26. 09. 2017.

XI. gospodarski forum u Lovasu

XI. Gospodarski forum u LovasuXI. Gospodarski forum u LovasuXI. Gospodarski forum u LovasuDana 26. rujna 2017. godine u Regionalnom poslovnom centru u Poslovnoj zoni Lovas organiziran je jedanaesti po redu Gospodarski forum pod nazivom "20 godina od povratka – kako i kuda dalje?". Forum su organizirali Ured za međunarodnu suradnju TINTL, Lokalna akcijska grupa Srijem i Općina Lovas u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom. Cilj foruma bio je informirati gospodarske subjekte o mogućnostima korištenja sredstava iz EU-fondova u procesu realizacije projekata te iznalaženje kvalitetnih zaključaka i idejnih rješenja kojima bi se premostili problemi nezaposlenosti, iseljavanja mladih ljudi te lošeg stanja gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Na forumu je bio i Manuel Mucak, stručni suradnik u Uredu LAG-a Baranja.

Na samom početku foruma prisutnima se obratio Mladen Markešić, voditelj Ureda za međunarodnu suradnju TINTL, koji je pozdravio prisutne te predstavio govornike i uvažene goste.

Tanja Cirba, načelnica Općine Lovas, naglasila je kako je prošlo već dvadeset godina od povratka i mirne reintegracije u devastirana i opustošena naselja na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ali da se posljedice ratnih sukoba još uvijek osjećaju. Nakon povratka zatečeno je vrlo loše stanje društvene i komunalne infrastrukture, koje je bilo potrebno iz temelja obnoviti. U Općini Lovas je tijekom proteklih godina obnovljena katolička crkva i vatrogasni dom, izgrađena nova sportska dvorana i dječja igrališta, obnovljene ceste i javna rasvjeta. Bez obzira na velike napore koji su uloženi u obnovu naselja u općini, općina se i dalje susreće s problemima koje lokalna samouprava ne može riješiti bez potpore županije i države.

Kao osnovne probleme na području Općine Lovas i šire okolice Cirba je istaknula:

  • Odlazak i iseljavanje mladog i radnog sposobnog stanovništva te ostanak pretežno staračkog stanovništva. Očekuje se potpora države da odgovarajućim mjerama i instrumentima neutralizira daljnje iseljavanje i pruži mogućnost za rad i dostojan život mladima koji žete ostati.
  • Stambeno zbrinjavanje mladih je do sada dalo preslabe i poražavajuće rezultate.
  • Postoji prometna izoliranost područja i slaba povezanost s autoputom.
  • Nemogućnost postizanja dostatnog broja bodova za prijavu na određene mjere iz Programa ruralnog razvoja jer u županiji ne postoje područja s posebnim ograničenjima.
  • Lokalne akcijske grupe još nisu "zaživjele punim plućima" i počele s raspisivanjem natječaja iz Mjere 19 – "LEADER – CLLD" za svoja LAG-područja. Čeka se da Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) LAG-ovima omoguće sve uvjete za raspisivanje natječaja na LAG-razini.
  • Još uvijek se provodi loša porezna politika prema stanovništvu koje je ostalo i koje treba zadržati.
  • Ukidaju se neprofitni poštanski uredi, lokalne ambulante za primarnu zdravstvenu zaštitu te ostale javne usluge koje su neophodne za normalan život.
  • Učitelji u osnovnim školama ostaju bez posla jer nema dovoljno djece u školama zbog velikog iseljavanja i pada nataliteta.

Za sve probleme potrebno je zajednički iznaći rješenja kako bi se osigurao napredak regije te donekle ujednačen razvoj svih dijelova Republike Hrvatske.

Damir Barna, zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije (VSŽ), iznio je poražavajuće demografske i gospodarske podatke koji se odnose na Vukovarsko-srijemsku županiju. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Vukovarsko-srijemska županija broji pedeset tisuća stanovnika manje nego li je imala 1990. godine. Prema trenutačnom stanju i negativnom trendu iseljavanja, predviđa se da je do 2017. godine županija siromašnija za još dvadeset tisuća stanovnika. Konkretno stanje bit će poznato tek nakon sljedećeg popisa stanovništva 2021. godine.

