06. 02. 2019.

Radionica u Zagrebu: Višegodišnji plan razvoja ribarstva i akvakulture

Radionica u ZagrebuRadionica u ZagrebuRadionica u ZagrebuDana 6.2.2019. godine, s početkom u 9 sati, u Zagrebu je održana radionica o izradi Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva i akvakulture za razdoblje iza 2020. godine. Radionicu je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Svjetskom bankom, a na radionici je sudjelovala i Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja.

Uvod
Ante
Mišura, pomoćnik ministra poljoprivrede, otvorio je radionicu te u uvodu istaknuo kako je Ministarstvo poljoprivrede angažiralo Svjetsku banku na izradi Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva i akvakulture za razdoblje nakon 2020. godine kojim se želi napraviti dugoročna strategija razvoja ribarstva Republike Hrvatske za iduće programsko razdoblje 2021.-2027. godina.

Radionica u ZagrebuRadionica u ZagrebuRadionica u ZagrebuSlična radionica održana je u Rijeci je 5.2.2019. godine vezano uz razvoj morskog ribarstva i marikulture, dok je radionica u Zagrebu vezana uz razvoj slatkovodnog ribarstva, odnosno slatkovodne akvakulture. Ovo je prva radionica i na njoj će Svjetska banka predstaviti rezultate svojih istraživanja vezanih uz stanje slatkovodne akvakulture na temelju prikupljenih podataka iz Ministarstva poljoprivrede.

Sudionike radionice pozdravila je i Svetlana Emdeades, voditeljica projekta ispred Svjetske banke.

Trenutno stanje
Nakon toga je Jurica Jug-Dujaković, konzultant za ribarstvo i bivši direktor ribnjaka u Donjem Miholjcu, predstavio ključne statističke podatke vezane uz trenutno stanje slatkovodnog ribarstva u Republici Hrvatskoj, istaknuvši kako je proizvodnja slatkovodne ribe u RH pala u odnosu na 1991. godinu zbog zatvaranja dijela ribnjaka, ali da se u posljednje vrijeme vidi određeni napredak. Osim smanjenih površina pod ribnjacima, problem su dugotrajne administrativne procedure za dobivanje licence za akvakulturu, štete koje trpe ribnjaci od predatora i niz drugih problema.

Radionica u ZagrebuRadionica u ZagrebuRadionica u ZagrebuZa promjenu stanja potrebno je razmišljati o održivoj akvakulturi, što je trenutno svjetski trend, i primjenjivati nove tehnologije, kod kojih se otpad koristi za ishranu riba, ali tako da ne ugrozi zdravstveno stanje ribnjaka. U proizvodnji šarana koriste se reciklacijski sustavi, kod kojih se korištena voda iz ribnjaka pročisti i ponovno vrati u sustav proizvodnje.

Rezultati analize
Konzultant za upravljanje podacima i analizama iz Svjetske banke Kostas Tsekouras predstavio je rezultate analize koju je provela Svjetska banka na temelju dobivenih podataka iz Republike Hrvatske o stanju slatkovodnog ribarstva u razdoblju 2014.-2016. godina. Primjenom statističke regresijske analize htjelo se vidjeti kakva je korelacija u proizvodnji slatkovodne ribe u odnosu na tehničku učinkovitost (technical efficiency) i na učinkovitost s obzirom na opseg djelovanja (scale efficiency) uz korištenje windows DEA metodologije. Analizom su bila obuhvaćena 34 ribogojilišta u RH u razdoblju 2014.-2016. godina koja proizvode šarane (šaranski ribnjaci) i pastrvu (salmonidski ribnjaci) kao dominantne slatkovodne riblje vrste. Primjenom windows DEA metodologije na ribnjacima su kroz pet vremenskih točki, u prosjeku svakih šest mjeseci, promatrani sljedeći pokazatelji: proizvodna granica, realni prihodi od prodaje bez inflacije, troškovi radne snage, kapaciteti ribogojilišta, troškovi hrane, primljeni poticaji i uloga poticaja u ribarstvu.

