Sadržaj izdvojen po datumu: Prosinac 2013

Izložba 'Panona post festum'(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

U ponedjeljak, 30. prosinca 2013. godine, u prostorijama osječkog Pučkog otvorenog učilišta "Obris", a u organizaciji Udruge za kreativni razvoj "Slap", otvorena je multimedijalna izložba s nazivom "Panona post festum" i pod motom "Potražimo poveznicu društvenog poduzetništva i skrivenog turističkog blaga Panonije". Na otvaranju su iz Baranje bili Mirela Alagić (P.G.D.I.), Lidija Dabić (LAG Baranja), Ivan Doboš (Grad Beli Manastir), Vesna Nedić (Mirovna grupa Oaza), Jasna Petrović (Udruženje "Baranja") i Predrag Stojanović (Grad Beli Manastir).

Prije tri mjeseca, u sklopu programa "Panona fest 2013", kroz vožnju kanuima i biciklima, kroz pješačenje i paljenje vatre, kroz razne degustacije i modnu reviju, građani su se mogli upoznati s ekoturističkim kapacitetima Slavonije i Baranje te fotografirati ta događanja i sudjelovati na natječaju za najbolje fotografije.

Zdravica gradonačelnika i njegovih pomoćnikaU petak, 27. prosinca 2013. godine, s početkom u 12 sati, u Maloj vijećnici Gradske uprave upriličen je tradicionalni božićno-novogodišnji domjenak. Gradonačelnik Grada Belog Manastira Ivan Doboš pozvao je na domjenak poslovne suradnike te predstavnike gradskih tvrtki, ustanova i organizacija koje imaju sjedište u Belom Manastiru. Među njima se našla i voditeljica Ureda LAG-a Baranja Lidija Dabić.

Nakon uvodnih riječi, gradonačelnik Doboš svima je poželio uspješnu novu godinu, i to kako na poslovnom planu, tako i u obiteljskom životu, te zajedno sa svojim zamjenicima Markom Bogatićem, Zoranom Kranjčecom i Predragom Stojanovićem nazdravio u to ime. Potom je uslijedila zakuska i zajedničko druženje. Na odlasku svim su gostima podijeljeni rokovnici, upaljači i olovke s imenom Grada Belog Manastira te veliki kalendari s naslovom "Seoska idila".

Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

Intenziviranje rada na razvoju Baranje i poduzetništva jedan je od glavnih zadataka Lokalne akcijske grupe (LAG) Baranja. Nedavno dobivena sredstva omogućila su da se opremi prostor u belomanastirskoj "Ljepotici", u Ulici Imre Nagya 2, koji je svečano otvoren u subotu, 21. prosinca 2013. godine.

Ured LAG-a Baranja otvoren je za sve građane Baranje i njihove inicijative, ideje i prijedloge koji su usmjereni prema razvoju Baranje. Podsjetimo da iako rade već četvrtu godinu, tek nakon realizacije nedavno dobivenog kredita rad može biti ozbiljniji. Izrađena Lokalna strategija razvoja svojevrstan je jamac prikupljanja EU-novca. Sada je na redu provedba. U izradi strategije sudjelovalo je više od 200 baranjskih poduzetnika i gospodarstvenika, koji najbolje znaju što im treba i kakvih resursa Baranja ima. Dosada su prikupili projekte vrijedne 600-tinjak milijuna kuna te će zadovoljni biti ako EU-fondovi prepoznaju bar 20-ak posto. Uz sve to novac će ulagati u edukaciju mladih stručnjaka. Važno je istaknuti da preseljenje LAG-a u nove prostorije ima veliku važnost jer će od njih na jednom mjestu informacije i savjete moći zatražiti svi baranjski poduzetnici.

(Tekst: Radio Baranja;
foto: Mirovna grupa Oaza)

Okrugli stol u Društvenom centruNakon javne tribine o volontiranju održane 16. prosinca 2013. godine, održan je četiri dana kasnije, u zajedničkom prostoru belomanastirskog Društvenog centra u Belom Manastiru, i okrugli stol na temu "Volontiranje u organizacija / institucijama", kao dio projekta "Volontirajmo za zajednicu". Projekt provodi Mirovna grupa Oaza u partnerstvu s Gradom Belim Manastirom i udrugom "Alerga", a financira ga Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Petnaestak sudionika na okruglom stolu predstavljali su Centar za socijalnu skrb, Crveni križ Beli Manastir, oba doma za stare i nemoćne, lokalnu samoupravu (zamjenik gradonačelnika), Veterinarsku stanicu, Savjet mladih Grada Belog Manastira, Zajednicu športskih udruga Grada Belog Manastira, Dobrovoljno vatrogasno društvo te P.G.D.I., Udrugu za razvoj civilnog društva "Baranjamedija" i Mirovnu grupe Oza.

