Prvi dan radionice, u srijedu, 30. lipnja 2021. godine, BojanaMarkotić-Krstinić ispred LEADER-mreže Hrvatske održala je prezentaciju vezanu uz znanstveni rad koji su zajednički izradili Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) i LMH.

Drugi dan, u četvrtak, 1. srpnja 2021. godine, nakon pozdravne riječi predsjednika LAG-a Zagora Stipe Rogošića, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek održao je za sudionike radionice prezentaciju pod nazivom "Status i rezultati provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. (2022.) i okvir za Strateški plan ZPP-a za razdoblje 2023.-2027. godine". U svom izlaganju gospodin Tušek je sudionike upoznao s dosadašnjim rezultatima provedbe Programa ruralnog razvoja (PRR), istaknuvši da je to u ovom trenutku najbolje proveden operativni program vezan uz korištenje sredstava EU, u kojem je dosad isplaćeno 74 posto ugovorenih sredstava. Najviše novca iskoristilo se u okviru Mjere 4. "Ulaganja u fizičku imovinu" te u podmjeri 6.1. "Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima", gdje oko 25 posto korisnika čine žene. Uz detaljan prikaz ugovorenih i isplaćenih sredstava po pojedinim tipovima operacija, gospodin Tušek je naglasio značajan doprinos lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) u provedbi PRR-a, istaknuvši da su LAG-ovi objavili veliki broj natječaja i ostvarili visoku razinu isplaćenosti ugovorenih sredstava svojim korisnicima.

Reforma Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u EU započela je još 2018. godine, kada su Europskoj komisiji dostavljena tri prijedloga ključnih uredbi za novo programsko razdoblje:

• prijedlog uredbe o strateškim planovima,
• prijedlog uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta i
• prijedlog horizontalne uredbe o financiranju, upravljanju i praćenju.

Oko tih uredbi usuglašavanje traje i dan-danas te se očekuje da će biti uskoro dovršeno. Navedena tri prijedloga uredbi predstavljaju ključni strateški okvir za novo programsko razdoblje, u koje će države članice uklopiti svoje nacionalne strateške planove ZPP za razdoblje 2023.-2027. godine.

Nacionalni strateški plan ZPP za razdoblje 2023.-2027. godine svoje ishodište ima u Nacionalnoj strategiji 2030. godine u kojoj je postavljen ambiciozni plan o rastu sektora poljoprivrede za 50 posto u odnosu na postojeće stanje. Reforma ZPP ogleda se u činjenici da je povećan broj specifičnih ciljeva na devet u odnosu na prethodno razdoblje, kada ih je bilo tri, i da su oni razvrstani u tri strateška ciljna područja:

• zaštita konkurentnosti i dohotka poljoprivrednika,
• zaštita okoliša i poboljšanje uvjeta života u ruralnim područjima,
• kojima je dodan i horizontalni cilj: poticanje inovacija i digitalizacije u poljoprivredi.

Kada se govori o perspektivama poljoprivredne politike RH u idućem razdoblju, nju će obilježiti tri strateška dokumenta koji se financiraju iz EU-proračuna:

• Program ruralnog razvoja 2014.-2020. s prijelaznim razdobljem 2021.-2022. godina,
• Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2025. godine,
• Nacionalni strateški plan ZPP 2023.-2027. godine.

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2025. godine provodit će se četiri skupine aktivnosti:

• unapređenje mreže logističkih i distribucijskih centara,
• komasacija zemljišta,
• digitalizacija u poljoprivredi te
• unapređenje sustava doniranja hrane kroz izgradnju centara za doniranje hrane.

Uskoro će uslijediti javni poziv za iskaz interesa za izgradnju mreže logističkih i distribucijskih centara jer EK uvjetuje da jedinice lokalne samouprave ne smiju biti većinski vlasnici tih centara, nego se oni moraju graditi putem proizvođačkih organizacija ili kroz javno-privatno partnerstvo.