Ukupan prihod gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji čini samo dva posto prihoda koji se ostvaruje na razini cijele Republike Hrvatske. To dovoljno govori o situaciji u VSŽ, kakva se "vuče" posljednjih dvadeset godina. Barna je zaključio kako je imperativ i potreba zajedničkim snagama oduprijeti se svim negativnim trendovima.

Dragan Sudarević, načelnik Općine Stari Jankovci, iznio je informacije o demografskim kretanjima u svojoj općini. Godine 1857. – kad je obavljen prvi popis stanovništva – u pet naselja današnje Općine Stari Jankovci živjelo je tri tisuće i sto stanovnika. Godine 1991. broj stanovnika iznosio je blizu sedam tisuća, što je ujedno bio i vrhunac brojnosti. Popisom iz 2001. godine utvrđen je pad broja stanovništva na pet tisuća i šesto, da bi popisom iz 2011. godine broj stanovnika još više opao i drastično se približio razini iz 1857. godine.

Sudarević smatra da su uzroci navedenom trendu uništena industrija i tvornice, uništen stambeni fond, otuđena poljoprivredna mehanizacija te minirano i zapušteno poljoprivredno zemljište. Na prostoru zapadnog Srijema nema razvijene prerađivačke industrije. Proizvodi se samo jeftina sirovina, koja se izvozi, a uvoze se skupi gotovi proizvodi. Pri rješavanju problema potrebna je zajednička volja i kohezija svih institucija i struktura neovisno o političkoj i poslovnoj pripadnosti.

Mladen Markešić je u nastavku predstavio Ured za međunarodnu suradnju TINTL. TINTL su 2015. godine osnovali Grad Ilok i općine Tovarnik, Lovas, Tompojevci i Stari Jankovci kao udrugu građana. Tijekom ljeta 2017. godine općinska vijeća općina Tovarnik, Tompojevci, Lovas i Stari Jankovci te Gradsko vijeće Grada Iloka na svojim sjednicama su donijeli odluku o osnivanju ustanove pod imenom "Razvojna agencija TINTL", kako bi i dalje nastavili pratiti trendove i sve zahtjevnije natječaje za korištenje sredstava Europske Unije.

Do sada je kroz TINTL realiziran velik broj projekata ukupne vrijednosti približno 20 milijuna kuna. Zaključno s 2016. godinom za svaki euro uložen u TINTL vratilo se pedeset i devet eura i to kroz realizirane projekte. Od realiziranih projekata najznačajniji su projekt iz prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija pod nazivom "Prekogranična suradnja za poticanje ulaganja" vrijednosti 525.000,00 eura i projekt REPRO, koji se odnosi na obnovljive izvore energije vrijednosti 200.000,00 eura. U 2017. godini odobreno je sedamnaest projekata ukupne vrijednosti 17.800.00,00 kuna. Trenutno je prijavljeno još projekata u vrijednosti 80 milijuna kuna i očekuje se da će se u 2017. godini na svaki uloženi euro u TINTL vratiti četrdeset eura kroz realizirane projekte.

Kristina Bilić, pomoćnica ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, iznijela je informaciju kako to ministarstvo već neko vrijeme radi na prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o regionalnom razvoju, kojima bi se izmijenio način indeksiranja razvijenosti područja. Zakon koji je trenutno na snazi regulira pet stupnjeva razvijenosti područja, dok bi izmjene zakona koje će se predložiti sadržavale osam stupnjeva razvijenosti područja. Izmjene se također odnose i na promjene u izračunima i ponderiranju kriterija koji izravno utječu na indeks razvijenosti.

