visokim davanjima. Naveo je primjer projekta s proizvodnjom šparoga u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje se izvoze na europsko tržište, i sad bi trebalo povećati proizvodnji, ali nedostaje iskusne visokokvalificirane radne snage za taj posao. Postavio je i pitanje može li se u Nacionalnu strategiju poljoprivrede i ruralnog prostora uključiti prijedlog rasterećenja rada u poljoprivredi.

Gospodin Van der Celen istaknuo je kako rasterećenje troškova rada nije pitanje za strategiju, nego to pitanje treba riješiti fiskalna politika. Ukoliko taj problem ne može riješiti fiskalna politika, drugi način je da se poveća vrijednost robe koja se proizvodi, a treći način je da se investira u opremu kako bi se poboljšalo poslovanje i smanjili troškovi te na taj način ostvarila zdrava marža dovoljna za opstanak poduzeća na tržištu. Drugih rješenja nema.

U diskusiju se uključio i Miroslav Božić, angažiran od strane Svjetske banke u izradu Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora, koji je naglasio kako se navedeni projekt proizvodnje šparoga nalazi u kritičnoj fazi jer se javlja problem upravljanja i nedostatka kvalitetne radne snage.

Drugi ključni izazov,
vezan uz povezivanje proizvođača, sudionicima radionice predstavila je Svetlana Edmeades. Ona je istaknula kako je povezivanje proizvođača s tržištem ključ za njihov opstanak. Znati samo dobro proizvoditi bez potrebnih znanja o prodaji ne doprinosi razvoju poljoprivrede i poljoprivrednih gospodarstava. Diversifikacija tržišta i diversifikacija proizvođača vrlo je skup proces za koji mali proizvođači nemaju sredstava i zato se moraju udruživati ako žele opstati na tržištu. Mali proizvođači većinu proizvodnje koriste za vlastite potrebe i to su proizvodi srednje kvalitete. Gospođa Edmeades je istaknula kako je ona bila uvjerena da većina domaće poljoprivredne proizvodnje završi u našem turizmu i jako se iznenadila kada je vidjela podatke u Ministarstvu poljoprivrede da to nije tako. U idućem razdoblju, po mišljenju gospođe Edmeades, potrebno je promijeniti mentalitet proizvođača, ali i mentalitet u Ministarstvu poljoprivrede RH. Jedno do mogućih rješenja za veći plasman hrvatskih poljoprivrednih proizvoda u turizam je digitalna e-trgovina.

Treći ključni izazov
Prezentaciju o trećem ključnom izazovu – povećanju produktivnosti u hrvatskoj poljoprivredi – predstavio je Dmitris Tsaltopoulos, koji je naglasio kako su analizom dostupnih podataka stručnjaci Svjetske banke utvrdili da je produktivnost hrvatske poljoprivrede dosta niska i da postoje značaje razlike unutar pojedinih sektora, kao i kategorija proizvođača s obzirom na čimbenik proizvodnosti. On je istaknuo kako su analizom utvrđena četiri problema koja utječu na smanjenu produktivnost. To su: nedovoljni kapaciteti investicija, osobito kod malih poduzetnika, slabija kvaliteta obrazovanja poljoprivrednika, osobito vezana uz vještine upravljanja, opredijeljenost za primarnu proizvodnju niske vrijednosti, umjesto da se proizvođači orijentiraju na proizvode s višom vrijednosti (voće, povrće, vino, koze i slično) i niska tehnološka razina proizvodnje. Sukladno metodologiji za svaki od navedenih problema ponuđeno je moguće rješenje. U diskusiji koja se razvila sudjelovali su Mario Bušić, Stanislav Senkić, poljoprivrednik iz Donjeg Miholjca, i Dmitris Tsaltopoulos.