Komasacija zemljišta bit će proglašena strateškim projektom za RH kako bi se olakšale pravne procedure u provedbi. Na upit što će se dogoditi s neobrađenim zemljištem u RH, gospodin Tušek je istaknuo kako Ministarstvo poljoprivrede proučava taj problem i kako će se to zakonski regulirati jer se to teško provodi s postojećim opomenama vlasnicima zemljišta. Ministarstvo poljoprivrede će napraviti bazu podataka o neobrađenom zemljištu i tek tada će se ići u zakonsku proceduru jer su u pitanju vlasnički odnosi.

Kada je riječ o digitalizaciji poljoprivrede, ona će se provoditi kroz tri projekta:

• kroz digitalizaciju procesa u Ministarstvu poljoprivrede,
• kroz izradu platforme "Pametna poljoprivreda" uvođenjem sustava sljedivosti hrane, osobito mesa, mesnih prerađevina, povrća i voća te
• izgradnjom četiri distributivna digitalizirana centra za raspodjelu donirane hrane.

Kod izrade Nacionalnog strateškog plana ZPP za razdoblje 2023.-2027. godine, EK je državama članicama dala preporuke među kojima se posebno ističu sljedeći strateški ciljevi:

• jačanje konkurentnost i produktivnost malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava te jačati položaj primarnog sektora u lancu prehrane ulaganjem u diversifikaciju proizvodnje jer trgovački lanci traže kvalitetu, količinu i kontinuitet isporuke,
• jačanje zaštite okolišne i klimatske politike primjenom odredbi "Zelenog plana", osobito s obzirom na racionalniju i optimalnu primjenu gnojiva, zaštitnih sredstava i ispuštanje CO₂ u atmosferu u poljoprivrednoj proizvodnji,
• jačanje socio-ekonomske strukture ruralnih područja,
• poticanje i razmjena znanja kroz inovacije i digitalizaciju u poljoprivredi jačanjem Sustava znanja i inovacija u poljoprivredi – AKIS, osobito jačanjem uloge Savjetodavne službe.

Gospodin Tušek je posebno naglasio kako se Sustav znanja i inovacija u poljoprivredi – AKIS prvi puta uvodi u strateški program u RH i da se želi uspostaviti linija sljedivosti, koja će ići od znanstvenog sektora, preko savjetodavne službe prema poljoprivrednicima, a rezultati istraživanja postat će javno dobro.

Na primjedbu gospođe Markotić-Krstinić kako bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo razmisliti da dio administrativnog opterećenja prenese na LAG-ove, gospodin Tušek je naglasio kako u idućem razdoblju naglasak mora biti na suradnji znanstvene zajednice sa savjetodavnom službom i LAG-ovima, a sve sa svrhom da se poveća udio inovacija i digitalizacije u sektoru poljoprivrede.

Kada je riječ o financijskoj omotnici, EK ima stroga pravila kako se ona mora raspodijeliti. Prema postojećem prijedlogu LAG-ovima je iz financijske omotnice 2023.-2027. godine predviđeno 5% sredstava, ali može ići i do 7% i o tome LAG-ovi trebaju razmisliti te doći u Ministarstvo poljoprivrede sa zahtjevom uz konkretne brojeve jer bez toga neće ići. Ono što je bitno jeste održavati stalnu komunikaciju LAG-ova s Ministarstvom poljoprivrede.

Nacionalni strateški plan ZPP 2023.-2027. godine treba biti u potpunosti završen i usvojen od strane EK do kraja 2022. godine i početi s primjenom 1. siječnja 2023. godine.

Praćenje i vrednovanje provedbe LEADER-pristupa u RH

Nakon stanke, Bernardica Bošnjak i Ranko Glumac iz Ministarstva poljoprivrede održali su prezentaciju pod nazivom "LEADER/CLLD u RH – praćenje i vrednovanje provedbe – 'natrag na osnove'", koja se sastojala iz tri dijela:

• 1. dio – Predstavljanje kvalitativnog vrednovanja provedbe LEADER/CLLD u RH,
• 2. dio – Praćenje i vrednovanje na razini LAG-ova u razdoblju 2014.-2020. (2022.),
• 3. dio – Novo programsko razdoblje 2023.-2027. godine – Uvod u PMEF.