Nakon prikupljenih podataka odabrano je ribogojilište s najboljim rezultatima i ono je postalo paradigma prema kojoj se obavljala usporedba drugih ribnjaka. Na temelju navedene metodologije dobiven je rezultat, odnosno koeficijent tehničke učinkovitosti hrvatskih slatkovodnih šaranskih ribnjaka koji iznosi 0,54 ili 54%. Ovaj podatak nam pokazuje da su ostala 33 šaranska ribnjaka za najboljim ribogojilištem po tehničkoj učinkovitosti zaostajala u prosjeku za 46 posto, što je pokazatelj velike neujednačenosti tehničke produktivnosti među šaranskim ribnjacima. Nešto malo bolja situacija je kod proizvodnje pastrve.

Kod analize po opsegu djelovanja obavljena je analiza podataka o učinkovitosti poslovanja ribnjaka po županijama i utvrđeno je kako postoje značajne razlike između ribnjaka. Ribnjaci koji se bave izvozom ribe i proizvode na više lokacija te imaju širi proizvodni asortiman imaju bolje poslovne rezultate, a najveći utjecaj na razliku u poslovanju imaju izvozne aktivnosti. Ako uzgajalište nema dobre proizvodne rezultate u razdoblju od 3-5 godina, nad njim se nadvija "sjena smrti". Konzultant Kostas Tsekouras je naglasio kako je ovo samo jedna od metoda analize stanja čiji su rezultati testirani, ali da je potrebno provesti još nekoliko istraživanja čiji će se rezultati usporediti kako bi se mogli donijeti konačni zaključci.

Rasprava
Nakon toga otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali Ana Gavrilović iz Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo, lovstvo i spec. zoologiju, prof. Želimir Srića, prof. Emin Teskeredžić, znanstveni savjetnik u Institutu "Ruđer Bošković", Ksenija Vukman iz PP Orahovica, Milan Božić, prof. Marina Piria s Agronomskog fakulteta Zagreb, Dijana Turniški iz LAG Bilogora-Papuk, Svetlana Emdeades iz Svjetske banke, Mario Rubinov, Dražen Oraić s Hrvatskog veterinarskog instituta, Ante Mišura iz Ministarstva poljoprivrede, Božica Marković iz HGK, koji su upozoravali na postojeće stanje te predlagali mjere i načine kako unaprijediti sektor ribarstva i akvakulture u idućem razdoblju.

Ribogojilište u Popovcu (Baranja)Ribogojilište u Popovcu (Baranja)Ribogojilište u Popovcu (Baranja)Akcijski plan
Na kraju radionice pomoćnik ministra poljoprivrede Nikša Tkalec zahvalio se svim sudionicima, istaknuvši kako će projekt izrade Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva i akvakulture za razdoblje nakon 2020. godine trajati dvije godine, a rezultirat će izradom akcijskog plana. Sve zainteresirane pravne i fizičke osobe moći će se uključiti u izradu Višegodišnjeg plana kroz platformu ili web-stranicu, koju će Ministarstvo poljoprivrede izraditi u tu svrhu.

Doprinos LAG-a Baranja
LAG Baranja je svoj doprinos dao sudjelovanjem u anketi, dostavivši pisane materijale vezane za izradu Višegodišnjeg plana razvoja ribarstva i akvakulture za razdoblje nakon 2020. godine i aktivno će sudjelovati u daljnjim koracima u izradi dokumenta i akcijskog plana.Ribogojolište u Popovcu (Baranja)Ribogojolište u Popovcu (Baranja)Ribogojolište u Popovcu (Baranja)

Pročitano 461 puta

Dnevnik Osječka televizija 10.04.2018

Dnevnik 20180410Dnevnik 20180410

LAG Baranja brosuraLAG Baranja brosura

Leader pristup logo

Image4

Image4

LAG Baranja - StrategijaLAG Baranja - Strategija

hrp banner


www.mps.hr

www.apprrr.hr

www.zef.hr

mvep banner

www.hmrr.hr

duplo

Dragi posjetitelji naše web stranice,

Želimo vas informirati da na internet portalu www.dravaportal.eu, možete besplatno promovirati svoje proizvode, usluge, gospodarstva i poduzeća, uz punu podršku članova tima našeg LAG-a te tako unaprijediti svoje poslovanje, povećati vidljivost i poslovne performance.