Četvrti ključni izazov
Hrvoje
Horvat predstavio je četvrti ključni izazov – prijenos znanja, ukazavši na četiri problema: mali iznos ulaganja u istraživanje i razvoj u poljoprivredi, nedostatak kvalitetnih konzultanata u istraživanju i razvoju, nedovoljno razvijene specijalističke savjetodavne usluge jer je samo država uključena kroz Savjetodavnu službu, ali to nije dovoljno, i slaba razmjena znanja, informacija i podataka između javnih i privatnih sudionika kroz AKIS-bazu podataka. Za svaki od navedenih problema u strategiji je ponuđeno moguće rješenje. U diskusiji su sudjelovali: Mario Bušić, Zvonko Šimić poljoprivrednik iz Čađavice, Stjepan Zorić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Hrvoje Horvat i Krešimir Ivančić, pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Ključni izazovi 5 i 6
Ključni izazov broj 5 – kako unaprijediti upravljanje prirodnim resursima, i izazov broj 6 – kako upravljati klimatskim rizicima, prezentacijom je predstavila Erica Felix, istaknuvši kako je nužno pronaći mjeru između zahtjeva povećanja produktivnosti i zaštite okoliša. Promjena klime je evidentna, što pokazuju i podaci Ministarstva poljoprivrede kako se u posljednjem desetljeću povećao broj sušnih godina. Hrvatska je do sada izgubila preko 700 milijuna kuna od elementarne nepogode suše i to je novac koji se mogao djelomično spasiti kroz projekte navodnjavanja. Naglasila je kako se u RH samo tri posto oraničnih površina navodnjava i to je prilika za napredak produktivnosti. U diskusiji o prezentaciju sudjelovali su Stanislav Senkić, Mario Bašić i Krešimir Ivančić.

Ključni izazov broj 7
Prezentaciju o ključnom izazovu broj 7 – kako stvoriti radna mjesta i ostanak mladih u ruralnim sredinama, predstavio je Philip van der Celen, istaknuvši kako je rješenje za ovaj problem diversifikacija poljoprivredne proizvodnje i poticanje novih mogućnosti kroz obrazovanje i obuku te kroz brendiranje i posebna pakiranja proizvoda kako bi se podigla vrijednost. Postoji negativna percepcija u javnosti o poljoprivredi kao djelatnosti i to treba promijeniti. Poljoprivreda može biti sektor budućnosti kroz koncepte pametne specijalizacije. U diskusiji su sudjelovali David Lee, Hrvoje Hefer, ravnatelj Zavoda za tlo iz Osijeka, i Krešimir Ivančić.

Ključni izazovi broj 8 i 9
Miroslav Božić je u svojim prezentacijama predstavio ključni izazov broj 8 – jačanje razvojne dimenzije utjecaja javne potrošnje na poljoprivredu u okviru ZPP-a, i ključni izazov broj 9 – uporaba državnog i privatnog poljoprivrednog zemljišta.

Druga praktična vježba
Nakon prezentacija, sudionici radionice su odradili drugu praktičnu vježbu, u kojoj su imali matricu koja se sastojala od devet prioriteta ZPP-a i devet ponuđenih mogućih rješenja. Sudionici su trebali svako moguće rješenje ocijeniti ocjenom od 1 do 10, vrednujući ga u odnosu na pojedini prioritet (fokus-područje) ZPP-a. Na taj način dobila se matrica od 81 polja, u koje su unesene ocjene sudionika vježbe. Sudionici radionice su trebali isto tako u tablicu u kojoj je bilo predstavljeno devet ključnih izazova Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog prostora i 36 ponuđenih rješenja izabrati onih 10 ključnih rješenja koja po njihovom mišljenju mogu najviše doprinijeti promjeni stanja u hrvatskoj poljoprivredi.

Na kraju radionice Nikša Tkalec zahvalio se svim sudionicima radionice i pozvao ih da prate stranicu https://poljoprivreda2020.hr/, na kojoj će biti objavljene prezentacije i sve dalje aktivnosti vezane uz izradu Nacionalne strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja.