Gospođa Bošnjak je na početku prvog dijela upoznala sudionike da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo proces evaluacije LEADER-pristupa u RH. Posebno je naglasila da ne postoji škola u kojoj bi se ljudi mogli naučiti postupku evaluacije, nego je bitno što više raditi i učiti te na taj način poboljšavati vlastite rezultate.

1. dio – Kada se govori o evaluaciji LEADER-a u RH, tražio se odgovor na postavljenih pet evaluacijskih pitanja, odnosno evaluacijskih cjelina, a to su:

1. Koja je razina učinkovitosti LEADER-metode u RH?
2. Koji su pristupi i izvori korišteni u pripremi i provedbi lokalne razvojne strategije (LRS)?
3. U kojoj mjeri je ostvarena funkcionalnost LEADER-a?
4. Koja je razina spremnosti LAG-ova za preuzimanje samostalnije uloge u provedbi LEADER-pristupa?
5. Koje su prakse i potrebe u provedbi LEADER-pristupa?

1. Razina učinkovitosti LEADER-a
Kao izvori za evaluaciju razine učinkovitosti LEADER-pristupa u RH služila su godišnja izvješća LAG-ova. Za svaku evaluacijsku cjelinu najvažnije je postaviti evaluacijsko pitanje i definirati kriterije koji određuju je li zadatak ispunjen ili nije, odnosno zašto nije.

Među evaluacijskim pitanjima o razini učinkovitosti LEADER-metode bila su postavljena sljedeća pitanja:

• Jeste li imali poteškoća u provedbi LEADER-pristupa? (25 posto ispitanika je odgovorilo potvrdno);
• Od koga ste tražili pomoć? (najčešći odgovor je bio od MPS i LMH);
• Jesu li LRS komplementarne s višim strateškim dokumentima?

Nakon seta evaluacijskih pitanja, obvezno se u dokumentu evaluacije treba nalaziti zaključak i preporuka.

U ovoj evaluacijskoj cjelini navedeni su zaključci da postoji dosta problema vezanih uz učinkovitost LEADER-pristupa u RH te da postoji potreba za jačanjem kapaciteta na svim razinama, pozitivno je ocijenjena uloga APPRRR-a u pripremi i provedbi LEADER-pristupa i potrebno je značajno ojačati kapacitete LAG-ova. Na temelju navedenih zaključaka dane su odgovarajuće preporuke za poboljšanje učinkovitosti LEADER-metode u RH.

2. Pristupi i izvori LRS
U evaluacijskoj cjelini vezanoj uz pristup i izvore koji su korišteni u pripremi i provedbi LRS najveći dio ispitanika je istaknuo top-down pristup umjesto bottom-up pristupa. Isto tako istaknut je problem kod izmjena LRS, u koje je bio uključen znatno manji broj dionika nego kod izrade LRS jer se odlučivalo samo na tijelima LAG-a. U skladu s navedenim izvedeni su odgovarajući zaključci i dane preporuke.

3. Funkcionalnost LRS
Kada se govori o tome u kojoj mjeri je ostvarena funkcionalnost LEADER-a, evaluacijska pitanja su se odnosila na razvoj i kvalitetu provedbenih dokumenata te na koordinaciju i komunikaciju u provedbi LEADER-pristupa, pri čemu je u prvom planu bila provedba edukativnih aktivnosti, pisana komunikacija, neformalna komunikacija i korišteni komunikacijski kanali.

4. Razina spremnosti LAG-ova
U setu pitanja vezanih uz razinu spremnosti LAG-ova za preuzimanje samostalnije uloge u provedbi LEADER-pristupa evaluacijska pitanja i kriteriji procjene uspješnosti bili su usmjereni na:

• broj zaposlenih u LAG-u,
• broj volontera,
• spremnost LAG-ova na veću slobodu i odgovornost članova LAG-a,
• razloge za veću samostalnost,
• potrebnu podršku, naročito za određena stručna pitanja iz područja građevine, arhitekture, poljoprivredne ekologije, socijalnog rada, pravna, informatike i drugo te
• pomoć kroz "peer support" (podrška iskustvom) razmjenom iskustava.