Planira se i izrada studije za izmjene NUTS-2 regija na području Republike Hrvatske. Trenutačna regionalna podjela na kontinentalni i jadranski dio donosi nerazmjer u povlačenju sredstava Europske Unije jer se razvijeniji Zagreb i sjeverozapad Republike Hrvatske svrstavaju u isti kalup kao i slabije razvijeni istok. Potrebno je kroz fondove dodatno osnažiti slabije razvijena područja Republike Hrvatske kako bi se bar donekle postigla podjednaka regionalna razvijenost.

Marin Fak, načelnik sektora u Upravi za EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede, iznio je da Ministarstvo poljoprivrede ima u planu paket zakona za donošenje odnosno izmjenu zakona koji se odnose na poljoprivredu.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu – Plan je staviti najveći resurs u Republici Hrvatskoj potpuno u funkciju. Tu se, naravno, radi o činjenici da velik dio poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji te je zapušten. Također je cilj smanjiti sve administrativne prepreke s kojima se suočavaju poljoprivrednici. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem s državne razine spustit će se na jedinice lokalne samouprave, gdje će 25 posto zemljišta biti predodređeno za kupnju, a 75 posto za zakup i to na maksimalno 25 godina. Svaka jedinica lokalne samouprave bit će dužna donijeti program raspolaganja državnim zemljištem na svojem području.

Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima – Zakon je u fazi prikupljanja mišljenja od stručnih tijela i Saborskog odbora za zakonodavstvo. Cilj zakona je definiranje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva jer još jedino taj oblik nije definiran niti jednim zakonom. Trenutno je OPG definiran kao fizička osoba koja odgovara cijelom svojom imovinom za slučaj ovrhe. U planu je da se navedena odgovornost smanji na način da će stambeni objekti biti izuzeti od ovrhe.

Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori – Planira se osnivanje poljoprivredne komore koja bi bila krovna organizacija i zastupala bi interese obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Članovi komore bila bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja imaju ekonomsku vrijednost od 3000 eura i više. Članstvo za takva poljoprivredna gospodarstva bilo bi obavezno, a članarina bi se kretala oko 100 kuna godišnje.

A što se tiče lokalnih akcijskih grupa i Mjere 19 – "LEADER – CLLD", Fak je nadodao kako bi novi pravilnik o provedbi podmjere 19.2. "Provedba operacija unutar CLLD-strategije", podmjere 19.3. "Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a" i podmjere 19.4. "Tekući troškovi i animacija" trebao biti objavljen u "Narodnim novinama" za dan ili dva. Tijekom listopada 2017. godine očekuje se da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisati sporazume o suradnji u izvršavanju delegiranih administrativnih provjera temeljem kojih bi se lokalnim akcijskim grupama prebacio dio nadležnosti za raspisivanje natječaja u sklopu podmjere 19.2. Nakon potpisivanja sporazuma planira se organizacija radionica na kojima bi LAG-ovi dobili konkretne upute vezane za postupak raspisivanja i provedbe natječaja iz njihove nadležnosti.

Pročitano 180 puta

Broj posjetitelja

Danas50
Jučer341
Ovaj tjedan50
Ovaj mjesec7070
Ukupno218426

Trenutno

9
Online

Image4

Image4

Leader pristup logo

LAG Baranja - StrategijaLAG Baranja - Strategija

hrp banner


www.mps.hr

www.hmrr.hr

www.apprrr.hr

duplo

Dragi posjetitelji naše web stranice,

Želimo vas informirati da na internet portalu www.dravaportal.eu, možete besplatno promovirati svoje proizvode, usluge, gospodarstva i poduzeća, uz punu podršku članova tima našeg LAG-a te tako unaprijediti svoje poslovanje, povećati vidljivost i poslovne performance.

Za sve informacije vezane za objavu i unos podataka na portal, tim našeg LAG-a stoji vam na raspolaganju.

Tel: 031 333-813

email: lag.baranja@gmail.com

eu

Leadar-SlovackiLeadar-Slovacki

SEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmuSEDAM DANA U BARANJI Kako biti uspješan u ruralnom turizmu

Arhiva članaka

« Siječanj 2018 »
Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31