(Izvještaj napisala: Lidija Dabić)

Pročitano 468 puta

Dnevnik Osječka televizija 10.04.2018

Dnevnik 20180410Dnevnik 20180410

LAG Baranja brosuraLAG Baranja brosura

Leader pristup logo

Image4

Image4

LAG Baranja - StrategijaLAG Baranja - Strategija

hrp banner


www.mps.hr

www.apprrr.hr

www.zef.hr

mvep banner

www.hmrr.hr

duplo

Dragi posjetitelji naše web stranice,

Želimo vas informirati da na internet portalu www.dravaportal.eu, možete besplatno promovirati svoje proizvode, usluge, gospodarstva i poduzeća, uz punu podršku članova tima našeg LAG-a te tako unaprijediti svoje poslovanje, povećati vidljivost i poslovne performance.

Za sve informacije vezane za objavu i unos podataka na portal, tim našeg LAG-a stoji vam na raspolaganju.

Tel: 031 333-813

email: lag.baranja@gmail.com

eu

Leadar-SlovackiLeadar-Slovacki

SEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmuSEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmu

Arhiva članaka

« Studeni 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  

Tagovi

** Zaželi * Antunovac * Baranja * Baranjska planina * Batina * Baška Voda * Beli Manastir * Belišće * Bilje * Bolman * BPSelo * Branjin Vrh * Dalmacija * Darda * Draž * Duboševica *EU Baranja * Europa * Gajić * Grabovac * Hrvatska * Ilok * Istra * Jagodnjak * Karanac * Kneževi Vinogradi * Konavle * Kopačevo * Kopački rit * Kozarac * Lovas * Lug * Mađarska * Međimurje * Mohač * Njemačka * Nova Gradiška * OBŽ * Osijek * Otok * Petlovac * Popovac * Rumunjska * Slavonija * Slovačka * Slovenija * Sombor * Srbija * Suza * Valpovo * Vukovar * Zagreb * Zemlja * Zlatna Greda * Zmajevac * Čeminac * Šećerana * Šumarina Advent Agroklub Akcije BaranjaMedija Baranjci Baranjska poduzeća Belje Biciklijade Blagdani Civilno društvo Dani Dokumenti DUPLO Edukacije Ekologija Enigmatika Etnološki centar Europska Unija Festivali Forumi Fotoalbumi Fotovijest Gastronomija GatorFest Glas Slavonije Grad Beli Manastir Građanska akcija HMRR Hrvatski ruralni parlament Izložbe Javne tribine Jesen u Baranji Kalendar Knjige Koncerti Konferencije Kultura LAG Baranja LAG kod drugih LAG natječaji LAGovi LAGovi dokumenti LEADER Ljudska prava Logo Lokalna razvojna strategija Lokalna samouprava Manifestacije Međunarodna suradnja Mirovna grupa Oaza Mladi Nacionalna zaklada Nagrade Natječaji Nova godina Obrazovanje Okrugli stolovi OPGovi Osijek Osječkobaranjska županija Pdf Peticije Pisma preporuke Plakati Poduzetništvo Poljoprivreda Pozivnice Predavanja Prekogranična suradnja Prezentacije Primjeri dobre prakse Projekti Promocije Pustare Pčelarstvo Radio Baranja Radionice Ribarstvo Romi Ruralni razvoj Sajmovi Sastanci Savjet mladih Seminari Socijalno poduzetništvo Sport Stručni skupovi Studijska putovanja Sveti Martin Tečaji Tradicija Treća životna dob Turizam Udruge Udruženje *Baranja Umjetnost Vatrogasci Veći prikaz Video Vinarstvo Vinceška Volontiranje Webstranice Zakoni Zapošljavanje Članci o LAGu Čvarakfest Škole Žene

Naša web-stranica koristi sljedeći kolačić: cwGeoData. Njega koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.
Više informacija Ok