Među ispitanicima je 46% izrazilo da je zadovoljno svojom razinom spremnosti, tako da je ovo područje bitno za napredak rada LAG-ova.

5. Prakse i potrebe LEADER-a
Kada se govori o praksama i potrebama u provedbi LEADER-a u RH, evaluacijskim pitanjima posebna pozornost se usmjerila na alate koji se koriste za praćenje provedbe: excel-tablice, posjeti lokacijama ulaganja, Agronet-sustavu i drugo) te na provedbu praćenja LRS jer su se LAG-ovi u svojim LRS većinom usmjerili na pokazatelje koje su preuzeli iz PRR i na razvoj kapaciteta za praćenje i vrednovanje.

Na temelju zaključaka i preporuka oko ovog seta evaluacijskih pitanja predloženo je da Ministarstvo poljoprivrede napravi vodič za pripremu i vrednovanje LRS i rada LAG-ova za iduće programsko razdoblje. Sudionici radionice složili su se kako je LAG-ovima potreban takav vodič koji bi im bio putokaz u budućem radu.

2. dio – O praćenju i vrednovanju (evaluaciji) na razini LAG-ova u razdoblju 2014.-2020. (2022.) sudionicima radionice govorio je Ranko Glumac. Odmah na početku naglasio je da je kod evaluacije potrebno znati:

• što je evaluacija i čemu ona služi,
• koje je razlika između praćenja i vrednovanja,
• koji su pokazatelji (indikatori) vrednovanja,
• što je godišnje praćenje i vrednovanje kroz godišnje izvješće.

Kada se govori o evaluaciji, evaluacijska pitanja su ključni element svake evaluacije i njima se trebaju dobiti sljedeći odgovori:

• što se vrednuje,
• zašto se vrednuje,
• svrha vrednovanja i
• korištenje rezultata vrednovanja LEADER/CLLD-pristupa.

Evaluacija nije ništa drugo nego prosudba o intervencijama u odnosu na njihove rezultate. Kroz postupak evaluacije razmatra se djelotvornost i učinkovitost intervencija (mjera) u LRS.

Ciklus evaluacije provodi se kroz planiranje, pripremu, strukturiranje, provedbu i izvještavanje.

Obveza evaluacije za LAG-ove je onakva kako je opisano u LRS. LAG-ovi imaju tri mogućnosti provedbe evaluacije LRS. To su:

• samoprocjena,
• vanjska evaluacija ili
• kombinacija samoprocjene i vanjske evaluacije.

Evaluacijske metode su:

• analiza prikupljenih podataka,
• anketa,
• intervjui,
• intervjui sa skaliranim odgovorima,
• case study i
• fokus-grupe.

Kroz evaluaciju se treba procijeniti koliko su mjere odgovorile pokazateljima. Kroz evaluaciju treba obaviti procjenu promjene društvenog kapitala, a ona se mjeri i opisuje učestalošću i kvalitetom interakcije među lokalnim dionicima. U evaluaciji rada LAG-a može se napraviti usporedba projekata koji su za određenu mjeru bili odobreni na nacionalnoj razini u odnosu za projektu za isti tip operacije na razini LAG-a ili se može istražiti te grafički prikazati mreža svih projekata suradnje koje su LAG-ovi u RH ostvarili u programskom razdoblju na području RH i s inozemnim LAG-ovima. Isto tako, evaluacijom se može istražiti stvaranje dodane vrijednosti kroz jačanje kapaciteta LAG-a usporedbom koliko je sredstava pojedini LAG utrošio za animaciju na svom području. Pokazatelji govore da je 94% sredstava iz tipa operacije 19.4.1. iskorišteno za plaće, a samo 6% za animacijske aktivnosti.

3. dio – Treći dio prezentacije bio je posvećen novom programskom razdoblju 2023.-2027. godine – Uvod u PMEF. Na početku je gospođa Bošnjak istaknula da evaluacija nije nikakva revizija ili test, nego je korisna za učenje i poboljšanje rezultata rada u budućem razdoblju.