Za sve informacije vezane za objavu i unos podataka na portal, tim našeg LAG-a stoji vam na raspolaganju.

Tel: 031 333-813

email: lag.baranja@gmail.com

eu

Leadar-SlovackiLeadar-Slovacki

SEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmuSEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmu

Arhiva članaka

« Rujan 2019 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Tagovi

** Zaželi * Antunovac * Baranja * Baranjska planina * Batina * Baška Voda * Beli Manastir * Belišće * Bilje * Bolman * BPSelo * Branjin Vrh * Dalmacija * Darda * Draž * Duboševica *EU Baranja * Europa * Gajić * Grabovac * Hrvatska * Ilok * Istra * Jagodnjak * Karanac * Kneževi Vinogradi * Konavle * Kopačevo * Kopački rit * Kozarac * Lovas * Lug * Mađarska * Međimurje * Mohač * Njemačka * Nova Gradiška * OBŽ * Osijek * Otok * Petlovac * Popovac * Rumunjska * Slavonija * Slovačka * Slovenija * Sombor * Srbija * Suza * Valpovo * Vukovar * Zagreb * Zemlja * Zlatna Greda * Zmajevac * Čeminac * Šećerana * Šumarina Advent Agroklub Akcije BaranjaMedija Baranjci Baranjska poduzeća Beli Manastir Belje Biciklijade Blagdani Civilno društvo Dokumenti DUPLO Edukacije Ekologija Enigmatika Etnološki centar Europska Unija Festivali Forumi Fotoalbumi Fotovijest Gastronomija GatorFest Glas Slavonije Grad Beli Manastir Građanska akcija HMRR Hrvatski ruralni parlament Izložbe Javne tribine Jesen u Baranji Kalendar Knjige Koncerti Konferencije Kultura LAG Baranja LAG kod drugih LAG natječaji LAGovi LAGovi dokumenti LEADER Ljudska prava Logo Lokalna razvojna strategija Lokalna samouprava Manifestacije Međunarodna suradnja Mirovna grupa Oaza Mladi Nacionalna zaklada Nagrade Natječaji Nova godina Obrazovanje Okrugli stolovi OPGovi Osijek Osječkobaranjska županija Pdf Peticije Pisma preporuke Plakati Poduzetništvo Poljoprivreda Pozivnice Predavanja Prekogranična suradnja Prezentacije Primjeri dobre prakse Projekti Promocije Pustare Pčelarstvo Radio Baranja Radionice Ribarstvo Romi Rurajni razvoj Ruralni razvoj Sajmovi Sastanci Savjet mladih Seminari Socijalno poduzetništvo Sport Stručni skupovi Studijska putovanja Sveti Martin Tečaji Tradicija Treća životna dob Turizam Udruge Udruženje *Baranja Umjetnost Vatrogasci Veći prikaz Video Vinarstvo Vinceška Volontiranje Webstranice Zakoni Zapošljavanje Članci o LAGu Čvarakfest Škole Žene

Naša web-stranica koristi sljedeći kolačić: cwGeoData. Njega koristimo kako bismo anonimnom analizom vaše aktivnosti dobili informaciju je li vam iskustvo korištenja naše web-stranice pozitivno (ako nije da ga poboljšamo), a sve s ciljem kako biste od nas dobili najbolje moguće informacije.
Više informacija Ok