Učesnike je na početku pozdravila Ana Jeličić, voditeljica "Oazinog" volonterskog centra, moderator je bio Branislav Vorkapić, izvršni direktor osječke Organizacije za građanske inicijative (OGI), a uvodničarka Vesna Nedić, projekt-koordinatorica Mirovne grupe Oaza.

"Novosti", broj 731, 20. XII. 2013.

Platon: Nismo rođeni samo za sebe (Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

U ponedjeljak, 16. prosinca. 2013. godine, s početkom u 17 sati, u zajedničkom prostoru belomanastirskog Društvenog centra održana je javna tribina na temu "Što je volontiranje i gdje se može volontirati?". Tribina je jedna od aktivnosti "Oazinog" projekta "Volontirajmo za zajednicu", koji financira Ministarstvo socijalne politike i mladih.

Uvodnu riječ dala je Ana Jeličić kao voditeljica "Oazinog" volonterskog centra, dok su predavači bili Branislav Vorkapić iz osječkog OGI-ja i Lejla Šehić-Relić iz Volonterskog centra Osijek. Na tribini je bilo oko 40 osoba: građana, članova udruga i mladih koji su prošli volontersku obuku, čak i penzionera. Među njima je bila i Lidija Dabić, voditeljica Ureda LAG-a Baranja.

Općina Erdut sa sjedištem u Dalju(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

U petak, 13. prosinca 2013. godine, domaćin projektne aktivnosti "Na kavu sa susjedom" bila je Općina Erdut sa sjedištem u Dalju. Ta se aktivnost provodi u sklopu projekta "Podrška umrežavanju i europskoj suradnji gradova i općina", kojim se potiče prekogranična suradnja Srbije i Hrvatske. U delegaciji Grada Belog Manastira bili su zamjenici gradonačelnika Zoran Kranjčec i Marko Bogatić, novinarka Adelina Janić i aktivistica Mirovne grupe Oaza Ana Jeličić.

Općina Erdut nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji i obuhvaća četiri naselja: Aljmaš, Bijelo Brdo, Dalj i Erdut s oko 8.500 stanovnika. Prema riječima načelnika općine Jugoslava Vesića, cijelu općinu krasi bogato vinogorje i plodna zemlja, tako da se stanovništvo uglavnom bavi vinogradarstvom, vinarstvom, voćarstvom, poljoprivredom i građevinarstvom.

Cliff Southcombe, prevoditeljica, Jasna Petrović, Sonja Vuković i Gordana Stojanović(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

U četvrtak, 12. XII. 2013. godine, u belomanastirskoj Velikoj vijećnici, održan je forum na temu "Društveno poduzetništvo (DP) kao model lokalnog razvoja". Forum su organizirali LAG Baranja, osječka Udruga za kreativni razvoj "Slap" i Udruženje "Baranja" iz Luga u sklopu provedbe aktivnosti iz Akcijskog plana Lokalne razvojne strategije Baranje.

Nakon pozdravne riječi belomanastirskog gradonačelnika i potpredsjednika LAG-a Baranja Ivana Doboša i nakon prikazanog filma u produkciji Udruge "Slap" o društvenom (socijalnom) poduzetništvu u Hrvatskoj, s primjerima dobre prakse i iz Baranje, uvodna izlaganja održali su:

• Cliff Southcombe, Social Enterprise Europe (Engleska) – "Dobra praksa razvoja društvenog poduzetništva u EU"
• Sonja Vuković, "Slap" i CEDRA.hr – "Nacionalna strategija razvoja DP i sustav podrške"
• Jasna Petrović, Udruženje "Baranja" – "Partnerstvom do novih radnih mjesta"

Potom se razvila živa diskusija – koju je kao moderatorica vodila Gordana Stojanović – kroz koju su svi prisutni, a bilo ih je četrdesetak, mogli dati doprinos u osmišljavanju partnerskih modela društvenog poduzetništva na području Baranje. Skup je završen domjenkom i posjetom novouređenom sjedištu LAG-a Baranja u belomanastirskoj "Ljepotici".

Docent dr. sc. Vladimir Margeta(Fotoalbum se može vidjeti ovdje)

U nedjelju, 8. prosinca 2013. godine, LAG Baranja i Poljoprivredni fakultet u Osijeku, u prostorijama Hrvatskog doma kulture u Karancu, a u sklopu aktivnosti Turističke zajednice Baranje "Advent u Baranji – Zimski vašar i Čvarakfest", organizirali su stručno predavanje i prezentaciju na temu "Prednosti i mogućnosti proizvodnje crne slavonske svinje za gospodarski i društveni razvoj ruralnih područja".

Na početku se nazočnima obratio belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš, potpredsjednik LAG-a Baranja. Potom je predavanje i prezentaciji održao doc. dr. sc. Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Prednosti uzgoja svinja fajferica

Predavač je upoznao sudionike skupa s prednostima i mogućnostima uzgoja crne slavonske svinje – fajferice, koji se u bitnim elementima razlikuje od intenzivnog uzgoja hibridnih svinja na velikim farmama.