Kada se govori o novom programskom razdoblju, potrebne su provedbene mjere EK, a što se tiče ciljeva, potrebno je evaluirati rezultate vezane uz opće ciljeve ZPP:

• poticanje pametnog, fleksibilnog i raznolikog poljoprivrednog sektora koji osigurava sigurnost hrane,
• poticanje zaštite okoliša i klime,
• jačanje socio-ekonomskih struktura ruralnih područja
• te kao horizontalni cilj inovacije i digitalizacije u sektoru poljoprivrede

Potrebno je evaluirati i rezultate vezane uz specifične ciljeve (9 ciljeva).

Ključna novost u novom programskom razdoblju je veća fleksibilnost za države članice za intervencije u ruralnom razvoju i one su manje detaljizirane na EU-razini. Provedba ZPP vrednovat će se prema rezultatima / uspješnosti, uzimajući u obzir postavljene pokazatelje učinka, pokazatelje rezultata i izlazne pokazatelje.

Za novo programsko razdoblje posebno će se u procesu evaluacije pratiti je li SWOT-analiza u LRS rađena po specifičnim ciljevima EK i jesu li na temelju takve SWOT-analize identificirani potrebe i prioriteti te jesu li intervencije (mjere) usklađene s potrebama područja, pri čemu je bitno naglasiti što se želi postići i kako će se to postići pojedinom mjerom. Potrebno je znati da određena intervencija može dovesti do više pokazatelja. U novom programskom razdoblju naglasak neće biti na dostizanju samog pokazatelja, nego je bitno pokazati dostiže li se određeni definirani trend. Nakon odabira LRS, obveza LAG-ova će biti ažurirati stalno pokazatelje na razini LAG-a kako bi se utvrdio trend. Zbog toga će LAG-ovi trebati koristiti vlastite interne podatke te statističke podatke, studije i istraživanja kako bi pokazali povezanost specifičnih ciljeva s trendom, a sve će to biti sastavni dio evaluacije i godišnjih izvješća.

Osnovna načela održivog integriranog razvoja lokalnih područja

Nakon stanke u drugom danu, sudionici radionice podijeljeni su u radne skupine i nastavili rad vezan uz osnovna načela održivog integriranog razvoja lokalnih područja i dodane vrijednosti LEADER/CLLD.

Na početku je Bojana Markotić-Krstinić (LMH) navela kako se stvari na razini EU sve više uopćavaju i da će na državama članicama biti veća sloboda odlučivanja, ali i veća odgovornost za rezultate. Europski revizijski sud trenutno provodi reviziju provedbe LEADER/CLLD-metode u okviru ZPP u nekoliko europskih zemalja, među kojima su Španjolska i Poljaka, i ima puno primjedbi na način provedbe jer više nije onako kako je zamišljeno. Stoga je Europska komisija zauzela čvrst stav da ukoliko LEADER-pristup ne bude stvarao dodatnu vrijednost za ruralna područja, tada se neće odobriti sredstva za njegovu provedbu. Pri tome je ključno da se poštuje svih sedam načela LEADER-a, a to su:

• pristup temeljen na značajkama područja,
• bottom-up pristup,
• uspostavljanje lokalnih partnerstava,
• inovativnost,
• integralan višefaktorski pristup,
• suradnja i umrežavanje,
• održivi ruralni razvoj.

LAG-ovi u državama članicama, a među njima i LAG-ovi u RH, morat će se vratiti osnovama i u provedbi ispoštovati temeljna načela LEADER-metode i k tome stvoriti dodatne vrijednosti za LAG-područje, a to su:

• povećati socijalni kapital u ruralnim zajednicama,
• poboljšati lokalno upravljanje,
• provesti projekte s jedinstvenim vrijednostima za LAG-područje uz postizanje boljih rezultata.

K tome, u projekte moraju biti integrirana horizontalna pitanja, počevši od ravnopravnosti marginalnih skupina, utjecaja projekata na zaštitu okoliša i klime, inovativnost i digitalizacija.

Sve to će se morati dokazati i zato je na LAG-ovima zadaća da već u ovom trenutku o svemu počnu razmišljati u fazi pripreme za izradu novih lokalnih razvojnih strategija.

Povećani socijalni kapitala u zajednici postiže se: povećanjem povjerenja među dionicima; povećanjem društvenih mreža; povećanjem vještina i posebnosti lokalnog stanovništva; mentalnim modelima uvjeravanja te prilagodljivošću i otpornošću lokalnog stanovništva.

Bolje lokalno upravljanje postiže se: upravljanjem i suradnjom u lokalnoj zajednici i šire; uključivanjem zajednice i lokalnih dionika u donošenje odluka; pojačanom ulogom LAG-a u upravljanju na više razina; sposobnošću upravljanja javno-privatnim novčanim sredstvima.

Provedba projekata s jedinstvenim vrijednostima za LAG-područje i bolji rezultati postižu se kroz održivije projekte, inovativne projekte, povećana potporna sredstva u lokalnoj zajednici i kroz nove promotore projekata u lokalnoj zajednici.

LAG-ovi će ove elemente morati dokazivati u svojim LRS kao dodatnu vrijednost LAG-području, tako da pred njima stoji izazov u novom programskom razdoblju 2023.-2027. godine.

Kad se svemu ovome dodaju opći i specifični ciljevi ZPP, razvidno je kako će EK tražiti povezanost projekata na istom ruralnom području sa socio-ekonomskim i okolišnim ciljevima, s inovativnošću na lokalnoj razini, s boljim prilagođavanjem lokalnim potrebama u odnosu na malu vjerojatnost postizanja istih rezultata i dodatnih vrijednosti klasičnim intervencijama na nacionalnoj razini te sa zajedničkim projektima od kojih će korist imati cjelokupna zajednica i projektima koje implementiraju marginalizirane ili isključene skupine ili projektima kojima se jačaju kapaciteti zajednice na novim tematskim područjima kao što su digitalizacija, revitalizacija prostora, očuvanje okoliša i klimatske promjene, ukratko s projektima koji pružaju stvarnu vrijednost za lokalno stanovništvo i lokalno područje.

U raspravi koja je uslijedila sudjelovali su LAG Vallis Colapis, LAG Zagora, LAG Moslavina, LAG Baranja, LAG Međimurski doli i bregi te LAG Bosutski niz.

Treći dan, u petak, 2. srpnja 2021. godine, nastavljen je rad u radnim skupinama na temu "Pristup odozdo prema gore". Na početku rada po skupinama Bojana Markotić-Krstinić (LMH) naglasila je da se od 1.7.2021. više ne primjenjuje Uredba 1303/2013. Ono što je bitna novost za LAG-ove jeste da se mora dokazati da se od pripreme do provedbe LRS primjenjuje sedam osnovnih načela LEADER-a. Na upit znači li to da u LRS moraju biti vidljiva načela LEADER-a, odgovoreno je kako LAG-ovi djelomično provode ta načela, samo nigdje to nije naglašavano, a sada će na LAG-ove pasti teret dokazivanja da oni stvarno primjenjuju načela LEADER-a.

Milan Medić (LAG Vallis Colapis) pitao je što se podrazumijeva pod pojmom relevantni dionici. Znači li to da se već u pripremu LRS trebaju odrediti oni dionici koji su bitni partneri i koji će se financirati kroz LRS. Odgovoreno je kako već u fazi pripreme LRS treba identificirati i odrediti relevantne dionike na svom LAG-području, ali i procijeniti rizike kojima LAG i relevantni dionici mogu biti izloženi. Bitno je naglasiti kako LAG-ovi neće moći financirati projekte koji se financiraju kroz županijske razvojne strategije ili strategije na državnoj razini. Zato je bitno već sada stupiti u razgovore s predstavnicima županije kako bi se utvrdilo i dogovorilo koji će se projekti financirati u okviru pojedinih strategija. Država će većinu novca iz fondova EU koristiti za financiranje izgradnje javne infrastrukture, a manje sredstava će ostati za financiranje lokalne infrastrukture i integriranog razvoja kao što su minimljekare, mali distributivni centri i slično.

Kod pripreme LRS trebate voditi računa da će jedinice lokalne samouprave u ruralnim područjima imati sve manje izvornih prihoda zbog depopulacije, tako da već sada treba razmišljati gdje LAG može biti partner u projektu.

U raspravi koja je uslijedila i u kojoj su sudjelovali predstavnici LAG-a Baranja, LAG-a Moslavina i LAG-a Vallis Colapis naglašeno je kako LAG-ovi u ovom trenutku predstavljaju posebnu snagu zbog svojih znanja i vještina te je potrebno održavati stalnu komunikaciju s Ministarstvom poljoprivrede koje je svjesno te snage.

Za LAG-ove je bitno da već u ovoj fazi pripreme za izradu LRS posebnu pozornost posvete planiranju provedbe projekata s jedinstvenim vrijednostima i izboru relevantnih dionika s ciljem stvaranja dodatne vrijednosti LEADER-a, a to se ogleda kroz:

• povezanost projekata na istom teritoriju i njihove povezanosti sa socio-ekonomskim i okolišnim ciljevima,
• investicije na lokalnoj razini,
• inovativnost na lokalnoj razini,
• prilagođavanje projekata lokalnim potrebama,
• planiranje provedbe zajedničkih projekata koje implementiraju skupine koje su manje aktivne ili isključene,
• planiranje za provedbu projekata kojima se jačaju kapaciteti lokalne zajednice u novim tematskim područjima kao što su digitalizacija, revitalizacija, očuvanje okoliša i klimatske promjene,
• planiranje provedbe projekata koji stvaraju "vrijednost za novac".

Ključno pitanje je kako osigurati da svi LEADER-projekti daju jedinstvenu kvalitetu u RH i lokalnim područjima. Može li se to postići kroz kriterije odabira projekata ili na neki drugi način? To će biti tema budućih radionica.

Na kraju rada po skupinama dogovoreno je da će LEADER-mreža Hrvatske pokušati izraditi kriterije kojima bi se mogla mjeriti dodatna vrijednost LEADER-pristupa u ruralnim područjima.

Terenski obilazak primjera dobre prakse

U poslijepodnevnim satima trećeg dana radionice sudionici su krenuli u terenski obilazak kako bi vidjeli primjere dobre prakse lokalnog razvoja područja LAG-a Zagora. Tom prigodom posjetili su špilju Vranjača u naselju Kotelnica, koja je zaštićeni geomorfološki spomenik prirode, koja je otvorena posjetiteljima od 1929. godine i kojom upravlja obitelj Punda.

Nakon toga sudionici radionice posjetili su tvrtku "Stella Croatica" u Klisu, u vlasništvu obitelji Polić, koja nastoji očuvati gastronomsku baštine Dalmacije od zaborava, a tvrtka se bavi proizvodnjom maslinovog ulja te preradom eteričnog bilja za proizvodnju kozmetike i mirisnih sapuna. U sklopu tvornice za preradu eteričnog bilja nalazi se Muzej masline, izvorna replika kamenih kuća s područja Klisa, botanički vrt s izvornim vrstama bilja te prodajno-izložbeni prostor za prodaju. Tvrtka "Stella Croatica" većinu je svojih proizvodnih i drugih prostora financirala kroz projekte sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj iz IPARD-a te iz podmjere 4.1. i podmjere 6.4. iz Programa ruralnog razvoja.

Na kraju su sudionici radionice posjetili tvrđavu Klis, gdje su se u nadahnutoj prezentaciji vodiča Filipa upoznali s poviješću te utvrde te su imali priliku upoznati oružje koje su koristili napadači i branitelji utvrde, a održan je i kratki tečaj mačevanja za one posjetitelje koje je to zanimalo.

Četvrtog dana, u subotu, 3. srpnja 2021. godine, održan je okrugli stol na kojem se raspravljalo o radionici te su prezentirani zaključci radnih skupina i postignut je dogovor da će zaključke radnih skupina objediniti LMH i dostaviti na uvid LAG-ovima.

O ovoj radionici na YouTubeu postoji videoprilog pod naslovom: "LAG ZAGORA - radionica LEADER mreže 2021":